Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-8654/2025

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivanke Mašić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene OĐ zbog prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.) odlučujući o žalbi okrivljene OĐ Broz podnesenoj po branitelju Borisu Radmanu odvjetniku iz Zadra protiv presude Općinskog suda u Zadru, broj: Pp-4904/2022-12 od 29. studeni 2024., na sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljene OĐ, pobijana presuda se ukida i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljena OĐ je proglašena krivom da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude počinila prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koji prekršaj joj je izrečena novčana kazna od 260,00 eur koju kaznu je obvezna platiti u roku 60 dana po pravomoćnosti presude ako u tom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

2. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi sa člankom 138. stavkom 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezana na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eur.

3. Protiv te presude okrivljena OĐ je pravodobno po branitelju podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešne primjene materijalnog prava te odluke o kazni kako to proizlazi iz sadržaja žalbe. Žaliteljica u bitnome ističe da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona jer da je presuda ne samo u činjeničnom opisu već i u obrazloženju manjkava, nejasna i nerazumljiva zbog izostanka odlučnih činjenica zbog kojih se ne može niti ispitati, jednako tako da niti činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti i pravilno utvrđeno. Predlaže da se žalba prihvati da se pobijana presuda preinači na način da se žaliteljicu oslobodi od optužbe a podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje.

4.

Žalba je osnovana.

5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujuću pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.) ovaj sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenice i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona te je pri tome ovaj sud utvrdio da činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti utvrđeno te da je preuranjena odluka o krivnji žaliteljice zbog prekršaja iz primijenjene odredbe zakona a što pravilno ističe u žalbi.

6. Naime, iz zapisnika o glavnoj raspravi održanoj od 24. lipnja 2024. pred Općinskim sudom u Zadru proizlazi da nije zakazana glavna rasprava već da je okrivljena OĐ došla bez poziva nakon što je imala saznanja da ju je policija tražila pa je sud donio rješenje glavna rasprava će se održati bez nazočnosti tužitelja temeljem članka 167. stavka 3. i 4. Prekršajnog zakona jer je dostava poziva za istog uredna, međutim nije bilo uvjeta za održavanje glavne rasprave kako je to konstatirao prvostupanjski sud da je dostava poziva za tužitelja uredno iskazana jer uopće nije bilo dostave niti je glavna rasprava bila zakazana već je okrivljena OĐ došla bez poziva te je te prilike sudac ispitao okrivljenicu i ista je dala obranu i porekla počinjenje prekršaja koji joj se stavlja na teret.

6.1. Nadalje iz gore navedenog zapisnika proizlazi da je glavna rasprava zakazana za 12. srpnja 2024. godine, spisu ne prileže zapisnik o glavnoj raspravi zakazanoj za dan 12. srpnja 2024. na koju je pozvana okrivljenica te je navedeno da će se pisanim putem pozvati tužitelj i svjedok EĐ.

6.2. Spisu prileže poziv za glavnu raspravu zakazanu za dan 26. studeni 2024. godine te je na zapisnik o glavnoj raspravi konstatirano da je pristupila okrivljena OĐ osobno, branitelj te svjedok EĐ kao i MĐ odvjetnička vježbenica u odvjetničkom uredu Boris Radman a da nitko od strane tužitelja nije pristupio te je sud u postupku ispitao svjedoka EĐ koji je u bitnom iskazao, da je došao navedene prigode u dvorište navedene kuće dok je bio na drugoj stepenici pitao je suprugu da mu uključi struju, na što mu je ista rekla da joj se gubi s očiju, neću da te vidim i gurnula ga sa obje ruke sa druge stepenice te da je pao na zaštitnu ogradu i uganuo nogu a da nije išao kod liječnika.

7. Prvostupanjski sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileže spisu te u obrazloženju prvostupanjske presude odluku o krivnji žaliteljice utemeljio na iskazu svjedoka EĐ s tim da je u točki 5. obrazloženja cijenio iskaz svjedoka oštećenika dan policijskim službenicima 2. kolovoza 2022. godine iz kojeg iskaza proizlazi da je došao ispred obiteljske kuće koja je u vlasništvu njega i njegove bivše supruge OĐ te kad ju je vidio da opet koristi njegovu kantu za smeće rekao joj da nabavi svoju, na što mu se obratila riječima „ jebem ti mater kriminalčino“ a potom ga je s obje ruke odgurnula u predjelu prsa nakon čega se on udaljio i pozvao policiju.

7.1. Dakle iako su iskazi oštećenika koji je dan policijskim službenicima 2. kolovoza 2022. godine glede činjeničnog opisa događaja u bitnom razlikuju od svjedočkog iskaza danog pred Općinskim sudom u Zadru 24. lipnja 2024. godine prvostupanjski sud u točki 8. obrazloženja prvostupanjske presude obrazlaže, da je svjedočkom iskazu žrtve EĐ poklonio punu vjeru da je isti okolnosan i objektivan, a da je iskaz okrivljenice shvatio samo kao pokušaj izbjegavanja odgovornosti za počinjeno djelo prekršaja, a različitost iskaza svjedoka u sudskom postupku sud je obrazložio da je između navedenih iskaza protekao duži vremenski period pa da se svjedok a što je razumljivo i životno ne može sjetiti baš svih detalja događaja.

8. Međutim, po ocjeni ovog suda ne radi se o neznatnom odstupanju činjeničnog opisa prekršaja opisanog na zapisniku o ispitivanju svjedoka pred policijom u odnosnu na zapisnik o ispitivanju pred sudom, budući da je različito opisano mjesto prekršaja a jednako tako i način postupanja, a osim toga prvostupanjski sud nije okolnosno ispitao žrtvu nasilja koja je različito opisala dinamiku događaja kritične zgode je li takvo ponašanje za koje svjedok tereti okrivljenicu izazvalo kod njega povredu dostojanstva i uznemirenost.

9. Odredbom članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji definiran je pojam nasilja u obitelji pa je tako u točki 3. propisano da je psihičko nasilje ono nasilje koje kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost. Dakle da bi se okrivljenika proglasilo krivim za to djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret, potrebno je sa sigurnošću utvrditi da je njezino ponašanje kod žrtve (bivšeg supruga) prouzročilo upravo ovakvu posljedicu koja je konstutivni element bića prekršaja, odnosno da je navedeno postupanje te riječi za koji se tereti okrivljenicu u izreci pobijane presude imale takav stupanj inteziteta i agresivnosti da je ostvaren oblik nasilja a proizvoljno zaključivanje prvostupanjskog suda da je opisano ponašanje okrivljenika prouzročilo uznemirenost žrtve, bez da bi žrtva bila ispitana, u tom pravcu nije dokaz koji bi imao potrebnu dokaznu snagu i vrijednost pogotovo vodeći računa o činjenici da je žrtva različito opisala postupanje žaliteljice kritične zgode odnosno da se zapisnik o ispitivanju svjedoka kod policije i zapisnik o ispitivanju svjedoka kod suda znatno razlikuju.

10. Nadalje, prvostupanjski sud je u postupku trebao suočiti okrivljenicu i svjedoka imajući u vidu da je obrana okrivljenica u nesuglasju sa iskazom svjedoka pa je svakako navedeno proturječje trebalo i otkloniti provedbom dokaza suočenja.

11. Zbog navedenog trebalo je žalbu žaliteljice prihvatiti i pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

12. Prvostupanjski sud će ponovno provesti dokazni postupak, odnosno u postupku ispitati okrivljenicu na navode optužnog prijedloga ispitati svjedoka bivšeg supruga okrivljenice te ga upoznati sa zapisnikom koji je dao pred policijom, provesti dokaz suočenja između okrivljenice i svjedoka po potrebi provesti sve druge dokaze koje ocjeni potrebnim odnosno uvažavajući primjedbe dane u ovoj odluci te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza i pravnorelevantnim činjenicama u ovom predmetu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.

13. Zbog navedenih razloga trebalo je u smislu odredbe članka 206. Prekršajnog zakona odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 24. rujna 2025.

Zapisničarka:

Koraljka Polak Medaković,v.r.

Predsjednica vijeća:

Ivanka Mašić,v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Zadru u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenicu, branitelja i tužitelja.