Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-2162/2023
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Tomislava Tomašića kao predsjednika vijeća, te Marija Soljačića i Mladena Genca kao članova vijeća, uz sudjelovanje Diane Pavlečić u svojstvu više sudske savjetnice, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I-okr. pravne osobe STANIĆ d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe KZ, zastupani po braniteljici Ružici Grbavac, odvjetnici iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 149. stavak 1. točka 49. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22), odlučujući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od dana 23. siječnja 2023., Poslovni broj: 55. Pp-14981/2022, u sjednici vijeća održanoj dana 29. travnja 2025. i 24. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. U povodu žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, a po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda, te se izriče:
Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okrivljena pravna osoba STANIĆ d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe KZ (podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE
što su dana 14. rujna 2022. u poslovnim prostorijama prodavaonice na malo br. 131, "Diskont Žitnjak" u Zagrebu, Slavonska avenija 22a, prilikom utvrđivanja i isticanja maloprodajnih cijena za proizvode za koje je Odlukom o izravnim mjerama kontrole cijena određenih prehrambenih proizvoda (NN 104/22) propisana najviša razina cijene koristili nepoštenu poslovnu praksu zabranjenu odredbama čl. 33., 34., 35. st. 1. i st. 2 podst. 4 Zakona o zaštiti potrošača na način da su za
- UHT mlijeko s 2,8% mliječne masti po litri-oznake "Mizo", dobavljača "Sole-Mizo Zrt 6728 SZEGED, Budapest, Mađarska, istaknuli maloprodajnu cijenu 7,39 kn / 0,89 € za litru, iako najviša dopuštena maloprodajna cijena za taj proizvod iznosi 6,21 kn / 0,82 €,
- brašno tip T-550 glatko – oznake "Podravski mlin", dobavljača Lonia d.d. Kutina, Podravski Mlin, Podravske Sesvete, istaknuli maloprodajnu cijenu 5,99 kn / 0,80 € po kilogramu, iako najviše dopuštena maloprodajna cijena za taj proizvod iznosi 5,91 kn / 0,78 €,
čime su postupili suprotno pravilima profesionalne pažnje te zavarali ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača vezano za istaknutu cijenu koja je viša od propisane najviše cijene, čime ga navode ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio jer će smatrati da je upravo istaknuta cijena Odlukom propisana maloprodajna cijena po kojoj moraju prodavati proizvode,
dakle, da su u svojem poslovanju koristili zavaravajuće radnje, odnosno koristili su se nepoštenom poslovnom praksom,
čime su počinili prekršaj iz čl. 149. st. 1. toč. 49. Zakona o zaštiti potrošača, kažnjiv po čl. 149. st. 1. i st. 2. istog Zakona,
II. Uslijed odluke pod točkom I., žalba tužitelja je bespredmetna.
III. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljenici su proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 149. stavak 1. točka 49. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača (NN 19/22), činjenično opisanog u izreci pobijane presude i na temelju članka 38. Prekršajnog zakona za počinjeni prekršaj oslobođeni od kazne.
2. Također su istom presudom okrivljenici obvezani na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura, svaki.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na dio izreke u dispozitivu prvostupanjske presude u odnosu na oslobođenje od kazne, navodeći u bitnome da se u konkretnom slučaju nisu mogle primijeniti odredbe članka 38. Prekršajnog zakona, jer su okrivljenici uskladili svoje poslovanje tek nakon donošenja upravnog rješenja kojim im je zabranjena nepoštena odnosno zavaravajuća poslovna praksa kojom su se prije koristili. Nadalje, iz odredbe članka 38. stavka 2. Prekršajnog zakona je razvidno da je mogućnost oslobođenja od kazne propisana fakultativno, uz ispunjenje određenih uvjeta. Ujedno napominje da se radi o jedinom prekršaju za koji je Zakonom o zaštiti potrošača propisana i upravna mjera zabrane obavljanja nepoštene poslovne prakse, a što ukazuje na ozbiljnost djela. Slijedom navedenog, predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenici kazne novčanim kaznama u granicama propisanim odredbama Zakona o zaštiti potrošača, a uvažavajući pri tome i olakotne okolnosti na strani okrivljenika.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je bespredmetna.
6. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je ocijenio kako ima osnove okrivljenike osloboditi optužbe za prekršaj kako im se to činjenično stavlja na teret, budući da djelo na način kako je činjenično opisano, nije podvedivo pod prekršaj iz članka 149. stavak 1. točka 49. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Naime, člankom 149. stavak 1. točka 49. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača propisano je kažnjavanje za prekršaj pravne osobe i u njoj odgovorne osobe „ako se koristi praksom koja je nepoštena u smislu članka 34. do 40. ovoga Zakona“.,
8. Činjenični opis prekršaja iz izreke pobijane presude jednak je činjeničnom opisu djela navedenom u optužnom prijedlogu, a kako je opisano u izreci ove presude.
9. Treba istaknuti kako je zakonski opis, odnosno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu djela pod biće odgovarajućeg prekršaja, pri čemu sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, a u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića djela u činjeničnom opisu, tako opisano djelo nije prekršaj.
10. Naime, Odluka o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode („Narodne novine“ broj: 104/22.) donesena je na temelju odredbe članka 6. Zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena („Narodne novine“ broj: 73/97., 128/99. i 66/01.) te je provedbeni propis tog Zakona, a ne Zakona o zaštiti potrošača.
11. Stoga činjenični opis djela okrivljenika, naznačen u pobijanoj presudi, nije podvediv pod prekršaj korištenja nepoštene prakse (agresivne poslovne prakse) iz Zakona o zaštiti potrošača.
12. Zbog navedenog, budući da u činjeničnom opisu prekršaja nisu navedeni svi bitni elementi kojima se određuje biće prekršajnog dijela, povrijeđeno je prekršajno materijalno pravo na štetu okrivljenika, a na koju povredu ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
13. Sukladno načelu zabrane reformatio in peius, više nije moguće izmijeniti činjenični opis konkretiziranjem bitnih obilježja djela.
14. Slijedom navedenog, budući da izreka pobijane presude ne sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja iz članka 149. stavak 1. točka 49. i stavka 2. Zakona o zaštiti potrošača, ovaj sud je, u povodu žalbe tužitelja, a po službenoj dužnosti, pravilno primjenjujući zakon, na temelju članka 207. Prekršajnog zakona, prvostupanjsku presudu preinačio i okrivljenike, zbog prekršaja za koji se optužuju, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, oslobodio od optužbe, a uslijed te odluke žalba tužitelja je bespredmetna i troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
15. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu 24. rujna 2025.
Zapisničar:
Predsjednik vijeća:
Diana Pavlečić
Tomislav Tomašić
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 otpravka: za spis, okrivljenike, branitelja i ovlaštenog tužitelja.
