REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Vukovarska cesta 31/III
Poslovni broj: Us I-1166/2024-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Jasenki Beker Rupčić, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužitelja HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave osječko-baranjske, Osijek, Trg Lavoslava Ružičke 1, OIB: 36162371878,, radi ocjene zakonitosti propuštanja donošenja odluke javnopravnog tijela, 24. rujna 2025.
r i j e š i o j e
Tužba se odbacuje.
Obrazloženje
1. U tužbi, tužitelj u bitnome navodi kako istu podnosi zbog nepostupanja po pravomoćnoj presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž- 181/23-2 od 26. travnja 2023. i donošenja posebnog rješenja o plaći u svezi članka 3. rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale, KLASA: UP/I-112-02/17-05/153, URBROJ: 511-01-157-17-11 od 13. listopada 2017. Citira što je odlučeno rješenjem PU osječko-baranjske od 17. kolovoza 2021. te da je na isto uložio žalbu iz razloga što je donositelj rješenja po šesti puta pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio materijalno pravo te stoga ponovno po peti puta nije postupio po naputcima Odbora za državnu službu iz rješenja koje nabraja. Ističe da je Odbor za državnu službu donio rješenje od 22. studenog 2021. kojim je poništio rješenje PU osječko-baranjske od 17. kolovoza 2021., a na koje je Ministarstvo unutarnjih poslova podnijelo tužbu. Nadalje, Upravni sud u Zagrebu je presudom poslovni broj: UsI-3809/21-6 od 11. studenog 2022. odbio tužbeni zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova te je citirana presuda potvrđena presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-181/23-2 od 26. travnja 2023. koju tužitelj citira. Dodaje da je 2. travnja 2024. i 12. lipnja 2024. podnio Policijskoj upravi osječko-baranjskoj podneske u kojima traži da postupi po pravomoćnim rješenjima i presudama nadležnih tijela koje nabraja te dostavi rješenje o plaći, a što tuženik nije učinio. Poziva se na odredbe članka 101. i 102. Zakona o općem upravnom postupku te predlaže Sudu naložiti tuženiku da u roku od 15 dana postupi po citiranoj pravomoćnoj presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske i donese rješenje u svezi članka 3. rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Uprave za pravne poslove i ljudske potencijale, KLASA: UP/I-112-02/17-05/153, URBROJ: 511- 01-157-17-11 od 13. listopada 2017.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da šutnja uprave, kao razlog za izjavljivanje žalbe odnosno za podnošenje tužbe kada žalba nije dopuštena, može nastupiti u postupku pokrenutom na zahtjev stranke, a kako to proizlazi iz članka 105. stavka 2. i članka 119. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09., 110/21., u daljnjem tekstu: ZUP), vezano uz članak 101. istog Zakona, dok u pogledu donošenja drugostupanjskog rješenja, šutnja uprave, kao razlog za pokretanje upravnog spora, može nastupiti neovisno o načinu pokretanja postupka kako proizlazi iz članka 3. stavka 1. točke 3. i članka 38. stavka 2. točke 2. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., u daljnjem tekstu: ZUS), vezano uz članak 121. ZUP-a. Stoga tuženik smatra da ne postoje pretpostavke za pokretanje upravnog spora sukladno članku 3. stavku 1. točki 3. ZUS-a. Slijedom navedenog, budući smatra da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmetom upravnog spora, predlaže odbaciti tužbu kao nedopuštenu.
3. Tužitelj se u podnesku od 4. ožujka 2025. suštinski poziva na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Usž-181/23-2 od 26. travnja 2023. te smatra da je zakonito podnio upravnu tužbu radi šutnje uprave.
4. Obzirom da sud nakon primitka tužbe prvenstveno ispituje nadležnost za postupanje po tužbi, urednost tužbe te postojanje pretpostavki za vođenje upravnog spora (članak 43. Zakona o upravnim sporovima - „Narodne novine“, broj: 36/24., nastavno: ZUS), Sud je ocijenio da ne postoje pretpostavke za vođenje upravnog spora.
5. Odredbom članka 40. ZUP-a propisano je da se upravni postupak pokreće na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti (stavak 1.). Kad se postupak pokreće na zahtjev stranke, postupak se smatra pokrenutim u trenutku predaje urednog zahtjeva stranke javnopravnome tijelu (stavak 2.). Kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti, postupak se smatra pokrenutim kad službena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom vođenja postupka po službenoj dužnosti (stavak 3.).
6. Sukladno članku 101. ZUP-a, službena osoba dužna je u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (stavak 1.). Službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva (stavak 2.). Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor (stavak 3.).
7. Prema članku 3. stavku 1. točki 3. ZUS-a, predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela iz područja upravnog prava da u zakonom propisanom roku odluči o pravu, obvezi ili pravnom interesu ili redovitom pravnom lijeku stranke odnosno da postupi prema propisu.
8. Člankom 39. stavkom 4. ZUS-a propisano je da tužbi treba priložiti izvornik ili presliku osporene pojedinačne odluke, upravnog ugovora ili dokaz o postupanju. Pri pokretanju spora zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja u propisanom roku, tužbi treba priložiti i dokaz o trenutku pokretanja upravnog postupka odnosno podnošenja zahtjeva za postupanje.
9. Odredbom članka 46. stavkom 1. točkom 7. ZUS-a propisano je da će sud rješenjem odbaciti tužbu, jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ako utvrdi da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora.
10. Prvenstveno, valja reći kako pojam ''šutnja uprave'' podrazumijeva propuštanje javnopravnog tijela da upravni akt donese u propisanom roku. U odnosu na donošenje prvostupanjskog rješenja, šutnja uprave, kao razlog za izjavljivanje žalbe odnosno za podnošenje tužbe kada žalba nije dopuštena, može nastupiti u postupku pokrenutom na zahtjev stranke, a kako to proizlazi iz članka 105. stavka 2. i članka 119. ZUP-a, vezano uz članak 101. ZUP-a, dok u pogledu donošenja drugostupanjskog rješenja, šutnja uprave, kao razlog za pokretanje upravnog spora, može nastupiti neovisno o načinu pokretanja postupka kako pak proizlazi iz članka 3. stavka 1. točke 3. i članka 38. stavka 2. točke 2. ZUS-a, vezano uz članak 121. ZUP-a.
11. Dakle, kako upravni postupak koji je prethodio ovom sporu nije pokrenut na zahtjev stranke, što tužitelj niti ne spori, niti se u konkretnom slučaju radi o postupku pokrenutom po službenoj dužnosti, a u kojem u zakonom propisanom roku nije odlučeno o žalbi tužitelja, to prema mišljenju ovoga Suda ne postoje pretpostavke za pokretanje upravnog spora sukladno članku 3. stavku 1. točki 3. ZUS-a.
12. Uzimajući u obzir da pretpostavke za pokretanje upravnog spora iz razloga propisanih člankom 3. stavkom 1. točkom 3. ZUS-a nisu ispunjene, odnosno da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet upravnog spora, valjalo je primjenom odredbe članka 46. stavka 1. točke 7. ZUS-a tužbu odbaciti kao nedopuštenu te je stoga odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.
13. Međutim, valja napomenuti da, s obzirom da je Sudu pravno nedopustivo da tuženik već dugi niz godina ne postupa po rješenjima Odbora za državnu službu u svezi rješenja o plaći tužitelja (zadnje rješenje od 22. studenog 2021.), a u kojima Odbor za državnu službu konstantno zauzima stajalište da se plaća tužitelja ima utvrditi uzimajući u obzir odredbe o povoljnijoj plaći iz premještaja policijskih službenika, pridržavajući se svih prava koja proizlaze iz rješenja o premještaju, kao i prava proizašlog iz odredbe članka 72. stavka 4. Zakona o policiji („Narodne novine“, broj: 34/11., 130/12., 89/14., 151/14., 33/15., 121/16.), da je tužitelju na dispoziciji podnijeti poseban zahtjev za donošenje rješenja o plaći (iako, valja napomenuti da je isto neraskidivo povezano s rješenjem o premještaju tužitelja, budući da isto predstavlja osnov za utvrđivanje plaće) te će tada tužitelju biti na raspolaganju sva pravna sredstva propisana ZUP-om u slučaju da prvostupanjsko tijelo zahtjev stranke ne riješi u roku. Pri tome valja posebno napomenuti da je Sud ovakav pravni stav zauzeo samo u konkretnom slučaju, uzimajući u obzir specifičnosti ove upravne stvari i nemogućnost tužitelja da već dugi niz godina, bez obzira što je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, ostvari pravo na plaću sukladno uputama Odbora za državnu službu iz rješenja od 22. studenog 2021. (i prijašnjih gotovo identičnih rješenja).
U Osijeku 24. rujna 2025.
Sutkinja
Jasenka Beker Rupčić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja (članak 46. stavak 2. ZUS-a). Žalba protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja (članak 128. stavak 3. ZUS-a).
DNA:
1. Tužitelju
2. Tuženiku
