Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51 000 Rijeka
Poslovni broj: P-761/2024-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, po nacrtu sudskog savjetnika Gorana Maršića, po sucu toga suda Andreji Žigante, u pravnoj stvari tužitelja TK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Nikoli Fanuko, odvjetniku u Rijeci, protiv tuženika Grada Rijeke, Rijeka, Korzo 16, OIB: 54382731928, zastupanog po punomoćnicima iz OD Knežević i partneri j.t.d., odvjetnicima u Rijeci, na glavnoj i javnoj raspravi održanoj 11. lipnja 2025., temeljem članka 335. stavka 1. i 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP-a) po objavi 24. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Gradu Rijeci, OIB: 54382731928, da tužitelju TK, OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 12.800,00 EUR (dvanaest tisuća osamsto eura i nula centa) s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 17. studenog 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak ovog postupka u visini od 1.174,46 EUR (tisuću sto sedamdeset četiri eura i četrdeset šest centa) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 24. rujna 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 10. svibnja 2024. podnio tužbu navodeći da je prisustvovao javnoj prodaji stanova u vlasništvu Grada Rijeke koja se održala 30. listopada 2023. Za navedenu javnu prodaju tužitelj je uplatio jamčevinu za ozbiljnost ponude kao sastavni propisani dio svoje prijave za sudjelovanje na javnoj prodaji stana na adresi [adresa] u [adresa] u iznosu od 12.800,00 EUR koja mu do danas nije vraćena, iako je istu sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Grada Rijeke bio dužan vratiti po završetku licitacije ili najkasnije u roku od 8 dana od dana kada Povjerenstvo utvrdi najpovoljnijeg natjecatelja nakon provedenog postupka javne prodaje. Uputio je 17. studenog 2023. zahtjev Gradu Rijeci za povrat predmetne jamčevine obzirom je istekao propisani predviđeni rok za povrat jamčevine, a što Grad Rijeka do danas nije učinio, već je tužitelju dostavio 29. studenog 2023. godine pravno neutemeljen odgovor KLASA: 940-06/23-01//50, URBROJ: 2170-1-08-00-23-11, u kojem kao argument za nemogućnost udovoljavanja zahtjevu tužitelju, osim iznesenih neistina, konstruira i postupak javne prodaje koji uopće nije propisan u Odluci. U odgovoru se navode kako je licitacija već započela, a što da je kontradiktorno sa odredbama Odluke. Odustankom od prijave tužitelja, postupak licitacije nije niti mogao uopće započeti s obzirom da je jedini prijavitelj na predmetnu javnu prodaju, odnosno tužitelj, odustao od svoje prijave. Sama činjenica predaje prijave na javni natječaj nigdje u Odluci za sobom ne povlači ikakav presumirani pristanak prijavitelja na obvezni prihvat početne cijene za bilo koju nekretninu, prije nego je prijavitelj u postupku licitacije sukladno čl. 22. Odluke eventualno usmenim putem sam ne ponudi.
2. Razvidno je kako iz zapisnika na str. 3. gdje pored navedene nekretnine na adresi [adresa] ne stoji da je uopće predana ikakva ponuda niti je za predmetnu nekretninu tužitelj niti bilo tko drugi naveden kao ponuditelj niti je konstatiran ikakav izlicitirani iznos ponude, tako i na str 5. zapisnika gdje stoji konstatacija da je tužitelj odustao od svoje prijave za sudjelovanje u postupku javne prodaje predmetne nekretnine. Tužitelj nije predao ikakvu ponudu, a niti je odustao od sklapanja ugovora te time ne postoji nijedna pravna osnova za zadržavanje predmetne jamčevine za ozbiljnost ponude, s obzirom da je tužitelj odustao od prijave za postupak javne prodaje. Predlaže usvajanje tužbenog zahtjeva na način da se naloži tuženiku da isplati tužitelju iznos od 12.800,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama i naknadom parničnog troška.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako tužitelj pogrešno sagledava pravila o licitaciji te neosnovano smatra da bi imao pravo na povrat uplaćene jamčevine. Sam tužitelj se poziva na odredbe članka 22. do 24. Odluke o prodaji stanova u vlasništvu Grad Rijeke no pritom zaboravlja na odredbu članka 21. koji jasno definira kako Povjerenstvo upoznaje prisutne prijavitelje s uvjetima i načinom provođenja licitacije, a što je Povjerenstvo i napravilo te je objasnilo da zainteresirani mogu odustati od svoje prijave prije nego što se pristupi licitaciji. Tužitelj nije odustao od licitacije. Tužitelj pogrešno smatra kako licitacija započinje prvom usmenom ponudom nekog od prijavitelja. Licitacija, sukladno članku 21. stavku 6. Odluke započinje nakon unošenja podataka o prijaviteljima u zapisnik i to s prijaviteljima koji ispunjavaju uvjete i više niti jedna osoba ne može sudjelovati na licitaciji. Obzirom da je licitacija započela, tužitelj je bio dužan licitirati, a obzirom da se prekasno povukao iz postupka licitacije, i to nakon što je licitacija već započela, isti je kriv jer je odustao od ponude koja predstavlja najnižu početnu cijenu i što nije došlo do sklapanja ugovora. Najniža cijena po kojoj se može prodati predmetna nekretnina je određena samim javnim natječajem na koji se tužitelj prijavio i uplatio jamčevinu te je svojim sudjelovanjem u licitaciji konkludentnom radnjom dao izjavu svoje volje da prihvaća najnižu cijenu određenu samim javnim natječajem. Kada bi tužitelj i imao pravo na povrat jamčevine isti nema pravo na zakonsku zateznu kamatu kako to tužitelj potražuje. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu parničnog troška.
4. Radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je proveo dokaze uvidom u zapisnik Upravnog odjela za gradsku imovinu, Odsjeka za pravne i imovinske poslove od 30. listopada 2023. (list 7-11 spisa), Odluku o prodaji stanova u vlasništvu grada Rijeke od 30. ožujka 2017. (list 13-22 spisa), Javni natječaj za prodaju stanova u vlasništvu i suvlasništvu Grada Rijeke od 15. listopada 2023. (list 25-30 spisa), saslušan je tužitelj (list 51-53 spisa), te je saslušana svjedokinja LK (list 53-56 spisa).
5. Sud je sukladno čl. 8. ZPP-a na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, i na temelju rezultata cjelokupnog postupka utvrdio kako je tužbeni zahtjev osnovan.
6. U ovom postupku je nesporno da je 15. listopada 2023. objavljen Javni natječaj za prodaju stanova u vlasništvu i suvlasništvu Grada Rijeke, KLASA: 940- 06/23-01/50, URBROJ: 2170-1-08-00-23-6-DŠ (dalje: Natječaj), te da su predmetom prodaje među ostalom bile i nekretnine sa adresom [adresa], i Dolac 7, sve nekretnine u Rijeci. Također nije sporno da su Odlukom o prodaji stanova u vlasništvu grada Rijeke od 30. ožujka 2017. (dalje: Odluka) propisani uvjeti, način i postupak prodaje stanova u vlasništvu Grada Rijeke. Nije sporno da je 30. listopada 2023. tužitelj sudjelovao u javnoj prodaji stanova temeljem objavljenog Natječaja te da je njegova prijava bila uredna sa svom potrebnom dokumentacijom. Nije sporan potpis tužitelja na zapisniku Upravnog odjela za gradsku imovinu, Odsjeka za pravne i imovinske poslove od 30. listopada 2023. (dalje: Zapisnik), niti je sporno da je u istom utvrđeno kako je tužitelj odustao od prijave za predmetne nekretnine. Nije sporno da je tužitelj uplatio iznos jamčevine u visini od 12.800,00 EUR, niti je sporno da je tužitelju vraćena jamčevina za nekretnine na adresi [adresa] i Dolac 7, Rijeka, odnosno da jamčevina za nekretninu na adresi [adresa], nije vraćena.
7. Imajući u vidu sve gore navedeno, u konkretnom slučaju radi se o pravnom pitanju.
8. Sud je kao vjerodostojne prihvatio sve pročitane isprave s time da je njihovu vjerodostojnost ocijenio na temelju drugih provedenih dokaza, kako materijalnih tako i personalnih, a što stranke u ovom postupku nisu ni osporavale.
9. Saslušan je tužitelj koji u svome iskazu u bitnom navodi kako je prijavu dostavio Gradu Rijeci. Prijave se otvaraju toga dana kada se pristupa toj javnoj prodaji odnosno kada se ista održava te se na takav način utvrđuje da li prijavitelj ispunjava sve uvjete za sudjelovanje. Nakon što je otvorena njegova prijava odustao je od sudjelovanja u toj javnoj prodaji. Imao je tri prijave odnosno prijave za tri nekretnine i u odnosu na te sve tri nekretnine je povukao svoju prijavu. Uplatio je jamčevinu u iznosu od 12.800,00 EUR a dokaz o toj uplati dostavio je zajedno s prijavom. Nakon što je povukao svoju prijavu otišao je s toga mjesta. Podaci vezano za odustanak prijava je parafirao u onom trenutku kada je to predsjednica povjerenstva upisala u zapisnik. Jamčevina mu je vraćena u odnosu na druge dvije nekretnine. Nitko mu nije rekao da je dao kakvu ponudu. Nikada mu nije ponuđeno sklapanje ugovora o kupoprodaji vezano za predmetnu nekretninu. Glede samog postupka javne prodaje navodi kako povjerenstvo pozdravlja prisutne sudionike, nakon čega se pristupa utvrđivanju istovjetnosti svih sudionika u tom postupku, a nakon toga se pristupa sakupljanju pristiglih kuverti u kojima s nalazi prijave za pojedine nekretnine i tada se za svaku pojedinu nekretninu otvaraju te prijave, utvrđuje se da li je prijava uredna i nakon toga slijedi davanje ponuda za tu pojedinu nekretninu, a nakon što su dane sve ponude, recimo za prvu nekretninu, tada slijedi otvaranje kuverte za drugu nekretninu i tako redom. On je bio uredan prijavitelj. Povjerenstvo upoznaje sudionike o tome da se javna prodaja vodi temeljem odluke Grada Rijeke koju donosi Gradsko vijeće no konkretno ne sjeća se da li je povjerenstvo nešto drugo govorilo budući isti već ima iskustva sa javnim prodajama. On je bio jedini prijavitelj za tu predmetnu nekretninu te je bio prisutan sve do trenutka kada je odustao od nekretnine, a za te nekretnine je odustao za svaku posebno i nakon što je odustao od nekretnine pod točkom 6. Zapisnika otišao je sa toga mjesta i misli da je predsjednica povjerenstva tada upisala njegov odustanak od prijava za te nekretnine. Misli da je predsjednica povjerenstva upisivala njegov odustanak za svaku nekretninu kako je odustajao odnosno kako je svaka pojedina nekretnina dolazila na red.
10. Saslušana je svjedokinja LK koja u svome iskazu u bitnome navodi kako se sjeća tužitelja. U odnosu na sam postupak javne prodaje ističe kako se prvenstveno prikupljaju osobne iskaznice od osoba koje pristupaju na tu prodaju, odnosno utvrđuje se njihov identitet i zatim se oni potpisuju u zapisnik. Nakon toga predsjednica povjerenstva a što je u konkretnom slučaju bila ona, upozorava sve prisutne sa uvjetima samoga natječaja, čitaju dio toga natječaja i tada objašnjavaju o kakvim stanovima se radi i to njihovih redoslijedom. Neposredno prije nego što se pristupi licitaciji pojašnjava se na koji način će se otvarati te prijave, pojašnjava se i jamčevina u smislu da je potrebno uplatiti 10% od tražene cijene, a što mora biti vidljivo na računu Grada Rijeke sve do trenutka započinjanja te javne prodaje te im se također pojašnjava da ukoliko ne budu odabrani kao najpovoljniji ponuditelji da će im se vratiti ta jamčevina u cijelosti, a ukoliko budu odabrani da će im se ona uračunati u kupoprodajnu cijenu. Nakon što se to pojasni prisutnima, slijedi prozivanje prijavitelja redoslijedom kako su te ponude i stizale i to se provodi za svaku pojedinu nekretninu. Te prijave otvaraju se za svaku nekretninu te se prvotno utvrđuje tko je najpovoljniji ponuditelj za prethodnu nekretninu odnosno nekretninu glede koje se provodi ta prodaja i tek nakon toga se prelazi na slijedeću nekretninu a sve to kako bi sudionici mogli znati o kojoj nekretnini je trenutačno riječ. Tužitelj je dostavio tri prijave i on je bio odustajao kada je došla na red nekretnina za koju je podnio prijavu. On je bio jedini prijavitelj za nekretninu koja je predmet ovoga spora. Uvjeti i način koji se tiču odustanka od prijave, sudionicima se govore prije nego što započne licitacija a konkretno tužitelj je odustajao tek u trenutku kada je došla na red nekretnina za koju je podnio prijavu. Konkretno su uvjeti bili pojašnjeni prije licitacije te je također bilo pojašnjeno i da u slučaju da sudionik odustane nakon što je već započela licitacija da mu se neće vratiti uplaćena jamčevina. Tužitelj je bio prisutan sve do završetka licitacije koja se tiče u odnosu na sve stanove, pa je tako bio prisutan nakon što je odustao od sve tri nekretnine za koju je podnio prijavu. Tužitelju su vraćene jamčevine za preostale dvije nekretnine no ne i za nekretninu koja je predmet ovoga spora. Ponuda vezano za pojedinu nekretninu predaje se usmeno od strane ponuditelja. Budući tužitelj nije na vrijeme odustao od prijave odnosno nije odustao prije početka licitacije to se smatra da je isti prihvatio početnu cijenu te nekretnine slijedom čega mu nije vraćena jamčevina. Prihvaćanje te početne cijene je vrsta ponude a što je i propisano uvjetima samoga natječaja, a tužitelj je bio i jedini prijavitelj za predmetnu nekretninu. Da je tužitelj dao ponudu bilo bi mu ponuđeno sklapanje ugovora o kupoprodaji no u konkretnom slučaju nije budući je tužitelj dostavio podnesak kojim traži vraćanje jamčevine. Pristanak na početnu cijenu nekretnine bez konkretne ponude propisano je Odlukom. Početna cijena nekretnine nalazi se na samom tekstu javnoga natječaja te ta cijena u zapisniku nije navedena. Ukoliko ima više prijavitelja za pojedinu nekretninu tada pojedini prijavitelj može odustati od pojedine nekretnine ukoliko drugi prijavitelji daju veću ponudu i tada se u tome slučaju osobi koja odustaje vraća jamčevina no u ovom konkretnom slučaju bio je samo jedan prijavitelj i to upravo tužitelj.
11. Sud je ocijenio iskaze tužitelja i svjedoka istinitim i logičnim, njihovi iskazi se međusobno podudaraju u bitnim dijelovima sa razilaženjem oko činjenica koje nisu važne za donošenje meritorne odluke u ovoj pravnoj stvari, već se napominje kako se radi o pravnom a ne i činjeničnom pitanju, pa stoga ovaj sud neće svako pojedino razilaženje u njihovim iskazima posebno obrazlagati.
12. Sukladno čl. 24. st. 1. Odluke propisano je da jamčevina koji su položili natjecatelji koji nisu utvrđeni najpovoljnijim natjecateljima, vratit će se po završetku licitacije, a najkasnije u roku od osam dana od dana kada Povjerenstvo zapisnikom utvrdi najpovoljnijeg natjecatelja. Stavkom 2. propisano je da najpovoljnijem natjecatelju položena jamčevina se uračunava u kupoprodajnu cijenu stana. Ako najpovoljniji natjecatelj odustane od svoje ponude, nema pravo na povrat jamčevine (st. 3.). Iz navedenih odredaba dolazi se do zaključka da osobi neće biti vraćena jamčevina u slučaju ako kao najpovoljniji natjecatelj odustane od svoje ponude, dok iz sačinjenog zapisnika proizlazi da je tužitelj odustao od prijave za predmetne nekretnine. Nije osnovan navod tuženika da tužitelj nema pravo na povrat jamčevine budući isti nije odustao od licitacije. Da bi došlo do okolnosti da tužitelj ne bi imao pravo na povrat jamčevine to je potrebno da ima status najpovoljnijeg natjecatelja, međutim, uvidom u točku II. Zapisnika utvrđeno je da tužitelj nije dao niti jednu valjanu ponudu koja bi bila zabilježena kao najpovoljnija, već bi to postojalo samo u situaciji kada bi tužitelj svojim radnjama dao do znanja da daje određenu ponudu za pojedinu nekretninu.
13. Svjedokinja LK u svojem iskazu (a kao predsjednica Povjerenstva koje je vodilo postupak utvrđivanja valjanosti prijava i sam postupak licitacije) navodi kako činjenica da je tužitelj odustao tek nakon početka licitacije dovodi do toga da je isti prihvatio početnu cijenu. Ukoliko bi se na taj način tumačila pravila glede davanja ponude tada bi tuženik bio u obvezi ponuditi sklapanje ugovora o kupoprodaji, pa je tako sukladno čl. 24. st. 4. Odluke propisano da ako najpovoljniji natjecatelj ne pristupi sklapanju ugovora o kupoprodaji stana bez opravdanog razloga, smatrat će se da je odustao od sklapanja ugovora i nema pravo na povrat jamčevine. Drugim riječima, ako je tužitelj određen kao najpovoljniji natjecatelj tada je tuženik u svakom slučaju u obvezi ponuditi tužitelju sklapanje ugovora o kupoprodaji, i tek tada ukoliko ne pristupi primijeniti pravila o zadržavanju/ne vraćanju jamčevine. Svjedokinja u svojem iskazu navodi kako tužitelju nije ponuđeno sklapanje ugovora budući je dostavio podnesak kojim traži vraćanje jamčevine, što znači da tužitelju nije niti ponuđeno sklapanje ugovora, čime se dovodi do zaključka kako tužitelj nije dao ponudu, jer da je dao, tada bi isti bio pozvan radi potpisivanja ugovora, jer bi to bila obveza tuženika.
14. Također je potrebno napomenuti kako iz zapisnika proizlazi formulacija da je tužitelj odustao od prijave za predmetne nekretnine, a ne da je odustao od dane ponude, te se u tom smjeru upire u uvjete Natječaja st. 1. toč. 2. gdje je propisano da jamčevina koju su položili natjecatelji koji nisu utvrđeni najpovoljnijim natjecateljima, vratit će se po završetku licitacije, a najkasnije u roku od osam dana od dana kada Povjerenstvo zapisnikom utvrdi najpovoljnijeg natjecatelja. Povjerenstvo je bilo u obvezi u zapisniku unijeti tko se smatra najpovoljnijim natjecateljem ukoliko se isto vodilo pretpostavkom da se ima uzeti početna cijena nekretnine za osobu koja je odustala od ponude, i na taj način točno poimence navesti osobu koja je dala takvu ponudu. Potpuno je jasno da u konkretnom slučaju tužitelj nije dao svoju ponudu, što je Povjerenstvo pravilno unijelo u zapisniku prekrižilo ime natjecatelja i ponudu za predmetnu nekretninu, čime se dovodi do sasvim logičnog zaključka da tužitelj nije svojim odustankom dao svoju ponudu, niti se taj odustanak ima smatrati davanjem ponude u visini početne cijene nekretnine.
15. Upravo i sama svjedokinja navodi kako se prijave otvaraju za svaku nekretninu te se prvotno utvrđuje tko je najpovoljniji ponuditelj za nekretninu za koju se provodi prodaja i tek nakon toga se prelazi na slijedeću nekretninu. Zapisnikom nije ni na koji način utvrđeno tko se smatra najpovoljnijim ponuditeljem, kako u rubrici za predmetnu nekretninu, tako i kod konstatacija/utvrđenja gdje je to moguće unijeti. Stoga pravilno tužitelj ističe kako tužiteljevo odustajanje od prijave onemogućuje tužitelja na sudjelovanje u licitaciji i davanje svojih ponuda, posebice imajući u vidu čl. 22. st. 1. Odluke gdje je propisano da se licitacija provodi na način da natjecatelji usmeno jedan po jedan daju u zapisnik svoje ponude, a početna ponuda ne može biti niža od objavljene u Natječaju.
16. Osnovan je prigovor tuženika u odnosu na tijek zakonskih zateznih kamata budući isti nije bio nepošten, pa je stoga sukladno čl. 1115. Zakona o obveznim odnosima („Narodne Novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/2022, 145/23, 155/23, dalje: ZOO-a) zatezne kamate imalo računati od dana podnošenja zahtjeva za vraćanje jamčevine, odnosno 17. studenog 2023.
17. Sukladno čl. 1111. st. 1. ZOO-a kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi, dok je st. 2. propisano da se pod prijelazom imovine razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom. Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala (st. 3.) Obzirom je u postupku utvrđeno da je tužitelj odustao od prijave ne dajući bilo kakvu ponudu za predmetnu nekretninu, to isti ima pravo na povrat plaćene jamčevine temeljem zakonskih odredaba o stjecanju bez osnove, pa je stoga trebalo odlučiti kao u točki. I. izreke i naložiti tuženiku da isplati tužitelju iznos od 12.800,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.
18. Brižljivo ocjenjujući sve okolnosti temeljem čl. 155. st. 1. ZPP-a sud je tužiteljici priznao samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice. Visina troškova odmjerena je sukladno odredbama Zakona o sudskim pristojbama („Narodne Novine“ br. 118/18) i Tarife o nagradama i naknadi odvjetnika („Narodne Novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., dalje: Tarifa).
19. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Trošak parničnog postupka tužitelja odnosi se na zastupanje po punomoćnicima, čiji je trošak sukladan Tarifi, uvećan za sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 87,23 EUR, te sudsku pristojbu na presudu u zatraženom iznosu od 87,23 EUR, uvećan za iznos PDV-a. Glede troškova tužitelja u odnosu na radnje njegovog punomoćnika, ono se odnosi na sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, sastav podneska do 20. kolovoza 2024. u iznosu od 200,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, za pristup ročištima održanim 27. veljače 2025. i 11. lipnja 2025. u pojedinačnim iznosima od 200,00 EUR sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, zajedno sa pripadajućim PDV-om u ukupnom iznosu od 200,00 EUR
20. Budući je tužitelj uspio sa tužbenim zahtjevom to je tuženik sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a dužan tužitelju isplatiti parnični trošak u visini od 1.174,46 EUR, pa je stoga sud odlučio kao u točki II. izreke ove presude.
21. Sukladno čl. 3. točki 11. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne Novine“ br. 57/22, 88/22, dalje: ZOUE) fiksni tečaj konverzije je neopozivo fiksiran tečaj konverzije između eura i kune koji ima pet decimala, utvrđen uredbom Vijeća EU-a u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Temeljem čl. 2. st. 2. Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne Novine“ br. 85/22) fiksni tečaj konverzije određen je na 7,53450 kuna za jedan euro.
22. Na dosuđeni trošak, dosuđena su i sporedna davanja u vidu zakonskih zateznih kamata. Odluka o plaćanju zateznih kamata na troškove parničnog postupka temelji se na čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne Novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22) i čl. 151. st. 3. ZPP-a pri čemu su zatezne kamate priznate od dana donošenja presude, jer tada tuženik u odnosu na plaćanje troškova postupka dolazi u zakašnjenje, pa sve do isplate.
23. Slijedom svega navedenog to je sud odlučio kao u izreci presude.
U Rijeci, 24. rujna 2025.
Sudac:
Andreja Žigante
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu bez obzira što nije na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
Nacrt odluke izradio sudski savjetnik:
Goran Maršić
naložiti tužitelju plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 174,45 EUR
