Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-7508/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić, kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Goranke Ratković, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljene VĆ i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne Novine broj: 77/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24) odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: Pp-5855/2024 od 11. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. policijske postaje Zagreb kao neosnovana i pobijana presuda potvrđuje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom prvookrivljena VĆ i drugookrivljeni ČĆ oslobođeni su od optužbe da bi počinili prekršaj iz članka 22. stavka 1. prvookrivljena VĆ, a drugookrivljeni ČĆ da bi počinio prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji s obrazloženjem da nakon provedenog dokaznog postupka u smislu postupovnog načela "in dubio pro reo" u slučaju sumnje u pogledu odlučnih činjenica je donesena odluka na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona odnosno zbog nedostatka dokaza. Istom presudom je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2.-5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, II. Policijske postaje Zagreb je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Žalitelj u bitnom ističe da sud nije uzeo u obzir zapisnike o ispitivanju osumnjičenika u kojim se međusobno okrivljenici okrivljuju za počinjenje prekršaja te da je počinjena bitna povreda prekršajnog postupka jer su razlozi navedeni u obrazloženju nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Predlažu da se žalba prihvati i da se pobijana presuda ukine te da se okrivljenici proglase krivim i kazne propisanom kaznom.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22) ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajno materijalnog prava na štetu okrivljenika, je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te pritom ovaj sud nije utvrdio postojanje gore navedenih povreda.

4.1. Nadalje, po ocjeni ovog suda prvostupanjski sud je valjano i argumentirano obrazložio odluku o oslobađanju od optužbe prvookrivljene VĆ i drugookrivljenog ČĆ koje razloge u cjelini prihvaća i ovaj sud. Naime, prvostupanjski sud je u postupku ispitao prvookrivljenu VĆ koja je porekla počinjenje prekršaja koje joj se stavlja na teret navodeći da nije svom sinu govorila majmune i stoko, a jednako tako nije niti teretila svog sina za ekonomsko nasilje navodeći da nikada nije rekla da njen sin ne želi plaćati struju jer da se za cijeli život borila i sama plaća režije i da ima dovoljno sredstava za plaćanje režija dakle prvookrivljena ne tereti drugookrivljenog svog sina za ekonomsko nasilje. Nadalje, drugookrivljeni ČĆ je također porekao da bi počinio ekonomsko nasilje u obitelji, opisao je obiteljsku situaciju i način plaćanja režija, međutim teretio je prvookrivljenu da ga je vrijeđala riječima majmune, stoko, a prvostupanjski sud je budući da su obrane okrivljenih međusobno proturječne i kontradiktorne proveo dokaz suočenja te je svatko ostao kod svoje obrane. Osim navedenog, prvostupanjski sud je izvršio uvid i u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

4.2. Prvostupanjski sud je cijenio dokaz suočenja te zaključio da niti provedenim suočenjem, proturječnost i kontradiktornost nije otklonjena odnosno i po ocjeni ovog suda suočavanje određenih osoba moguće je da bude bez rezultata odnosno da suočene osobe budu podjednako uvjerljive prilikom suočavanja. Nadalje iz obrane drugookrivljenik a u dijelu u kojem tereti prvookrivljenu da mu je vikala riječi majmune i stoko ne proizlazi da bi navedene riječi kod njega dovele do povrede dostojanstva i uznemirenosti a što je zakonsko obilježje prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koje se prvookrivljenoj stavlja na teret.

4.3. Tužitelj u žalbi navodi zapisnike o ispitivanju osumnjičenika od strane tužitelja II. Policijske postaje Zagreb da prvostupanjski sud nije izvršio uvid u iste te da iz istih proizlazi da su osumnjičenici prilikom davanja obrane teretili jedno drugo međutim, iako se radi o zakonitim dokazima niti iz obrane prvookrivljene koja je porekla počinjenje prekršaja koji joj je stavljen na teret te navela da stanuje u zajedničkom objektu obiteljske kuće te da troškove režija ona plaća a da sin ne želi plaćati međutim iz takve obrane prvookrivljenice ne proizlazi da bi teretila drugookrivljenika za ekonomsko nasilje u smislu odredbe članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a jednako tako niti iz iskaza drugookrivljenika ne proizlazi da bi postupanje njegove majke kod njega prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost pa dakle kako je prvostupanjski sud u postupku na glavnoj raspravi ispitao okrivljenike, proveo dokaz suočenja, izvršio uvid u dokaze koje prileže spisu i po ocjeni ovog suda je pravilno u nedostatku dokaza oslobodio okrivljenike od optužbe na temelju odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona, a koje razloge u cjelini prihvaća i ovaj sud te navodi žalbe nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost prvostupanjske odluke.

5. Zbog navedenih razloga trebalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i u smislu odredbe članka 205. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 24. rujna 2025.

Zapisničarka

Predsjednica vijeća

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Ivanka Mašić, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 (pet) ovjerena prijepisa za spis, okrivljenike i tužitelja.