REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Turinina 3
Poslovni broj: K-159/2023-37
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Zvjezdani Murat Milas, uz sudjelovanje zapisničara Monike Golub, u kaznenom predmetu protiv okrivljene SŽ zbog kaznenog djela iz članka 305. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19; dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice ODO u Novom Zagrebu broj KO-DO- 133/2023 od 31. ožujka 2023. godine nakon provedene javne rasprave zaključene 22. rujna 2025. u prisutnosti zamjenice općinskog državnog odvjetnika Tihane Panižić Kusulja, okrivljenice i braniteljice okrivljenice odvjetnice Nataše Vučinić, dana 24. rujna 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Stavlja se izvan snage presuda ovog suda poslovni broj: K-159/2023-2 od 3. travnja 2023.
II. Okrivljena SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kćeri BŽ i DŽ, djevojački BŽ, rođena **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] Kostajnici, Hrvatskih branitelja 6, državljanka Republike Hrvatske, ekonomistica, zaposlena u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, Područnom uredu Sisak, Porezno mjesto Hrvatska Kostajnica, udovica, majka troje punoljetne djece, pismena sa završenom SSS, neosuđivana,
k r i v a j e
što je:
dana 25. veljače 2021. u [adresa], na ročištu u ostavinskom postupku koji se kod javnog bilježnika ŠŽ vodio pod brojem: O-267/21 iza pokojnog ŽŽ, prilikom utvrđivanja rodoslovlja, iskazala da je njen otac, BŽ, ujak ostavitelja, preminuo prije ostavitelja, iza kojeg je ostalo jedno dijete SŽ, sestrična ostavitelja, znajući da to nije istina jer ima četiri žive sestre i to OŽ, KŽ, ČŽ i ZŽ, kojima je otac BŽ, kao i da ima bratića MŽ, te je potom u istom postupku dala i potpisala nasljedničku izjavu kojom je prihvatila nasljedstvo, te se odrekla prava na prigovor protiv rješenja o nasljeđivanu, na temelju koje izjave je javna bilježnica ŠŽ donijela pravomoćno rješenje o nasljeđivanju broj: O-267/21 od 25. veljače 2021. kojim je proglašena zakonskom nasljednicom iza pokojnog ŽŽ te kojim joj se uručuje u nasljedstvo cjelokupna ostavinska masa utvrđena u navedenom rješenju,
III. d a k l e, kao stranka u postupku pred javnim bilježnikom dala lažni iskaz,
- čime je počinila kazneno djelo protiv službene dužnosti – davanja lažnog iskaza – opisano i kažnjivo po članku 305. stavak 1. i 2. KZ/11.
IV. Na temelju članka 305. stavak 1. KZ/11 okrivljena SŽ se osuđuje
NA KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI.
V. Na temelju članka 56. KZ/11 okrivljenoj SŽ se izriče
UVJETNA OSUDA
kojom se istodobno određuje da kazna zatvora na koju je okrivljena SŽ osuđena neće biti izvršena ako okrivljena u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.
VI. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25; dalje: ZKP/08) okrivljena SŽ dužna je podmiriti troškove kaznenog postupka te se nalaže okrivljenoj SŽ da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude naknadi troškove iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 i to paušalni iznos 150,00 eura.
Obrazloženje
1. ODO u Novom Zagrebu tereti okrivljenu SŽ da je počinila kazneno djelo kazneno djelo protiv službene dužnosti – davanja lažnog iskaza – iz članka 305. stavak 1. i 2. KZ/11, a koje je djelo činjenično opisano u optužnici ODO u Novom Zagrebu broj KO-DO-133/2023 od 31. ožujka 2023.
1.1. Budući da je u povodu optužnice ODO u Novom Zagrebu broj: KO-DO-133/2023 od 31. ožujka 2023. sud donio presudu kojom je izdao kazneni nalog to je u trenutku donošenja nove presude isti valjalo staviti izvan snage.
2. Pred ovim sudom provedena je javna rasprava na kojoj se o osnovanosti optužbe izjasnila okrivljenica te je proveden dokazni postupak.
3. Upitana da iznese očitovanje o optužbi, okrivljenica je odgovorila da se ne smatra krivom jer poriče počinjenje djela iz članka 305. stavak 1. i 2. KZ/11.
4. U dokaznom postupku sud je dopunski ispitao svjedokinju ŠŽ te je pregledao i pročitao rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sisku posl. br. O- 1207/20 od 3. srpnja 2020. (list 5-8 spisa), smrtovnicu iza pok. HŽ od 2. veljače 2021. (list 9 spisa), zapisnik sastavljen u uredu povjerenika Općinskog suda u Novom Zagrebu, javnog bilježnika ŠŽ, broj O-267/21 od 25. veljače 2021. (list 10-11 spisa), rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu posl. br. O-267/21 od 29. ožujka 2021. (list 12 spisa), presliku osobne iskaznice ČŽ (list 13 spisa), presliku osobne iskaznice ZŽ (list 14 spisa), izvatke iz zemljišne knjige Općinskog suda u Sisku, Zemljišnoknjižnog odjela Hrvatska Kostajnica, zk. ul. br. [broj ZK uloška] (list 15-17 spisa), ugovor o darovanju nekretnine zaključen između ŽŽ i SŽ (list 28-31 spisa), uz suglasnost stranaka pročitao je iskaz svjedokinje ŠŽ (list 92-94 spisa) i iskaz svjedokinje ČŽ (list 94- 96 spisa), zatim je pregledao i pročitao spis ovog suda posl. br. O-267/2021 i spis Općinskog suda u Sisku posl. br. P-347/2021, izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenicu (list 129 spisa) i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenicu (list 130 spisa) dok je na kraju dokaznog postupka okrivljenu SŽ.
5. Okrivljena SŽ u svom iskazu je navela da je pok. ŽŽ bio sin njezine tete te da ga prije rata nije nikada ni vidjela jer kada bi dolazila u Kosiće uglavnom bi se vidjela sa svojom tetom, a njega nije nikada vidjela. Njezina teta, a Slavkova majka je bila spaljena u ratu. Kada je rat završio nazvao ju je RŽ koji joj je rekao da ŽŽ dolazi u Kosiće jer je isti tamo bio preko ljeta, a zimi je bio u stanu u [adresa]. Kako je čula da on dolazi u Kosiće posjetila ga je te su razmijenili brojeve telefona i čuli se barem jednom mjesečno. To je trajalo jedno vrijeme i na taj način je s njim održavala kontakt, da bi ju u jednom trenutku ponovno nazvao RŽ koji joj je rekao da ŽŽ nije dobro i da želi da ona dođe, pa je otišla kod ŽŽ u stan. Kada je došla u stan ŽŽ joj je rekao da je on opljačkan 28. lipnja 2020. i da je od tada nekako loše i malaksao kao i da ga bratić MŽ prisiljava da ide u dom. Nazvala je MŽ kojeg je pitala oko toga i on joj je rekao da ga ŽŽ više ne zanima, da je on njemu ponudio da ide u dom, ali da je ŽŽ to odbio. Nakon toga je ponovno otišla kod ŽŽ i pitala ga što će učiniti, da bi bilo dobro da ode u dom, međutim on je uvijek inzistirao da bude u stanu. Stupila je u kontakt s njegovom doktoricom i dogovorila da mu dolazi patronažna sestra, međutim kada je patronažna sestra došla, on joj nije otvorio vrata. Predložio joj je čak da mu proba naći neku jeftiniju kuću u [adresa] da bi joj bio bliže, međutim takvu kuću nije uspjela naći, a on u dom jednostavno nije želio ići. On je ponovno opljačkan 15. srpnja 2020. kada joj je rekao da bi joj ostavio svoje nekretnine, na što mu je rekla da on ima još rodbine i neka njima ostavi, ali on je inzistirao, pa je rekla neka joj onda daruje stan. Na taj način je došlo do sklapanja ugovora o darovanju, a on je imao doživotno pravo uživanja te mu je rekla da ostalo ne želi niti je s pokojnim ŽŽ zaključila ugovor o doživotnom uzdržavanju. Znala da su njene sestre ČŽ, ZŽ, KŽ i OŽ, time da je ona bila najmlađa kćer svog pokojnog oca BŽ i jedina je ostala u rodnoj kući i brinula o svemu. Rodna kuća je spaljena i krenuli su iznova, išla je obnova kuće, gdje je imala pravo na 10 kvadrata kao član obitelji. ČŽ je pak pobrala sav novac, a kada joj je rekla da vrati taj novac, pitala ju je da što će njoj taj novac, treba li joj za Mercedes i tu je nekako sa ČŽ prekinula kontakte. Što se tiče ZŽ, kada je umro otac naslijedila je svoje prve nekretnine, tj. svoj suvlasnički dio. Savjetovala joj je, a s obzirom na to da je bila dužna državi, neka taj svoj suvlasnički dio prebaci na kćer, međutim ona nije željela poslušati i dandanas je zabilježba dugovanja na njezinim nekretninama. Nakon toga ZŽ je prekinula kontakte s njom i u međuvremenu je umrla. Sa OŽ je u dobrim odnosima. S KŽ je u dobrim odnosima, ali se s njom baš ne čuje. Nastavno je dodala kako ju je kontaktirala gospođa iz Elektre jer su se tada mijenjala brojila i inzistirala je da joj donese ključ od stana kako bi se Slavkov stan otvorio i zamijenilo brojilo, a osim toga, kontaktirali su je i Slavkovi susjedi koji su se žalili da se iz Slavkovog stana širi neugodan miris i neka otvori stan. Ona ključ od stana nije imala jer se ključ nalazio kod javne bilježnice ŠŽ. Dobila je poziv od gospođe ŠŽ i mislila je da ju zove da preuzme ključeve od stana te nije znala da će se provoditi ostavina. Kada je došla kod ŠŽ, ona je konstatirala da je došla, međutim ona joj je tada samo pokušala objasniti tko je ona uopće ŽŽ, pa je tako govorila o svojim roditeljima da bi joj uopće objasnila tko je. Nije znala da je to uopće ostavina. Iako ju je ŠŽ pitala postoji li oporuka iza pokojnog ŽŽ, rekla joj je da ne zna, jer doista nije znala. U stanu ŽŽ kasnije je, kada je čistila stan, našla papire još iz 1950., tako da doista nije znala ima li među tim papirima nekakva oporuka. Navodi da ona javnoj bilježnici nije donijela ikakve papire, a napose ne izvatke iz zemljišnih knjiga jer je izričito išla samo po ključ. Imala je karticu od banke pokojnog ŽŽ jer ju je on opunomoćio na svoju karticu. Bila je svega jedanput u uredu javne bilježnice ŠŽ te nije kod ŠŽ potpisivala niti jedan zapisnik, a ako nešto i je potpisala, nije čitala. Tom prilikom kada je bila kod javne bilježnice dobila je ključ od stana, nakon toga je pozvala policiju, oni su otpečatili stan te je nakon toga ona mogla ući u stan. U stanu je našla ugovore o beskamatnom zajmu koje je ŽŽ zaključio u svojstvu zajmodavca i stoga je poslala javnoj bilježnici mail da se i to uvrsti u Slavkovu imovinu. ŽŽ joj je rekao da on ima nekakav kapital, međutim nikada ga nije pitala o detaljima njegove imovine, već je samo kao osoba koja ima dušu o njemu brinula i skrbila. Nije znala niti je li on bio oženjen ili nije, ima li djece, ništa o njemu nije znala jer kada bi ga pitala ima li on koga tko bi se o njemu brinuo od rodbine, on bi joj znao odgovoriti da će se praviti da to pitanje nije niti čuo. Na svoju kućnu adresu zaprimila je rješenje o nasljeđivanju, nakon čega je kontaktirala svoju sestru OŽ i pitala je da li je ona dobila rješenje, na što joj je sestra rekla da nije. Ubrzo nakon toga, kako joj je sve postalo sumnjivo, otišla je kod svog odvjetnika koji joj je rekao da i njene sestre, odnosno bratić MŽ, imaju pravo na nasljedstvo, ali je tada već bila dignuta tužba pred Općinskim sudom u Sisku, tako da je rješenje o raspoređivanju naknadno pronađene imovine zaprimila nakon što je već podignuta tužba. Priznala je tužbu svojih sestara i bratića kao i njihov tužbeni zahtjev u cijelosti. Javna bilježnica ju nije tražila ikakva rješenja o nasljeđivanju niti rodne listove niti joj je izričito rekla da daje rodoslovlje pa kako joj nije izričito rekla da utvrđuje rodoslovlje, ona je mislila da s njom razgovara o tome što su ŽŽ i ona u rodu. Tog dana, kada je saznala da je ŽŽ preminuo, s još dvoje ljudi iz [adresa] krenula je u Zagreb u njegov stan jer joj je bilo čudno, s obzirom na to da joj se dva dana nije javljao na telefon. Dolaskom do stana imala je ključ, ali ga je svejedno prethodno zvala, nije se javljao, a ključ je uglavnom držao ispod tepiha te misli da ga nikada nije nosila sa sobom u [adresa]. Ona s tim ključem nije znala otvoriti vrata jer je bilo potrebno osim otključati, držati taj ključ u položaju kako bi se vrata otvorila, a kako ona prethodno nikada nije ključem otvarala vrata, već joj je vrata uvijek otvarao ŽŽ, pozvala je policiju. Policija je došla i na gore opisani način uspjela otvoriti vrata ključem te su ŽŽ našli mrtvog na podu. Kada su ga odvezli na sudsku medicinu policija je zapečatila stan, a policajac joj je rekao neka mu se javi kada dobije zapisnik od sudske medicine radi preuzimanja ključa. Nakon toga zaprimila je zapisnik te je kontaktirala policiju, međutim rečeno joj je da je ključ dostavljen na Općinski sud u Novom Zagrebu te je u razgovoru sa sucem Đurincem doznala da je već formiran ostavinski predmet i da se treba obratiti javnoj bilježnici ŠŽ u svezi povrata ključa. Navodi da je osim nje i javne bilježnice u prostoriji bila prisutna i zapisničarka. Možda je bila prisutna još jedna muška osoba, naime radi se o velikom uredu, pa je moguće da je bio tamo i kakav muškarac, ali joj je ključeve vratila javna bilježnica ŠŽ, bez potpisivanja ičeg. Nakon što joj je predočen zapisnik javne bilježnice od 25. veljače 2021. kojim joj je zapravo vraćen ključ od stana, navela je da taj zapisnik nije čitala, ali je potpis na zapisniku njen, a kada joj je predočen zapisnik s lista 8-10 spisa O-267/2021 navela je da su potpisi na listovima 9 i 10 njeni potpisi, međutim ona ni taj zapisnik nije čitala. Zapisnike nije čitala jer je vjerovala javnoj bilježnici da joj uručuje ključ, a oba zapisnika potpisana su istovremeno. Zaposlena je u Ministarstvu financija i u okviru svog posla potpisuje određenu dokumentaciju, a dokumentaciju koju potpisuje pročita djelomično jer vjeruje svojim službama. Prije nego što je išla kod javne bilježnice ŠŽ nije se konzultirala s nekim odvjetnikom jer je vjerovala da ide samo po ključ. Ne sjeća se točno koliko se zadržala u uredu javne bilježnice ŠŽ, a ne zna niti je li rješenje o nasljeđivanju dobila odmah toga dana ili naknadno. Njen otac BŽ preminuo je 28. listopada 2010. i na tom ostavinskom ročištu su bile prisutne i njene sestre. Na tom ostavinskom ročištu došlo je do stanke iz razloga što je ona tražila da se izuzme dio, tj. tražila je više iz razloga što je ona nakon što je njihova kuća spaljena u postupku obnove tražila svoja sredstva koja je uložila za obnovu kuće. Taj dio nije dobila, sestrama je u konačnici sve priznala i sada to sve skupa stoji i propada, sve svoje sestre uvijek je dočekivala, radila i pomagala u rodnoj kući i prije, a i poslije rata. Ne sjeća se je li rekla javnoj bilježnici da su se roditelji od DŽ zvali S i NŽ, da su preminuli prije ostavitelja ŽŽ, da je u braku rođeno jedno dijete, ujak ŽŽ, odnosno njen otac BŽ koji je umro prije ŽŽ, iza kojeg je ostalo jedno dijete PŽ, sestrična ostavitelja.
6. Svjedokinja ŠŽ u svom je iskazu navela da je postupala kao povjerenik Općinskog suda u Novom Zagrebu u ostavinskom predmetu iza pok. ŽŽ br. O-267/2021. Inače kada se spis dostavlja javnom bilježniku kao povjereniku suda, tada u spisu obično bude smrtovnica i rješenje suda, a da li su u konkretnom slučaju u spisu bili još kakvi podnesci to ne zna, jer je protek vremena velik. Kada joj je predočava zapisnik sačinjen 25. veljače 2021. navela je da je to zapisnik koji je sačinjen u njenom javnobilježničkom uredu te da tako i inače izgledaju njihovi zapisnici u ostavinskom postupku. Što se tiče samih ključeva može reći da u situacijama gdje imaju vlasnika stana, a gdje su ključevi pohranjeni na sudu, tada ključeve preuzimaju na sudu, drže ih u njihovom sefu do okončanja ostavinskog postupka te po pravomoćnom dovršetku ostavinskog postupka iste predaju ili vlasniku navedenom u zemljišnim knjigama ili pak utvrđenom nasljedniku. Ukoliko je vlasnik ujedno i nasljednik u postupku, tada ne čekaju pravomoćni dovršetak postupka, već ključeve predaju i prije toga. Misli da su u ovom konkretnom slučaju bili ključevi od stana koji su predani nasljednici. Kada joj je predočen zahtjev za raspoređivanje naknadno pronađene ostavinske imovine te rješenje od 29. ožujka 2021., navela je da su to rješenje donijeli u njihovom javnobilježničkom uredu po zaprimanju prijedloga za raspoređivanje naknadno pronađene ostavinske imovine. Na predočenje službene zabilješke od 30. travnja 2021. navela je da je iz te bilješke vidljivo kako je ČŽ pristupila u njihov javnobilježnički ured i potom podnijela žalbu na rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽŽ, a tada su, kao što i inače čine, spis poslali sudu. Dodala je da, a s obzirom na to da je vrlo teško dobiti podatke o primjerice djeci ostavitelja, najčešće podatke o djeci, odnosno potomcima i ostalim nasljednicima utvrđuju neposrednim ispitivanjem, da li je ostavitelj bio u braku, koliko puta se ženio, ako je prošlo 3 godine pitamo da li je u trenutku smrti živio u izvanbračnoj zajednici, da li je u braku rođeno djece i koliko i da li je bilo druge posvojene ili izvanbračne djece. Pri tome strankama kažu da izjave daju pod kaznenom i materijalnom odgovornošću. Ukoliko se radi o drugom nasljednom redu, dakle roditeljima ostavitelja i njihovoj braći i sestrama, tada se dalje ispituje rodoslovlje. Također, u situaciji kada imaju drugi nasljedni red, primjerice ako je netko preminuo prije ostavitelja, tada ne traže dostavu rješenja o nasljeđivanju, nego pitaju za živuće potomke. U situaciji kada nasljednik izjavi da nije siguran da li je osoba koja je preminula prije ostavitelja iza sebe ostavila potomke, tada bi trebalo objaviti oglas u Narodnim novinama kojim se pozivaju isti, međutim to je situacija kada nasljednik izjavi da ne zna ima li potomaka ili nema. Ukoliko je u konkretnom slučaju nasljednica izjavila da "koliko je meni poznato nema potomaka", ona je to protumačila da ne zna da potomci postoje i zbog toga nije objavljivala oglas u Narodnim novinama. Nakon što joj je predočen ostavinski spis O- 267/2021, navela je da su oni u tom spisu vadili z.k. izvatke. Naime, to se događa u situaciji kada nasljednik ne donese originalne z.k. izvatke ili primjerice donese neslužbene ili pak u situaciji kada zna samo podatke o imovini, no ne i detalje. Nije sigurna jesu li u konkretnom slučaju z.k. izvatke iza pokojnog ostavitelja pribavljali prema OIB [osobni identifikacijski broj]u, ne zna točno kada im je ta mogućnost dana. U pravilu zapisnik odgovara ostavinskoj raspravi koja je provedena u tom predmetu. Strankama ne daju zapisnike nego se zapisnik nasljedniku predočava s uputom da ga može pročitati, a primjerak zapisnika u pravilu daju kada nasljednik ima opunomoćenika. Nakon što joj je predočen zapisnik od 25. veljače 2021., a u kojem u dijelu nasljedničke izjave stoji: "Ja SŽ, supruga ostavitelja" navela je da se tu radi o očitoj omašci u pisanju, koja bi se, na zahtjev stranke, ispravila. Ne može se sjetiti je li SŽ od nje tražila povrat ključeva od njezinog stana, ali bi trebao biti zapisnik o vraćanju ključeva. Pretpostavlja da su ključevi predani nakon održanog ročišta, a ne prije, jer gospođa SŽ očito nije ranije došla po ključeve. Zna se dogoditi da stranke, ukoliko saznaju za neku naknadno pronađenu ostavinsku imovinu, nakon par dana kada je spis još uvijek kod njih u uredu nazovu i pitaju mogu li direktno podnijeti zahtjev za raspoređivanje naknadno pronađene ostavinske imovine, pa ih oni upute da u tom slučaju mogu zahtjev predati direktno i na njihov ured, iako se u pravilu takav zahtjev predaje sudu, a onda sud opet dostavlja spis sa zahtjevom na rješavanje javnom bilježniku. U konkretnom slučaju ne sjeća se je li spis već bio vraćen sudu, pa je dostavljen na odlučivanje o zahtjevu, ili je zahtjev za raspoređivanje predan direktno kod njih u uredu. To bi se trebalo vidjeti iz prijemnog žiga. U pravilu nasljednike upozoravaju da pod materijalnom i kaznenom odgovornošću potvrđuju istinitost podataka navedenih u rodoslovlju. Naime, na početku s nasljednicima utvrđuje rodoslovlje i poslije ih upozorava na njihovu odgovornost, objašnjava im da su izjave koje su dali pred tijelom koje ima iste ovlasti kao i sud u konkretnom slučaju, i tada očekuje ako ima nekih izmjena ili bilo kakvih problema da stranka nešto kaže. Kada neki od nasljednika umre nakon ostavitelja, tada se postupak prekida i utvrđuju nasljednici nasljednika, a ukoliko je neki od nasljednika preminuo prije ostavitelja, tada ne traže dostavu rješenja, jer su bitni potomci, a ne nasljednici, već utvrđuju je li isti imao potomaka, tj. tko su mu živući potomci, jer su nasljednici već ionako utvrđeni rješenjem o nasljeđivanju, a iz svakog rješenja o nasljeđivanju vidljivo je tko su nasljednici, odnosno tko su potomci ostavitelja, i to iz obrazloženja rješenja. Zapisnik sačinjen 25. veljače 2021. s početkom u 8,30 sati odražava stvarno održano ročište, tj. što se na tom ročištu događalo, a ova omaška u pisanju kod nasljedničke izjave otklonjena je u rješenju o nasljeđivanju. Misli da nije odlučno u kojem trenutku se stranka upozorava na istinitost podataka iz rodoslovlja, tj. na kaznenu i materijalnu odgovornost i istinitosti podataka koje je dala. Nakon što joj je predočen zadnji pasus zapisnika od 25. veljače 2021. s lista 8 spisa O-267/2021, a u kojem je navedeno: "roditelji od DŽ zvali su se S i NŽ, preminuli prije ostavitelja. U tom braku je rođeno jedno dijete, ujak ostavitelja BŽ, preminuo prije ostavitelja, iza kojeg je ostalo jedno dijete SŽ, sestrična ostavitelja." pojasnila je da je taj dio zapisnika sačinjen po diktatu, odnosno kao odgovori na pitanja prilikom utvrđivanja rodoslovlja. Takva izjava po njenom mišljenju ne dovodi u pitanje istinitost iste. Zaključno je navela kako ona diktira zapisnik svojoj zapisničarki nakon dobivanja odgovora nasljednika.
6.1. Ispitana dopunski svjedokinja je, kada su joj predočeni zapisnici koji prileže spisu O-267/2021 na listu 8-10 spisa i 21 objasnila da je inače postupak takav da najprije održe ostavinsku raspravu što je konkretno i učinjeno s početkom u 8.30 sati. Tada se stranka najčešće uputi da pričeka dok se izradi rješenje o nasljeđivanju koje, ako se stranke odreknu prava na žalbu, postaje odmah pravomoćno. Potom se sačinjava zapisnik o predaji ključeva što konkretno i predstavlja zapisnik koji je od istog dana u 9,15 sati i tada stranka s tim njihovim zapisnikom ide u policiju. Očito je prilikom sastavljanja tih zapisnika došlo do pogreške, očito su pisali na računalu koje nije bilo sinkronizirano pa je omaškom došlo do te razlike od 5 min. Ne sjeća se jesu li oba zapisnika sačinjavanja u istoj prostoriji, a s obzirom na to da imaju dvije prostorije za rasprave, ali je zapisnike sačinjavao isti zapisničar. Zapisnik o predaji ključeva sačinjen je nakon što su već izradili rješenje o nasljeđivanje jer uvijek tako rade, da naprave nacrt. U situaciji kada je vlasnik nekretnina druga fizička osoba različita od ostavitelja, onda provjere stanje u z.k. i tada se u pravilu ne čeka izrada, odnosno pravomoćnost, rješenja o nasljeđivanju radi predaje ključeva. Ovisi od situacije do situacije jer primjerice ima slučajeva gdje se u stanu nalaze stvari od ostavitelja pa se tada eventualno ključevi predaju prije ako imaju suglasnost nasljednika. Ne sjeća se kakvo je bilo stanje bilo u ZK u ovom konkretnom slučaju. Pojasnila je da se nasljednici ne potpisuju ispod rodoslovlja već na kraju zapisnika, a potpisuju se i ispod svoje nasljedničke izjave. U pravilu naprave ranije nacrt zapisnik sa općim podatcima i u pravilu u nacrtu zapisnika već stavi rečenicu da nasljednik potvrđuje istinitost podataka u rodoslovlju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću i onda sve te podatke koji su uneseni u zapisnik stranci pročita. Već su bili završili zapisnik koji se započeo u 8,30, a očito zapisničarka Marija Mandekić nije bila slobodna u trenutku kada su započeli sa sačinjavanjem zapisnika o predaji ključeva u 9,15 pa je iz tog razloga u zapisnik naveden zapisničar Juraj Bartolić. Nasljednicima zapisnik ne daju, osim ako traže da im se isti preda. U pravilu zapisnike potpisuju zapisničari na kraju ročišta, ali je moguće da se ponekad zaboravi pa se potpiše naknadno. Zapisnik o predaji ključeva potpisuju svi odmah jer s tim zapisnikom nasljednik ide na policiju. Greške na koje bi im ukazivao sud ili stranke su minimalne, ali je napomenula kako se više pazi na samo rješenje nego na zapisnik dok je u konkretnom zapisniku sastavljenog s ostavinske rasprave je očito greška bila prilikom pisanja zapisnika jer je navedeno da je SŽ supruga ostavitelja. U nacrtu zapisnika dio ispod riječi rodoslovlje ostavljaju prazan prostor, u taj dio stave X ili žutu traku i taj dio ispunjavaju kada dođu nasljednici, utvrđuju koliko puta se ženio, je li se ženio, koliko ima djece i dr. I prije nego što započnu sa ostavinskom raspravom nasljednicima se priopćava zbog čega su pozvani, objasni da će se sa njima sačiniti rodoslovlje i da će nakon toga dati nasljedničke izjave. Kada imaju nasljednike drugog ili trećeg nasljednog reda rodoslovlje najčešće utvrđuju na temelju izjava, a što se tiče dostave dokumentacije kojima se dokazuje pravo na nasljeđivanje odnosno srodstvo ovisi od slučaja do slučaja jer se zna dogoditi da osobe koje nasljeđuju su različite od osoba koji su zakonski nasljednici. U situaciji primjerice kod oporuka svakako se moraju utvrditi zakonski nasljednici, ali u konkretnom slučaju nije bilo potrebe za pribavljanjem dokumentacije odnosno rješenja o nasljeđivanju imajući u vidu sadržaj izjave nasljednika na ročištu jer je nasljednica izjavila da koliko je njoj poznato nema živućih potomaka iza braće i sestara EŽ. Da je na tom ročištu nasljednica izjavila da joj to nije poznato (ima li ili nema) tada bi objavili oglas u Narodnim novinama, a dodatnu dokumentaciju nisu tražili radi ovakve izjave nasljednice.
7. Svjedokinja ČŽ u svom iskazu je navela da je zajedno sa svojim sestrama OŽ, KŽ, ZŽ i SŽ živjela u zajedničkom kućanstvu u mjestu Babina Reka kbr. 2 zajedno sa svojim roditeljima BŽ i JŽ. Oni su zajednički živjeli u kućanstvu do njihovih udaja pri čemu se ona udala 1981., a ZŽ, OŽ i KŽ udale su se prije nje, dok je SŽ zadnja. Sa svojim je sestrama komunicirala i imale su kontakt, a s SŽ je zapravo imala kontakte sve do 2020. kada ju je prvo pozvala da ide s njom kod bratića ŽŽ za kojeg joj je rekla da je bolestan, a onda joj je rekla da ju ipak neće povesti jer da će joj samo smetati. ŽŽ je inače njen bratić, i to od očeve sestre sin te koliko je njoj poznato ŽŽ se nikada nije ženio niti je imao svoje djece. Naime, ona je kod bratića bila negdje 9. listopada 2019. ili 2020., zaboravila je, kada je zapravo čula, jer se pričalo po [adresa], da je SŽ dobila stan i to je čula jer se kćer od SŽ hvalila da ima djeda u Zagrebu koji joj je ostavio stan. Kada je bratića posjetila i rekla mu da ona nema djeda u Zagrebu, bilo mu je teško i rekao joj je neka dođe i ona do njega, međutim kada je drugi puta došla k njemu, on je već u međuvremenu preminuo. U trenutku njegove smrti, odnosno u vrijeme kada se vodila ostavina iza njega kao ostavitelja, osim SŽ i nje sve njene sestre bile su žive i dandanas su žive. Naime, ona je čula da je on umro, međutim nije znala kada je sahrana niti je li sahranjen, pa je tada otišla da vidi što je s ostavinom kod javne bilježnice ŠŽ u [adresa], gdje joj je ona htjela uručiti cijeli smotuljak papira i pitala ju je li ona SŽ, na što je rekla da nije i tu je sve počelo. Tada je napisala žalbu na rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽŽ. Njen otac BŽ je preminuo **.**.2010., kako je iskazala prilikom prvog ispitivanja 22. prosinca 2022., jer je tada sa sobom imala papire, danas se tog datuma točno ne sjeća, a majka je umrla 2015. godine. Njen pokojni otac imao je brata i sestru JŽ, s time da je sin od pokojnog strica još uvijek živ. Dakle očev brat preminuo je prije njenog oca, a jednako tako i djed s očeve strane. Iza njenog pokojnog oca BŽ vođen je ostavinski postupak i po ostavinskom rješenju njena majka JŽ dobila je polovinu ostavinske imovine pokojnog oca, međutim na to rješenje žalila se njena sestra SŽ, tako da taj postupak u trenutku majčine smrti još nije bio okončan. On je sada okončan, međutim fizički se još nisu podijelile, ali su sve pokretnine koje su bile u kući prodane, a ostala je samo šupa i kuća dok su bankovna sredstva podijeljena između nje i sestara. Njen otac BŽ imao i traktor kojeg je, kako bi izbjegao plaćanje poreza, kupio na Mirino ime, i taj traktor je i sada dalje kod nje, iako ga je otac kupio. Bratić ŽŽ, kada ga je posjetila u Zagrebu tijekom listopada, odnosno studenog 2020., prije nego što je on umro, joj je rekao da je stan dao UŽ i rekao joj je da su ga pokrali, da mu je nestao novac i kartice, a i rekao je da nije znao da je SŽ takva. Točno je da joj je rekao da ima i za nju, ali ne zna na što se to odnosilo da ima i za nju. Kada joj je predočava dio iskaza pred policijskim istražiteljem PP Dvor, a u kojem je navela da je pretpostavila da se to odnosilo na novac, navela je da je to točno, jer je imao penziju od 5.200,00 kuna, imao je dobru plaću kao magistar, a živio je sam u garsonijeri, nije imao ni žene ni djece ni auto, ništa. Poslije toga još ga je htjela jedanput posjetiti, ali je u međuvremenu preminuo. Ugovor o darovanju nekretnina prije suda nije vidjela niti o njemu ima relevantna saznanja, a nitko ju nije obavijestio da je ŽŽ preminuo niti je znala kada je sahrana. Naime, u trenutku kada je ŽŽ preminuo ona je bila u Austriji. Niti njene sestre KŽ, ZŽ i OŽ nisu znale da je on preminuo. OŽ čak živi preko puta SŽ u [adresa] Kostajnici pa niti ona nije znala da je ŽŽ preminuo, odnosno misli da je OŽ znala da je ŽŽ preminuo, međutim nije znala kada je sahrana. Sin od njenog pokojnog strica zove se MŽ. Ne zna je li on znao da je ŽŽ preminuo i kako je on to saznao i kada s tim da je u dobrom odnosu s MŽ i dandanas, zajedno s njenim sestrama. Nakon što joj je predočen dio iskaza koji je dala pred policijskim istražiteljem PP Dvor, navela je da je točno da je MŽ bio u dobrim odnosima sa ŽŽ i da mu je tražio smještaj u domu za starije i nemoćne kada se razbolio. Išao je čak i u CZSS gdje je dobio podatke o njegovoj mirovini i kada je već sve dogovorio, tada je ŽŽ odustao od smještaja u domu jer se pojavila SŽ. Ona je svoje ljetne praznike provodila s tetkom i tetom u Zagrebu kada je ŽŽ uglavnom bio u svojoj sobi i učio, a kada su odrasli došlo je do problema kada je bila ostavinska imovina iza njenog pokojnog djeda, gdje su se njen otac BŽ i njena teta, Slavkova majka, posvađali, pa su tada prestali s njima kontaktirati. Međutim nakon toga je uzela svog oca i jednom su otišli kod ŽŽ i tete, tako da su ponovno normalizirali odnose, međutim ona se nakon toga udala, sa suprugom je jedno vrijeme živjela u [adresa], a nakon toga su se preselili u Austriju 1991., tako da je u tih možda tridesetak godina ŽŽ vidjela kakvih desetak puta. Pogodilo ju je to što je čula da se Mirina kćer hvali kako je od djeda dobila stan, odnosno kada je saznala da je UŽ darovao stan. Ponukalo ju je da ide tražiti ostavinu i dokumente iza pok. UŽ jer SŽ ima jednaka prava u odnosu na UŽ kao i ona. Nije nazvala niti kontaktirala SŽ kada je u ostavinskom rješenju vidjela da je SŽ proglašena jedinom nasljednicom iza pok. ŽŽ. Pokrenula je još jedan postupak protiv SŽ u kojem su sestre i ona dobile svaka po 200 eura i neku zemlju. U tom postupku SŽ je priznala tužbeni zahtjev i taj postupak je završen. Sa svojim sestrama se druži od 1991., jedna je čak i u Austriji, kod nje skoro svaki dan, jedna je u Zagrebu, a kod OŽ je bila na Cvjetnu nedjelju. Znala je zbog čega je danas pozvana svjedočiti na sud i što je to.
7.1. Iskaz svjedokinje ČŽ, sud nije posebno analizirao niti vrednovao cijenio jer je svjedokinja u bitnome iskazivala o činjenicama koje u ovom postupku nisu bile sporne (da je okrivljenica imala četiri sestre OŽ, KŽ, ČŽ i ZŽ, kojima je otac BŽ i koje su bile žive u inkriminiranom trenutku kao i bratića MŽ te da ih nije obavijestila o ostavinskom postupku iza pok. ŽŽ, a što okrivljenica ne spori) kao i o činjenicama koje su neodlučne za ovaj postupak (o odnosima unutar obitelji, okolnostima ugovora o darovanju između ŽŽ i okrivljenice), dok relevantnih saznanja o činjenicama odlučim za ovaj predmet ova svjedokinja nema.
8. Iz zapisnika sastavljenog u uredu povjerenika Općinskog suda u Novom Zagrebu, javnog bilježnika ŠŽ, broj O-267/21 od 25. veljače 2021. s početkom u 8:30 sati (list 10-11 spisa) proizlazi da je okrivljenica prilikom utvrđivanja rodoslovlja izjavila da je njezin otac i ujak ostavitelja BŽ preminuo prije ostavitelja i da je iza njega ostalo samo jedno dijete i to SŽ, odnosno ovdje okrivljenica te da je ista izjavila da koliko joj je poznato EŽ (otac ostavitelja) nije imao živućih braće i sestara odnosno živućih potomaka istih te je isto potvrdila po kaznenom i materijalnom odgovornošću, prihvatila se nasljedstva i potpisala navedeni zapisnik te se odrekla prava na žalbu/prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju.
9. Iz zapisnika sastavljenog u uredu povjerenika Općinskog suda u Novom Zagrebu, javnog bilježnika ŠŽ, broj O-267/21 od 25. veljače 2021. s početkom u 9:15 sati proizlazi da je okrivljenici kao sestrični ostavitelja i vlasnici nekretnine predan ključ od stana u kojem je živio ostavitelj te je i navedeni zapisnik okrivljenica potpisala.
10. Ovdje je za napomenuti kako je obrana osporila istinitost/ispravnost navedenih isprava suštinski tvrdeći da iste sadržavaju niz pogrešaka i omaški (u pogledu vremena početka i završetka ročišta, osobe zapisničara i svojstva okrivljenice navedene u nasljedničkoj izjavi) te da ne odražavaju ono što je okrivljenica izjavila pred javnom bilježnikom, odnosno da ne odražavaju stvarni tijek ostavinskog postupka iza pok. ŽŽ koji se vodio u uredu javne bilježnice ŠŽ.
10.1. Preostale dokaze ispravom strane, koji su izvedeni tijekom postupka stranke nisu osporavale niti su ičim dovedeni u sumnju pa ih je sud ocijenio vjerodostojnim-
11. Analizom svih provedenih dokaza zajedno i u njihovoj ukupnosti tijekom ovog postupka nije bilo sporno da okrivljenica SŽ ima sestre i to OŽ, KŽ, ČŽ i ZŽ, kojima je otac BŽ, kao i da ima bratića MŽ, koji su svi u inkriminirano vrijeme bili živi, da je pok. ŽŽ bio nećak njihovog pok. oca BŽ, odnosno njihov bratić, te da je nakon smrti pok. ŽŽ, dana 25. veljače 2021. okrivljenica pristupila u ured javnog bilježnika ŠŽ, u [adresa].
12. Navedeno osim što okrivljenica nije osporavala proizlazi iz iskaza svjedokinje ŠŽ i isprava koje prileže spisu, a osobito rješenja o nasljeđivanju (list 5-8 spisa), smrtovnice (list 9 spisa), zapisnika (list 10-11 spisa), rješenja (list 12-14 spisa) kao i spisa Općinskog suda u Sisku posl. br. P-347/2021.
13. Ono što je tijekom postupka okrivljenica osporavala jest davanje lažnog iskaza pred javnim bilježnikom, odnosno da bi dana 25. veljače 2021. u [adresa], na ročištu u ostavinskom postupku koji se kod javnog bilježnika ŠŽ vodio pod brojem: O-267/21 iza pokojnog ŽŽ zatajila da ima žive sestre i bratića MŽ prilikom utvrđivanja rodoslovlja, i to tako da je iskazala da je njen otac, BŽ, ujak ostavitelja, preminuo prije ostavitelja, iza kojeg je ostalo jedno dijete SŽ, sestrična ostavitelja, znajući da to nije istina te da bi potom u istom postupku dala i potpisala nasljedničku izjavu kojom je prihvatila nasljedstvo, te se odrekla prava na prigovor protiv rješenja o nasljeđivanu, na temelju koje izjave je javna bilježnica ŠŽ donijela pravomoćno rješenje o nasljeđivanju broj: O-267/21 od 25. veljače 2021. kojim je proglašena zakonskom nasljednicom iza pokojnog ŽŽ te kojim joj se uručuje u nasljedstvo cjelokupna ostavinska masa utvrđena u navedenom rješenju.
14. Naime, okrivljenica u svom iskazu navodi da ona nije niti znala da je došla kod javne bilježnice ŠŽ zbog ostavinske rasprave iza pok. ŽŽ, već je mislila da je došla samo po ključ njegovog stana. Naime, dobila je poziv od ŠŽ i mislila je da ju zove da preuzme ključeve od stana te nije znala da će se provoditi ostavina, a kada je došla kod ŠŽ, ona je konstatirala da je došla, no ona joj je tada samo pokušala objasniti tko je ona uopće ŽŽ, pa je tako govorila o svojim roditeljima da bi joj uopće objasnila tko je. Bila je svega jedanput u uredu javne bilježnice ŠŽ te je, iako je prvotno tvrdila da nije kod ŠŽ potpisivala niti jedan zapisnik te da su joj ključevi vraćeni bez da je išta potpisala (a ako nešto i je potpisala, nije čitala), na predočenje zapisnika javne bilježnice od 25. veljače 2021. kojim joj je vraćen ključ od stana, iskazala kako taj zapisnik nije čitala, ali da je potpis na zapisniku njen, kao i na zapisniku s lista 8-10 spisa O-267/2021. Tom prilikom kada je bila kod javne bilježnice dobila je ključ od stana, nakon toga je pozvala policiju, oni su otpečatili stan te je nakon toga ona mogla ući u stan. Uz to navela je i da ju javna bilježnica nije tražila ikakva rješenja o nasljeđivanju niti rodne listove niti joj je izričito rekla da daje rodoslovlje. Tvrdi i da zapisnike nije čitala jer je vjerovala javnoj bilježnici da joj uručuje ključ, a oba zapisnika potpisana su istovremeno. Ne sjeća se točno koliko se zadržala u uredu javne bilježnice ŠŽ, a ne zna niti je li rješenje o nasljeđivanju dobila odmah toga dana ili naknadno, ali navodi da je osim nje i javne bilježnice u prostoriji bila prisutna i zapisničarka te možda i još jedna muška osoba.
15. Međutim, prethodno iznesena obrana okrivljenice opovrgnuta je ispravama koje prilože spisu, a osobito zapisnikom sastavljenim u uredu povjerenika Općinskog suda u Novom Zagrebu, javnog bilježnika ŠŽ, broj O-267/21 od 25. veljače 2021. (list 10-11 spisa) iz kojeg jasno proizlazi da je okrivljenica bila upozorena da se utvrđuje rodoslovlje te da je okrivljenica prilikom utvrđivanja rodoslovlja izjavila da je ujak ostavitelja BŽ preminuo prije ostavitelja i da je iza njega ostalo jedno dijete i to okrivljenica kao sestrična ostavitelja kao što iz navedenog zapisnika proizlazi da je okrivljenica isto potvrdila pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, a što nije bilo istina jer je nesporno da je u tom trenutku znala da ima živuće sestre OŽ, KŽ, ČŽ i ZŽ i bratića MŽ. Ukazuje se kako obrana osporava istinitost i ispravnost navedenog zapisnika jer da okrivljenica nije niti bila upozorena da daje rodoslovlje te da isti sadrži greške i da je bio unaprijed pripremljen pa je valjalo ocijeniti navode u predmetnom zapisniku uzevši u obzir iskaze svjedokinje ŠŽ i navode same okrivljenice.
16. Pored navedenog svjedokinja ŠŽ u svom je iskazu potvrdila da je zapisnik broj O-267/21 od 25. veljače 2021. (s početkom u 8:30 sati) sastavljen u njenom javnobilježničkom uredu pri čemu je izričito navela i da je dio zapisnika u kojem je navedeno "roditelji od DŽ zvali su se S i NŽ, preminuli prije ostavitelja. U tom braku je rođeno jedno dijete, ujak ostavitelja BŽ, preminuo prije ostavitelja, iza kojeg je ostalo jedno dijete SŽ, sestrična ostavitelja." sačinjen po diktatu, odnosno kao odgovori na pitanja prilikom utvrđivanja rodoslovlja te da je ona navedeno po dobivenom odgovoru od okrivljenice diktirala svojoj zapisničarki koja je isto unosila u zapisnik. Nadalje, u odnosu na postojanje potomaka EŽ iskazala je da je okrivljenica izjavila da "koliko je meni poznato nema potomaka" te da je ona to protumačila da ne zna da bi postojali potomci zbog čega nije objavljivala oglas u Narodnim novinama niti su zbog ovakve izjave nasljednice tražili dodatnu dokumentaciju.
16.1. Što se tiče načina na koji se sastavljaju zapisnici u njezinom javnobilježničkom uredu kao i grešaka u predmetnom zapisniku, svjedokinja je navela da zapisnik sačinjen 25. veljače 2021. s početkom u 8,30 sati odražava stvarno održano ročište, tj. što se na tom ročištu događalo te je dodala da je postupak takav da najprije održe ostavinsku raspravu što je konkretno i učinjeno s početkom u 8.30 kada se stranka najčešće uputi da pričeka dok se izradi rješenje o nasljeđivanju koje ako se stranke odreknu prava na žalbu postaje odmah pravomoćno. Nakon toga se sačinjava zapisnik o predaji ključeva što konkretno i predstavlja zapisnik koji je od istog dana od 9,15, a tada stranka s tim njihovim zapisnikom ide u policiju. Svjedokinja je navela i da je prilikom sastavljanja zapisnika došlo do pogreške u odnosu na vrijeme početka i kraja ostavinske rasprave, jer su očito pisali na računalu koje nije bilo sinkronizirano pa je omaškom došlo do te razlike od 5 min. Osim toga, došlo je i do očite greške u pisanju kod nasljedničke izjave (da je okrivljenica supruga ostavitelja), ali da je ta greška otklonjena u rješenju o nasljeđivanju. U odnosu na izradu zapisnika svjedokinja je iskazala kako u pravilu izrađuju nacrte zapisnika, ali da u tim nacrtima dio ispod riječi rodoslovlje ostavljaju prazan prostor, stave X ili žutu traku i taj dio ispunjavaju kada dođu nasljednici, s kojima utvrđuju koliko puta se ženio, je li se ženio, koliko ima djece i dr. Izrijekom je navela i da prije nego što započnu sa ostavinskom raspravom nasljednicima priopćavaju zbog čega su pozvani, objasni im se da će se s njima sačiniti rodoslovlje i da će nakon toga dati nasljedničke izjave. Nacrt zapisnik sadrži opće podatke te, u pravilu, već u nacrtu stave rečenicu da nasljednik potvrđuje istinitost podataka u rodoslovlju pod materijalnom i kaznenom odgovornošću te sve te podatke koji su uneseni u zapisnik stranci pročitaju. Naime, na početku s nasljednicima utvrđuje rodoslovlje i poslije ih upozorava na njihovu odgovornost, objašnjava im da su izjave koje su dali pred tijelom koje ima iste ovlasti kao i sud u konkretnom slučaju, i tada očekuje ako ima nekih izmjena ili bilo kakvih problema da stranka nešto kaže.
16.2. U odnosu na način postupanja s ključevima tijekom ostavinskog postupka svjedokinja je navela kako su u ovom konkretnom slučaju ključevi od stana su predani nasljednici, ne može se sjetiti je li SŽ od nje tražila povrat ključeva od njezinog stana, ali bi trebao biti zapisnik o vraćanju ključeva. Očito su joj ključevi predani nakon održanog ročišta odnonos izrade rješenja o nasljeđivanju, a ne prije, jer uvijek tako rade, ali da u situaciji kada je vlasnik nekretnina druga fizička osoba različita od ostavitelja, onda provjere stanje u zk i tada se u pravilu ne čeka izrada, odnosno pravomoćnost, rješenja o nasljeđivanju radi predaje ključeva. Zapisnik o predaji ključeva potpisuju svi odmah jer s tim zapisnikom nasljednik ide na policiju.
16.3. I konačno u odnosu na osobe zapisničara koji su sastavljali predmetne zapisnike, svjedokinja je navala da se ne sjeća jesu li oba zapisnika sačinjavanja u istoj prostoriji, ali da misli da je zapisnike sačinjavao isti zapisničar kao i da su već bili završili zapisnik koji se započeo u 8,30, a očito zapisničarka Marija Mandekić nije bila slobodna u trenutku kada su započeli sa sačinjavanjem zapisnika o predaji ključeva u 9,15 pa je iz tog razloga u zapisnik naveden zapisničar Juraj Bartolić. Nasljednicima zapisnik ne daju, osim ako traže da im se isti preda, dok zapisnike u pravilu potpisuju zapisničari na kraju ročišta, ali je moguće da se ponekad zaboravi pa se potpiše naknadno.
17. Sud je ovako izneseni iskaz svjedokinje ŠŽ u cijelosti cijenio vjerodostojnim i istinitim. Ovo iz razloga što je svjedokinja detaljno odgovorila na sva postavljena pitanja i opisala kako način uobičajenog postupanja u ostavinskim predmetima, tako i okolnosti konkretnog predmeta. Pri tome je svjedokinja priznala očite omaške, odnosno pogreške, u navedenim zapisnicima, objasnivši razloge zbog kojih je do njih došlo (u naznačenom vremenu početka i kraja ročišta, promjene osoba zapisničara i krivo naznačenog svojstva okrivljenice kao supruge ostavitelja u nasljedničkoj izjavi time da je okrivljenica ispravno označena kao sestrična ostavitelja na početku zapisnika s ostavinske rasprave, prilikom utvrđivanja rodoslovlja u istom kao i u rješenju o nasljeđivanju te u zapisniku o predaji ključeva), te je potvrdila da je dio zapisnika od 25. veljače 2021. (s početkom u 8:30 sati) u kojem je okrivljenica navela da je iza BŽ ostalo samo jedno dijete, odnosno sama okrivljenica, u zapisnik unijela izravno diktatom što joj je rekla okrivljenica odgovarajući na njena pitanja.
18. Ovdje je za naglasiti kako se nijedna od omaški/pogreški u sastavljanju predmetnih zapisnika na koje upire obrana ne odnosi na spornu izjavu okrivljenice koju je ista dala prilikom sastavljanja rodoslovlja. Naime, okrivljenica ne osporava da je navedeno rekla javnoj bilježnici, već osporava da bi pročitala zapisnik kao i da joj nije izričito rečeno da se njezinom izjavom utvrđuje rodoslovlje. Iz navedenog slijedi kako ne osporava da je iskazivala o svom srodstvu s ostaviteljem, niti potpise kako na samom zapisniku tako i ispod nasljedničke izjavu. No, sve i da se prihvate navodi okrivljenice kako je ona mislila da s javnom bilježnicom priča o svom srodstvu s pok. ŽŽ (a što nije) životno i logično bilo bi da je u tom "razgovoru sa javnom bilježnicom" spomenula postojanje svojih sestara koje su također bile sestrične ostavitelja, a ne da bi navela da je ona jedino dijete svoga oca. Uz to, svjedokinja ŠŽ izrijekom je navela da nikad unaprijed ne ispunjavaju podatke koji se odnose na rodoslovlje već da taj dio zapisnika ispunjavaju sukladno odgovorima stranaka odnosno ovdje konkretno okrivljenice. Nadalje, u odnosu na predaju ključeva okrivljenica je osporila jedino da bi javnoj bilježnici nosila izvatke iz zemljišnih knjiga (a kako je navedeno u predmetnom zapisniku), ali je svjedokinja ŠŽ objasila da u situaciji kada je vlasnik nekretnine druga fizička osoba različita od ostavitelja (kao što je bilo u konkretnom slučaju), onda sami provjere stanje u zemljišnim knjigama što ni na koji način ne dovodi u pitanje vjerodostojnost predmetnih isprava u pogledu podataka koji su odlučni za ovaj predmet.
19. Slijedom svega navedenoga, prema ocjeni ovog suda, zapisnik sastavljen u uredu povjerenika Općinskog suda u Novom Zagrebu, javnog bilježnika ŠŽ, broj O-267/21 od 25. veljače 2021. (list 10-11 spisa) vjerodostojan je i istinit te vjerno odražava navode okrivljenice prilikom davanja rodoslovlja iza pok. ŽŽ - da je iza BŽ ostalo jedne dijete SŽ te je sud i zapisnik s lista 21 spisa broj O-267/21 ocijenio vjerodostojnim.
20. Kako iz navedenih isprava (dva citirana zapisnika od 25. veljače 2021. na listu 8-10 i 21 spisa broj O-267/21) i iskaza svjedokinje ŠŽ proizlazi da je okrivljenica prilikom utvrđivanja rodoslovlja izjavila da je ona jedino dijete iza pok. BŽ te da je ista bila na zapisnik upozorena da izjavu daje pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, kao i da je navedeni zapisnik potpisala (što je u postupku nesporno), tako sud obranu okrivljenice da nije znala da daje izjavu o rodoslovlju na ostavinskoj raspravi iza pok. ŽŽ, da je mislila da je došla samo po ključ od stana i da su joj oba zapisnika uručena istovremeno kao i da nije imala namjeru zatajiti svoje sestre kao nasljednice iza pok. ŽŽ ocijenio neuvjerljivom i neistinitom. Naime, neživotno je i nelogično (i protivno utvrđenjima iz dokaza ispravom te iz iskaza svjedokinje ŠŽ) da je okrivljenica, nije znala da bi dolaskom u predmetni javnobilježnički ured sudjelovala u ostavinskom postupku, odnosno ostavinskoj raspravi iza pok. ŽŽ, već da je samo došla preuzeti ključ od stana. Naime, imajući na umu kako dob okrivljenice, a s tim u vezi i njezino životno iskustvo ne zanemarujući pri tome da je već prethodno sudjelovala na ostavinskim raspravama (pa tako i iza svog pokojnog oca) ocjena je suda, kako joj nije bilo potrebno ikakvo posebno stručno pravničko znanje da bi znala i mogla znati kako se iza pokojnika kao ostavitelja ima provesti ostavinska rasprava, odnosno da se ima utvrditi njegove nasljednike temeljem kazivanja njegovih srodnika prije nego se pristupi raspoređivanju njegove imovine. Vezano na prethodno ovaj sud smatra kako je način na koji je okrivljenica opisala postupak pred javnim bilježnikom (oba ročišta održana u isto vrijeme bez ikakvih upozorenja i objašnjenja o naravi ostavinskog postupka i davanju oba zapisnika istovremeno na potpisivanje) te vlastito shvaćanje istog (da je došla samo po ključ i da u razgovoru s javnom bilježnicom o svom srodstvu s ostaviteljem nije davala rodoslovlje niti trebala spomenuti da ima živuće sestre koje također polažu nasljedno pravo iza pok. ŽŽ) protivno priloženim ispravama i iskazu ŠŽ usmjereno isključivo ka otklanjanju odnosno umanjenju njezine kaznene odgovornosti.
21. Slijedom svega iznesenog ovaj sud smatra da je tijekom ovog postupka nedvojbeno dokazano da je okrivljena SŽ dana 25. veljače 2021. u [adresa], na ročištu u ostavinskom postupku koji se kod javnog bilježnika ŠŽ vodio pod brojem: O-267/21 iza pokojnog ŽŽ, prilikom utvrđivanja rodoslovlja, iskazala da je njen otac, BŽ, ujak ostavitelja, preminuo prije ostavitelja, iza kojeg je ostalo jedno dijete SŽ, sestrična ostavitelja, znajući da to nije istina jer ima četiri žive sestre i to OŽ, KŽ, ČŽ i ZŽ, kojima je otac BŽ, kao i da ima bratića MŽ, te je potom u istom postupku dala i potpisala nasljedničku izjavu kojom je prihvatila nasljedstvo, te se odrekla prava na prigovor protiv rješenja o nasljeđivanu, na temelju koje izjave je javna bilježnica ŠŽ donijela pravomoćno rješenje o nasljeđivanju broj: O- 267/21 od 25. veljače 2021. kojim je proglašena zakonskom nasljednicom iza pokojnog ŽŽ te kojim joj se uručuje u nasljedstvo cjelokupna ostavinska masa utvrđena u navedenom rješenju.
22. Iz navedenog proizlazi da je gore opisanim ponašanjem okrivljenica kao stranka u postupku pred javnim bilježnikom dala lažni iskaz.
23. Sa subjektivne strane okrivljenica je postupala s izravnom namjerom jer je znala da čini kazneno djelo, a to je i htjela. Naime, okrivljenica je znala da je u vrijeme smrti pok. ŽŽ imala živuće sestre i to OŽ, KŽ, ČŽ i ZŽ, kojima je otac BŽ, kao i da ima bratića MŽ, ali je unatoč tome izjavila da je iza BŽ ostalo samo jedno dijete, odnosno ona sama pri čemu je ista pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potvrdila istinitost takve izjave, a iz čega proizlazi da je znala da lažno iskazuje i to je htjela. Slijedom iznijetog, ovaj sud smatra da je okrivljenica kazneno djelo ostvarila svjesno i voljno odnosno da je postupala u sferi izravne namjere, a u vrijeme počinjenja bila je ubrojiva te svjesna da je njezino djelo zabranjeno, a nije postojao niti jedan ispričavajući razlog.
24. Okrivljenica je, dakle, kao stranka u postupku pred javnim bilježnikom dala lažni iskaz, a kojim svojim postupanjem je u cijelosti ostvarila sve kako objektivne tako i subjektivne elemente kaznenog djela protiv službene dužnosti – davanja lažnog iskaza
– iz članka 305. stavak 1. i 2. KZ/11 pa ju je sud za to djela proglasio krivom i izrekao joj primjerenu kaznu.
25. Budući da je optuženici stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela iz članka 305. stavak 1. i 2. KZ/11 dana 25. veljače 2021. to je sud sukladno članku 3. KZ/11 utvrdio da je u vrijeme počinjenja djela na snazi bio Kazneni zakon (Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19), a kako je nakon počinjena kaznenog djela, a prije presuđenja Kazneni zakon mijenjan, i to Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 84/21: dalje; KZ/21) Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 114/22: dalje; KZ/22), Zakonom o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 114/23; dalje: KZ/23) i Zakonom o izmjenama Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 36/24; KZ/24) sud je sukladno članku 3. KZ/21, KZ/22, KZ/23, KZ/24 i KZ/11 ispitao je li novi zakon blaži za okrivljenika pa kako sud nije našao da bi novi zakon bio blaži za okrivljenika to je sukladno članku 3. stavak 1. zakona primijenio onaj zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenog djela odnosno KZ/11.
26. Pri izboru vrste i mjere kazne sud je, sukladno članku 47. KZ/11, primijenio opće pravilo o izboru vrste i visine kazne, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, a cijeneći pritom sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenog djela, prijašnji počiniteljev život, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela te trud da naknadi štetu.
27. Tako je prilikom odabira vrste i visine kazne sud okrivljenici olakotnim cijenio činjenicu njezine prethodne kaznene i prekršajne neosuđivanosti, a koja činjenica kada se dovede u vezu s njezinim osobnim i imovinskim prilikama, odnosno činjenicom da je okrivljenica sada u dobi od 59 godina, da je majka troje punoljetne djece i zaposlena s urednim mjesečnim primanjima ukazuje da je ista osoba urednog socijalnog funkcioniranja te da predmetno kazneno djelo predstavlja izolirani eksces u njenom inače urednom i društveno primjerenom životu. Sud je okrivljenici olakotnim cijenio i činjenicu da je ista bila sudionik Domovinskog rata.
28. Nasuprot tome, sud je okrivljenici otegotnim cijenio pobude iz kojih je djelo počinjeno jer je ista zatajenjem svojih sestara i bratića u ostavinskom postupku očito nastojala steći nepripadni dio nasljedstva iza pok. ŽŽ.
29. Na temelju tako utvrđenih olakotnih i otegotnih okolnosti sud je okrivljenicu za kazneno djelo davanja lažnog iskaza osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, ali je, s obzirom na to da smatra da okrivljenica i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, okrivljenici izrekao uvjetnu sa rokom provjeravanja od 2 godine jer smatra da će upravo ovakvom kaznom biti postignuta svrha kažnjavanja, odnosno da će ovakva kazna korektivno utjecati na okrivljenicu da se kloni protupravnog postupanja te uskladi svoje ponašanje s normama prihvaćenim u društvu. Naime, kada se u korelaciju stave sve okolnosti utvrđene na strani okrivljenice, napose činjenica njezine ranije kaznene neosuđivanosti, sa jedne strane, a način počinjenja djela, stupanj krivnje s kojim je postupala, te pobude i jačina ugroze odnosno povrede zaštićenog dobra ocjena je suda da je upravo kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci sa rokom kušnje u trajanju 2 godine primjerena svim utvrđenim okolnostima kao i samoj osobi okrivljenice.
30. Osim toga, ovakva je kazna primjerena da izrazi društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, da jača povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utječe na okrivljenicu i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogući okrivljenici ponovno uključivanje u društvo.
31. Konačno, a s obzirom na to da je zakonskom odredbom iz članka 148. stavak 1. ZKP/08 određeno da je optuženik, kada ga sud proglasi krivim, dužan naknaditi troškove kaznenog postupka koji su propisani člankom 145. stavak 2. ZKP/08, to je sud, imajući na umu da predmetni postupak nije bio niti dugotrajan niti složen, trošak ovog postupka odredio u paušalnom iznosu 150,00 eura.
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
24. rujna 2025.
Sudac:
Zvjezdana Murat Milas
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a odluku o žalbi donosi nadležni Županijski sud kao sud drugog stupnja.
DNA:
1. ODO u Novom Zagrebu, na broj KO-DO-133/2023
2. Okrivljena SŽ
3. Braniteljica, odvjetnica Nataša Vučinić
