REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-2819/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Juri Pezelju, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ŠC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Petru Caru, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika GC. Zagreb, Čopci 27a, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Alanu Pozdercu, odvjetniku u Zagrebu, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika radi odgode izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate, dana 24. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika od dana 08. kolovoza 2025. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice izdane dana 22. ožujka 2022. i potvrđene istog dana kod javnog bilježnika Zorana Jelavića iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-3964/2022.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 08. kolovoza 2025. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem zadužnice izdane dana 22. ožujka 2022. i potvrđene istog dana kod javnog bilježnika Zorana Jelavića iz Zagreba pod poslovnim brojem OV-3964/2022.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu gore navedenu zadužnicu, a koja je izdana kao sredstvo osiguranja namirenja tražbine koju ovrhovoditelj ima prema ovršeniku temeljem Ugovora o kratkoročnoj pozajmici od dana 20. ožujka 2022. Ovršenik navodi da mu je ovrhovoditelj pozajmljivao novac za trgovačko društvo Polaris-Frigos d.o.o., koje je u vlasništvu ovršenika, putem svojih trgovačkih društva Root Media d.o.o. i Project 63 d.o.o. Međutim, trgovačko društvo Polaris-Frigos d.o.o., za koje je ovršenik i dao jamstvo u obliku zadužnice, svu svoju obvezu je uredno podmirilo te ne postoji nikakvo dugovanje ovršenika ili trgovačkog društva Polaris-Frigos d.o.o. prema ovrhovoditelju ili njegovim društvima Root Media d.o.o. ili Project 63 d.o.o. Ovosudnim zaključkom poslovni broj Ovr-2156/24 od dana 30. srpnja 2024. ovršenik je upućen pokrenuti parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim u istom postupku izravne naplate te je ovršenik dana 09. kolovoza 2024. ovom sudu podnio tužbu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika nedopuštenim. Ovršenik predlaže sudu odgoditi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, pri čemu ne navodi do kada predlaže odgodu. Ističe da mu ovakvim postupanjem ovrhovoditelja nastaje teška i nenadoknadiva materijalna šteta jer su mu oba trgovačka društva u blokadi, a ista se bave uvozom i prodajom automobila na području Republike Hrvatske, a u čemu su onemogućena zbog navedenog.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je dana 04. rujna 2025. ovrhovoditelju na očitovanje u roku od 8 dana, no isti se nije očitovao.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava nije osnovan.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok čl. 210. st. 2. OZ-a propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe.

6. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. -11. navedenog članka OZ-a.

7. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

8. Ovršenik je dostavio dokaz da je u roku od 15 dana (kako je to upućen ovosudnim zaključkom poslovni broj Ovr-2156/2024 od dana 30. srpnja 2024.) Općinskom građanskom sudu u Zagrebu podnio tužbu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u predmetnom postupku izravne naplate nedopuštenim, čime je nesporno ispunjena pretpostavka propisana odredbom čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a za odgodu ovrhe (ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. OZ-a ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona).

9. Međutim, u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a - da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje - sud je stava kako ovršenik isto nije učinio vjerojatnim.

10. Nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovršenik obrazlaže time što su mu oba trgovačka društva u blokadi. Međutim, takvi razlozi nisu razlog za odgodu ovrhe.

11. Za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

12. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

13. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ovršenik nije učinio. Naime, u svom prijedlogu ovršenik nije naveo nikakve podatke o imovini ovrhovoditelja, odnosno nije naveo nikakve podatke koji bi ukazivali na insolventnost ovrhovoditelja.

14. Drugim riječima, ovršenik nije dostavio nikakve dokaze koji bi učinili vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

15. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razloga za odgodu ovrhe, ovršenik mora dokazati na jasan, određeni način. Mora se raditi o realnim okolnostima koje ukazuju na tu vjerojatnost, ali ujedno mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete otklonilo upravo odgodom ovrhe.

16. Vezano za navod ovršenika o blokadi računa, valja reći kako temeljem čl. 65. st. 6. OZ-a u ovrsi radi naplate novčane tražbine i nakon donošenja rješenja o odgodi ovrhe provest će se radnje na temelju kojih ovrhovoditelj stječe založno pravo ili pravo namirenja na predmetu ovrhe. Stoga, odgoda prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate ne bi imala za posljedicu deblokadu računa ovršenika te bi se pljenidba novčanih sredstava u slučaju odgode i dalje provodila. Drugim riječima, odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika, sukladno čl. 65. st. 6. OZ-a, ima učinak odgode prijenosa zaplijenjenih sredstava, ali ne i odgode zapljene sredstava ovršenika, budući da odgoda ovrhe ne utječe na provođenje radnji kojima ovrhovoditelj stječe založno pravo na predmetu ovrhe. Slijedom navedenog, ovršenik odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ne bi došao u situaciju da raspolaže zaplijenjenim sredstvima, tj. on i dalje ne bi mogao raspolagati zaplijenjenim sredstvima te u tom smislu odgoda izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ne bi od ovršenika otklonila one posljedice na koje se ovršenik poziva u svome prijedlogu.

17. Obzirom ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je potrebno odgoditi ovrhu kako bi se spriječilo nasilje, nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, tj. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava iz čl. 65. st. 1. OZ-a u vezi s čl. 210. st. 1. i st. 2. OZ-a, stoga je sud odbio prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kao neosnovan te odlučio kao u izreci ovog rješenja.

U Zagrebu, dana 24. rujna 2025.

Sudac:

Jure Pezelj

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjerka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku po pun.

2. ovrhovoditelju po pun.

3. spis

Z/ kal.30 dana