Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-304/2024-6

Općinski sud u Metkoviću

Andrije Hebranga 9

20 350 Metković

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Metkoviću, po sucu tog suda Damiru Ujduru, u pravnoj stvari tužiteljice Republika Hrvatska, Ministarstvo mora prometa i infrastrukture, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, Građansko-upravni odjel, OIB: 52634238587, protiv tuženika CE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Julijano Dropulić, odvjetnik u Pločama radi brisovne tužbe, nakon zaključene glavne rasprave dana 27. kolovoza 2025. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i tuženika, dana 22. rujna 2025 godine

r i j e š i o  j e

Ovaj sud se oglašava stvarno nenadležnim u ovoj pravnoj stvari te se ukidaju sve provedene radnje u postupku i odbacuje tužba.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi kako se tuženik pozivao tijelom postupka razvidno je kako je ovdje tuženik uložio prigovor iz razloga da bi bio isključivi vlasnik predmetne nekretnine bez da bi u prigovoru ili tijekom postupka povodom prigovora bili priloženi ili predloženi dokazi na navedene okolnosti. Ovdje tuženik pritom ne navodi niti osnov niti način stjecanja navodnog prava vlasništva na cjelokupnoj nekretnini. Pregledom Geoportala Državne geodetske uprave te Informacijskog sustava prostornog uređenja Ministarstva prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine, vidljivo je kako predmetna nekretnina neposredno graniči s morem i u naravi dio predmetne nekretnine predstavlja, morsku obalu, rivu, privezišta i molove. Pregledom mapa stanja na navedenim digitalnim preglednicima od 1968. godine do 2023. godine, vidljivo je kako bi dio predmetne nekretnine koji graniči s morskom površinom nastao nasipanjem u dugogodišnjem razdoblju. Pregledom katastarskih planova Habsburškog carstva i to mape katastarske Općine [katastarska općina] iz 1836 godine te preklopom sa digitalnim ortofoto snimkama, vidljivo je kako je predmetna nekretnina značajno izmijenjena u površini i obliku, odnosno značajno povećana nasipavanjem mora. Odredbom čl. 6. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) određeno je da: Pomorsko dobro čine: - unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje -dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi i koji je određen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje i čine ga nekretnine koje su po prirodnim obilježjima, izgledu, namjeni, položaju i načinu upotrebe: morska obala, morske plaže, sprudovi, rtovi, hridi, grebeni, otočići koje za vrijeme nevremena prekrivaju najveći valovi, žala, luke, lukobrani, rive, molovi, valobrani, nasipi, privezišta, gatovi, morske solane, ušća vodotoka koji se izlijevaju u more i kanali spojeni s morem, uključujući i građevine koje su trajno povezane s pomorskim dobrom i njegova su pripadnost. Sukladno odredbama Čl.10. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23); (1) Nekretnina ima status pomorskog dobra ako po svom položaju, izgledu, namjeni, prirodnim obilježjima i uobičajenom načinu upotrebe odgovara definiciji pomorskog dobra iz članka 6. ovoga Zakona. (3) Upis statusa pomorskog dobra provodi se u zemljišnoj knjizi i katastru. Odredbom čl. 5. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama određeno je da je pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. U zapisniku oblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] Trn Z-218/2015/158. od 05.11.2015. doslovno se navodi:“ Preklopom planova nove i stare izmjere utvrđeno je da novoformirana čestica broj 1034k.o. Blace-Trn obuhvaća 300 m2 dijela Pomorskog dobra“ S obzirom na navedeno, jasno je kako dio predmetne nekretnine nesporno predstavlja ex lege pomorsko dobro na kojemu ne postoji mogućnost stjecanja prava vlasništa, a akti kojima se utvrđuju granice pomorskog dobra imaju tek deklaratoran učinak što je potvrđeno ustaljenom sudskom praksom kroz niz odluka viših sudova. Tužiteljica pridržava pravo, nakon očevida na licu mjesta uz prisustvo vještaka mjernika i izrade mjerničkog vještačenja urediti tužbu i tužbeni zahtjev, u dijelu u kojem predmetna nekretnina predstavlja pomorsko dobro.

2. Tuženik odgovoru na tužbu navodi da je tužba neuredna i nepodobna za daljnje raspravljanje te da je Sud treba odbaciti. U konkretnom slučaju tužitelj se referira na Rješenje Općinskog suda u Metkoviću, ZK odjel Posl.br. Z-3326/2022 od 26.11.2024 g., kojim rješenjem je usvojen prigovor tuženika CE u odnosu na suvlasnički dio od 300/913 k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Trn, a koji suvlasnički dio je u postupku formiranja zemljišne knjige upisan na ime vlasništva kao „POMORSKO DOBRO“. Istim rješenjem nezadovoljna stranka je upućena i na podnošenje tužbe za ispravak upisa, ovo u odnosu ispravak upisa za suvlasnički dio od 300/913 k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Trn koji dio je sad upisan na ime tuženika, a ranije kao „POMORSKO DOBRO“. S druge strane, iz petita predmetnog tužbenog zahtjeva je razvidno da u konkretnom slučaju nema govora o tužbi za ispravak, budući tužitelj SADA traži da se točno određeni ( nedefinirani fizički dio predmetne k.č) utvrdi kao POMORSKO DOBRO. Dakle, tužitelj ovom tužbom ne traži ispravak upisa već postavlja novi i potpuno drugačiji tužbeni zahtjev u odnosu na koji je upućen u parnicu; Umjesto idealnog suvlasničkog dijela sada se utužuje poseban fizički dio predmetne nekretnine Sud u postupku koji se provodi povodom tužbe za ispravak nakon provedenog posebnog zemljišnoknjižnog postupka, ispituje ima li osoba u čiju je korist u tom posebnom postupku izvršen upis nekog prava u zemljišnoj knjizi doista to pravo, odnosno ima li tužitelj takvo pravo. Kada je vlasništvo nekretnine upisano u postupku obnove zemljišne knjige, a zemljišnoknjižni sud nakon provođenja rasprave za ispravak nije prihvatio prigovor tužitelja, tada će ga uputiti na svoje pravo ostvari tužbom za ispravak, temeljem koje tužbe će tužitelj zahtijevati provedbu upisa koja nije provedena u postupku obnove zemljišnih knjiga (U tom smislu i Odluka Županijskog suda u Varaždinu, Posl.br. Gž- 846/2020 od 03.11.2020 g., ). Člankom 202. stavak 3. pozitivnog Zakona o zemljišnim knjigama (ranije odredbom članka 194. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama) propisano je: Protiv odluke iz ovoga članka ne može se uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom. Člankom 203. stavak 4. pozitivnog Zakona o zemljišnim knjigama propisano je: Sud će uputiti osobe čije prijave ili prigovore nije usvojio u cijelosti ili djelomično, kao i one čiji je upis ili prvenstveni red upisa svojom odlukom odredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak. Budući dakle, u konkretnom slučaju nema identiteta između ovdje postavljenog tužbenog zahtjeva (fizički dio nekretnine) i predmeta rasprave s ročišta pred Općinskim sudom u Metkoviću Stalna služba u Pločama, Posl.br. Z-3326/2022 od 26.11.2024 g., na kojem je i doneseno rješenje o usvajanju prigovora tuženika CE u odnosu na suvlasnički dio od 300/913 k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Trn, onda je evidentno riječ da u konkretnom slučaju nema govora o tužbi za ispravak već o tužbenom zahtjevu sasvim drugog sadržaja i prirode. Tužba za ispravak je u suštini posljedica odredbe 202. stavak 3. pozitivnog Zakona o zemljišnim knjigama (ranije odredbe članka 194. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama) - (U tom smislu i Odluka Županijskog suda u Varaždinu, Posl.br. Gž-617/2018 od 06.03.2019 g., ). Člankom 186.a stavci 1. i 6. Zakona o parničnom postupku propisano je: Osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske dužna se je prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenje spora državnom odvjetništvu koje je stvarno i mjesno nadležno za zastupanje na sudu pred kojim namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske, osim u slučajevima u kojima je posebnim propisima određen rok za podnošenje tužbe. Zahtjev za mirno rješenje spora mora sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Sud će odbaciti tužbu protiv Republike Hrvatske podnesenu prije donošenja odluke o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka roka iz stavka 5. ovoga članka. 4. Dalje, Člankom 186.a stavak 8. Zakona o parničnom postupku propisano je: Odredbe prethodnih stavaka ovoga članka na odgovarajući način će se primjenjivati i u slučajevima u kojima Republika Hrvatska namjerava tužiti neku osobu s prebivalištem ili sjedištem u [adresa]. Budući dakle u konkretnom slučaju nije riječ o tužbi za ispravak pogrešnog upisa već tužbi za utvrđenje onda je razvidno da je tužitelj prije podnošenja ove tužbe bio dužan obratiti se tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje spora, koji zahtjev je morao sadržavati sve ono što mora sadržavati tužba. Kako isto evidentno nije učinjeno držimo da Sud treba odbaciti tužbu tužitelja, ovo bez daljnje rasprave. Dalje iz tužbe uopće nije razvidan tko je tužitelj u ovoj pravnoj stvari. U tužbi se kao tužitelj navodi REPUBLIKA HRVATSKA, ali također i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Međutim Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je samostalno državno tijelo, ravnopravno nastupa u pravnom prometu , ima i svoj OIB ( podaci u privitku) pa kada tužitelj već nastupa u ime ovog Ministarstva onda je valjda dužan sudu predočiti i odgovarajuću punomoć resornog ministra (GE). Konačno, vezano uz činjenično štivo iz tužbe očitujemo se kako slijedi. Tužitelj uz tužbu nije priložio nikakve dokaze kojima bi potkrijepio svoje navode. Sve i da jeste, ovaj predmet već po prirodi stvari uopće ne spada u sudsku nadležnost. Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 83/2023) propisano je slijedeće: GLAVA II. ODREĐIVANJE STATUSA POMORSKOG DOBRA Članak 20:(1) Granicu pomorskog dobra i granicu lučkog područja luke posebne namjene u upravnom postupku rješenjem određuje Ministarstvo na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra. Članak 23: (1) Županijsko povjerenstvo za granice dužno je prijedlog granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene staviti na javni uvid na oglasnu ploču i mrežne stranice jedinice područne (regionalne) samouprave i jedinice lokalne samouprave za čije područje se predlaže granica pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene. (2) Javni uvid u prijedlog granice pomorskog dobra i lučkog područja luke posebne namjene traje 30 dana Članak 29: (1) Na temelju rješenja o određivanju granice pomorskog dobra odnosno lučkog područja luke posebne namjene nadležno upravno tijelo dužno je u roku od 90 dana od dana dostave naručiti izradu geodetskog elaborata Članak 30: (1) Nadležno općinsko državno odvjetništvo dužno je u roku od 30 dana od dana zaprimanja geodetskog elaborata iz članka 29. stavka 4. ovoga Zakona podnijeti zahtjev nadležnom uredu za katastar za provedbu geodetskog elaborata. Provedba geodetskog elaborata u zemljišnoj knjizi Članak 32. (1) Nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda provodi prijavni list iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona po službenoj dužnosti. (2) Nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda na temelju prijavnog lista iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona provodi osnivanje katastarskih čestica te dijeljenje katastarskih čestica tako da katastarske čestice nastale diobom ostaju u sastavu zemljišnoknjižnih uložaka, dok se iz njih ne otpišu. (3) O provedbi prijavnog lista iz članka 30. stavka 6. ovoga Zakona u zemljišnoj knjizi nadležni zemljišnoknjižni odjel općinskog suda obavještava upravno tijelo, nadležno državno odvjetništvo i nadležni katastarski ured. (4) Zahtjev za otpisivanje katastarskih čestica koje ulaze u pojas pomorskog dobra iz postojećih zemljišnoknjižnih uložaka podnosi nadležno općinsko državno odvjetništvo, a prema popisu katastarskih čestica koji je sastavni dio geodetskog elaborata. Način upisa u zemljišnu knjigu Članak 33. Pomorsko dobro upisuje se u zemljišnu knjigu: - u posjedovnicu (list »A«) zemljišnoknjižnog uloška upisuju se podaci iz prijavnog lista o namjeni korištenja - u vlastovnicu (list »B«) upisuje se oznaka »pomorsko dobro« - u teretovnicu (list »C«) upisuju se zabilježba ugovora o koncesiji, zabilježba ugovora o posebnoj upotrebi, zabilježba postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra te sve druge zabilježbe propisane posebnim zakonom. Pretpostavke za upis pomorskog dobra Članak 34. Pomorsko dobro određeno sukladno odredbama ovoga Zakona upisat će se u zemljišnu knjigu bez tereta i bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi na temelju akta kojim je granica pomorskog dobra odnosno lučkog područja određena i prijavnog lista potvrđenog od strane nadležnog tijela za katastar s ucrtanom granicom pomorskog dobra. Zaključno, izrada prijedloga granica pomorskog dobra i njezina provedba spada u izvanredno upravljanje pomorskim dobrom o čemu brigu vode jedinice područne (regionalne) samouprave. Zahtjev za utvrđivanje granice pomorskog dobra podnosi se Županijskom povjerenstvu za granice pomorskog dobra (u daljnjem tekstu Povjerenstvo). Podnositelji zahtjeva za utvrđivanje granice pomorskog dobra mogu biti Vlada Republike Hrvatske, tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i fizičke i/ili pravne osobe. Daljnja procedura utvrđenja pomorskog dobra regulirana je citiranim zakonskim odredbama

3. Pun. tuženika je podneskom od 20. kolovoza 2025. godine između ostalog navodima ustrajava u svim navodima koji su već istaknuti u Odgovoru na tužbu, a posebice u navodu „ da utvrđivanje granica pomorskog dobra i njezina provedba spada u izvanredno upravljanje pomorskim dobrom o čemu brigu vode jedinice područne (regionalne) samouprave“ te da slijedom toga isto nije u domenu sudske nadležnosti . Da je gornji navod točan, upućuje i Presuda Vrhovnog suda RH, Posl.br. Rev 1453/2021-2 od 13.12.2022 g., (sa Sentencom Presude) iz koje presude proizlazi: Rev 1453/2021 Može li sud samostalno odrediti granicu pomorskog dobra na temelju isključivo fotografija i mjerničke skice koji prileže spisu predmeta ili se ta granica treba utvrditi i (deklaratorno) utvrđuje u posebnom upravnom postupku. Sud ne može samostalno odrediti granicu pomorskog dobra na temelju isključivo fotografija i mjerničke skice te se ta granica treba utvrditi u posebnom upravnom postupku.

4. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj: 83/23 nadalje ZPDML) propisuje da granicu pomorskog dobra u upravnom postupku rješenjem određuje Ministarstvo ( na prijedlog županijskog povjerenstva) uz javni uvid i izradu geodetskog elaborata, a zatim provedbom u katastru i zemljišnim knjigama po službenoj dužnosti (odredbe članka 20., 23., 29. – 34. ZPDML-a)

5. Sudskom praksom je potvrđeno da sud ne može samostalno određivati granicu pomorskog dobra već se granica određuje u posebnom upravnom postupku (VS RH Rev-1453/2021-2).

6. Iz Odredbe članka 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, nadalje ZPP) između ostalog proizlazi da sud ne može sam rješavati prethodno pitanje kada je posebnim propisom određeno drugačije, a ZPDML kao lex specialis to pitanje izuzima iz sudske nadležnosti.

7. Nadalje, odredbom članka 16. st. 1. i 2. ZPP-a između ostalog, je propisano da sud do pravomoćnosti pazi ide li rješavanje sudskog spora u nadležnost, a kad utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud, već drugi domaći organ, oglasit će se nenadležnim, ukinut će provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.

8. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Metković, 22. rujna 2025.

S u d a c:

Damir Ujdur

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku petnaest (15) dana. Žalba se podnosi u tri (3) istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. Republika Hrvatska, Ministarstvo mora prometa i infrastrukture, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću, Građansko-upravni odjel

2. Julijano Dropulić, odvjetnik u Pločama