Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3588/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Sanji Joka Umićević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice HŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Lani Roje, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika SŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Gordani Šimunov, odvjetnici iz Zadra, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbama stranaka protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-34/2023-28 od 2. lipnja 2025., dana 24. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I Ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj Psp-34/2023-28 od 2. lipnja 2025. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II O trošku žalbe tužiteljice odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Utvrđuje se da je tuženik smetao tužiteljicu u posljednjem mirnom suposjedu stambenog objekta (kuće) i dvorišta koji se nalaze u gradu [adresa] na adresi [adresa] ([adresa]) smješteni na tri čestice zgrade i to čestici zgrade [katastarska čestica], čestici zgrade [katastarska čestica] i čestici zgrade [katastarska čestica] stara izmjera koje odgovaraju čestici zemlje [katastarska čestica] nova izmjera sve k. o. [katastarska općina] te su u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka ing. geod. NŠ iz [adresa] (izrađenog u [adresa], 01. srpnja 2024. godine) na Skici sudskog očevida označene i obojane žutom bojom,

i to na način, da je tuženik na vratima špajze - ostave koja se nalazi u prizemlju stambenog objekta i to u predsoblju ispod stepeništa koje vodi na gornje katove objekta postavio lokot, isti lokot zaključao i za sebe zadržao ključeve istog lokota bez predaje primjerka istih ključeva tužiteljici, dok je ulazna vrata kroz koja se ulazi u sobu smještenu na prvom katu objekta sa lijeve strane (promatrano sa vrha stepeništa kojim se iz prizemlja objekta pristupa na prvi kat), uključivo i ulazna vrata kroz koja se ulazi u sobu smještenu na drugom katu objekta sa desne strane (promatrano sa vrha stepeništa kojim se sa prvog kata objekta pristupa na drugi kat) zaključao, a ključeve koji otključavaju ulazna vrata tih soba zadržao za sebe bez predaje primjerka istih ključeva tužiteljici dok je ovdje opisane sobe na prvom katu (soba lijevo) i na drugom katu (soba desno) predao u posjed te dao na korištenje (iznajmio) trećim osobama pa se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije opisanog čina smetanja i to na način da sobu smještenu na prvom katu objekta sa lijeve strane (promatrano sa vrha stepeništa kojim se iz prizemlja objekta pristupa na prvi kat) i sobu smještenu na drugom katu objekta sa desne strane (promatrano sa vrha stepeništa kojim se sa prvog kata objekta pristupa na drugi kat), otključa i da iste sobe više ne zaključava te da tužiteljici ili preda jedan primjerak ključeva koji ulazna vrata tih soba otključavaju ili da primjerak ključeva ulaznih vrata tih soba stavi u njihovu bravu na način da ista vrata u svako doba mogu otključati te u obje sobe slobodno pristupiti i iste koristiti i tužiteljica i tuženik, te se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje suposjeda tužiteljice ubuduće.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem ista traži da se utvrdi da ju je tuženik smetao u posljednjem mirnom suposjedu stambenog objekta (kuće) i dvorišta koji se nalaze u gradu [adresa] na adresi [adresa] ([adresa]) smješteni na tri čestice zgrade i to čestici zgrade [katastarska čestica], čestici zgrade [katastarska čestica] i čestici zgrade [katastarska čestica] stara izmjera koje odgovaraju čestici zemlje [katastarska čestica] nova izmjera sve k. o. [katastarska općina] te su u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka ing. geod. NŠ iz [adresa] (izrađenog u [adresa], 01. srpnja 2024. godine) na Skici sudskog očevida označene i obojane žutom bojom,

na način da je WC i kupatilo te dnevni boravak i kuhinju smještene u prizemlju objekta, te ostatak navedenog stambenog objekta i unutarnjeg dvorišta predao u posjed te dao na korištenje (iznajmio) trećim osobama, zatim u dijelu u kojem se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije opisanog čina smetanja i to na način da sa vrata špajze - ostave koja se nalazi u prizemlju stambenog objekta i to u predsoblju ispod stepeništa koje vodi na gornje katove objekta ukloni novopostavljeni lokot ili da tužiteljici preda u posjed jedan primjerak ključeva koji taj lokot otključavaju, te u dijelu u kojem se nalaže tuženiku da u roku od 8 dana oslobodi obje sobe te ostatak objekta i unutarnje dvorište od trećih osoba – najmoprimaca/zakupoprimaca/podstanara i njihovih stvari, kao i u dijelu u kojem se zabranjuje tuženiku takvo ili slično smetanje suposjeda tužiteljice ubuduće i to u odnosu na dio koji se odnosi na WC i kupatilo te dnevni boravak i kuhinju smještene u prizemlju objekta, te unutarnje dvorište.

III. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.“

2. Protiv tog rješenja žale se obje stranke.

3. Tužiteljica pobija prvostupanjsko rješenje u točki II. i III. izreke iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23 - dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje u pobijanom dijelu preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Traži trošak žalbe.

5. Tuženik pobija prvostupanjsko rješenje u točki I. izreke iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. ZPP uz prijedlog da se prvostupanjsko rješenje preinači odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

6. U odgovoru na žalbu tužiteljice tuženik osporava osnovanost žalbenih navoda i predlaže odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu.

7. Žalbe su osnovane.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za pružanjem suposjedovne zaštite stambenog objekta – kuće i dvorište koje se nalaze u Gradu Pagu na adresi [adresa], a smještene na čzgr. 294/1, čzgr. 294/2 i čzgr. 294/3 stare izmjere (koje odgovaraju čz. 1554 dva nova izmjera sve k. o. [katastarska općina]) te tužiteljica tvrdi da je tuženik na vratima ostave koja se nalazi u prizemlju stambenog objekta postavio lokot koji je zaključao i za sebe zadržao ključeve bez predaje primjerka tih ključeva tužiteljici, da je ulazna vrata sobe smještene na prvom katu s lijeve strane te ulazna vrata sobe smještena na drugom katu s desne strane zaključao, a ključeve koji otključavaju ulazna vrata tih soba zadržao za sebe bez predaje primjerka tih ključeva tužiteljici, da je te sobe predao u posjed i iznajmio trećim osobama te tužiteljica traži obzirom je tuženik i wc i kupaonu kao i dnevni boravak i kuhinju, a koji su svi smješteni u prizemlju objekta te ostatak stambenog objekta i unutarnje dvorište predao u posjed tj. iznajmio trećim osobama, da tuženik uspostavi ranije posjedovno stanje kao i da mu se zabrani takvo ili slično smetanje posjeda ubuduće.

9. Iz provedenog postupak proizlazi da su stranke suvlasnici iste nekretnine svaki u 1/2 dijela, a koje vlasništvo su stekli nasljeđivanjem iza roditelja (stranke su brat i sestra), da je tuženik u svibnju 2023. zaključao ulazna vrata sobe na prvom katu lijevo i sobe na drugom katu desno te da tužiteljica ne raspolaže ključevima tih soba, da je tuženik te sobe kao i zajedničke dijelove stambenog objekta (kupaonu, wc, dnevni boravak, kuhinju i unutrašnje dvorište) u svibnju 2023. predao u posjed i na korištenje trećim osobama (dao ih u najam trećim osobama).

10. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da su prije utuženog čina smetanja stranke bile u suposjedu cijelog stambenog objekta pa tako i spornih dijelova (soba na prvom i drugom katu), da između stranaka nije postignut sporazum o načinu korištenja soba u stambenom objektu (a prije utuženog čina smetanja), da je tuženik njoj bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti u odnosu na zajedničke dijelove stambenog objekta – wc, kupaonu, dnevni boravak i kuhinju te unutarnje dvorište, a to stoga jer je dvije sobe kao i zajedničke dijelove iznajmio trećim osobama koje borave u istima, dok tuženik tijekom postupka tvrdi da je među strankama sklopljen sporazum o načinu korištenja soba, a prije utuženog čina smetanja te da su se stranke dogovorile tko će koristiti tj. posjedovati koju sobu u stambenom objektu pa da shodno tome tj. shodno postojećem dogovoru je on bio posjednik sobe na prvom katu s lijeve strane kao i sobe na drugom katu s desne strane.

11. Prvostupanjski sud je u dijelu prihvatio, a u dijelu odbio tužbeni zahtjev tužiteljice smatrajući da su se stranke do svibnja 2023. nalazile u mirnom suposjedu predmetne nekretnine, da je tuženik u svibnju 2023. smetao tužiteljicu u mirnom suposjedu ostave, sobe na prvom katu i sobe na drugom katu desne na način da je na ostavu postavio lokot, a sobe zaključao bez da je predao ključeve tužiteljice te da ju je time u potpunosti isključio iz vršenja faktične vlasti na tim dijelovima, a da se na ostavi više ne nalazi lokot tj. da je ostava već u srpnju 2023. bila otključana te je od tada tužiteljici omogućen pristup i korištenje ostave te je u tom dijelu neosnovan njezin tužbeni zahtjev, a isto tako da time što je tuženik iznajmio zajedničke prostorije stambenog objekta trećim osobama nije smetao tužiteljicu u suposjedu jer ju time nije isključio iz suposjeda tih dijelova stambenog objekta niti ju je bitno ograničio u dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti jer je ista i dalje imala pristup tim dijelovima odnosno mogla je te dijelove dalje koristiti kao suposjednik.

12. Osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari, njezin je posjednik (čl. 10. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, „Narodne novine“, broj: 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP), a posjednikom se smatra i osoba koja svoju faktičnu vlast ima u pogledu neke stvari premda taj dio ne bi mogao biti samostalnim objektom stvarnih prava, poput sobe ili druge prostorije u stanu i slično (st. 4.). Kada isti posjed stvari ima više osoba, one su suposjednici (st. 6. istog članka), a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (čl. 22. st. 1. ZVDSP), a sukladno čl. 2. istog članka sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

13. Prema čl. 24. st. 1. ZVDSP svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jednio ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti.

14. Žalitelji u žalbama osnovano ističu žalbeni razlog nepotpuno utvrđenog činjenično stanja to stoga jer je sud prvog stupnja propustio utvrditi sve odlučne činjenice u ovom postupku.

15. Tako je prvostupanjski sud propustio utvrditi jesu li se stranke (prije utuženog čina smetanja) sporazumjele tj. dogovorile o načinu korištenja stambenog objekta u smislu toga tko će koristiti tj. posjedovati određene dijelove tog stambenog prostora pa tako i u odnosu na sobe na prvom i drugom katu stambenog objekta, a o čemu ovisi i ocjena toga jesu li stranke bili u suposjedu predmetnih soba ili je tuženik bio u isključivom posjedu soba (sobe na prvom katu s lijeve strane i sobe na drugom katu s desne strane objekta). Također u odnosu na ostavu – špajzu koja se nalazi u prizemlju stambenog objekta treba reći da u situaciji da je ta ostava bila otključana za vrijeme očevida potrebno je raspraviti je li ista bila zaključana s lokotom u spornom razdoblju pa ako jest je li isto učinio tuženik jer u slučaju da je tuženik izvršio smetanje stambenog objekta u pogledu ostave odnosno smetanje suposjeda tada tužiteljica kao suposjednik svoju zaštitu pred sudom ostvaruje ne samo zabranom svakog takvog i u buduće sličnog smetanja već i uspostavom prijašnjeg stanja (a na način da joj tuženik preda primjerak ključeva za lokot na ostavi).

16. U pogledu tzv. zajedničkih dijelova stambenog objekta treba reći i ukazati na to da tužiteljica kao suposjednik istih je ovlaštena štititi svoj suposjed ako joj je tuženik (ukoliko je izvršio smetanje suposjeda) bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. U tom smislu potrebno je utvrditi na koji način je tužiteljica izvršavala faktičnu vlast na tim „zajedničkim dijelovima stambenog objekta“, a da tužiteljici bi trebao biti znatno otežan dotadašnji način vršenja faktične vlasti na tim dijelovima koji su bili u suposjedu stranaka da bi ostvarila suposjedovnu zaštitu pri čemu svakako valja cijeniti i pravo na privatnost, a u odnosu na boravak nepoznatih osoba u stambenom objektu.

17. Iz svega iznesenog proizlazi da je zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja valjalo ukinuti prvostupanjsko rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak (čl. 380. toč. 3. ZPP).

18. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud raspraviti i utvrditi činjenice o kojima ovisi ocjena osnovanost tužbenog zahtjeva te će tek nakon toga biti u mogućnosti ocjenom izvedenih dokaza u skladu s čl. 8. ZPP donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu.

19. O trošku žalbe odlučeno je temeljem čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 24. rujna 2025.

Sutkinja:

Sanja Joka Umićević