REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-1556/2023-13

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagatelja BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 24. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagatelj BP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. VP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2007. godine pa do smrti VP dana 20. prosinca 2012. godine.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je podnio je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. VP, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je izvanbračna zajednica neprekinuto postojala između njega i pok. VP od kraja 2007. godine na njegovoj adresi u njegovoj kući [adresa] i trajala je sve do smrti VP, **.**.2012. Slijedom navedenoga, predlaže sudu utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. VP.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog, protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagatelja, te svjedoka KP, RP i NP.

4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.

6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 18-19 spisa) i smrtni list (list 2 spisa) utvrđeno je da je ČP rođena dana **.**.1959., a umrla dana **.**.2012. u Zagrebu, da je dana 27. listopada 1979. sklopila brak sa TP i pritom uzela muževo prezime, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Dugom Selu poslovni broj P-396/90 od 28. prosinca 1990,

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 4-5 spisa) utvrđeno je da je predlagatelj rođen dana **.**.1952. , da je dana 31. kolovoza 1974. sklopio brak sa ŽP, a koji je brak razveden presudom Općinskog suda u Pazinu broj P-49/95 od 28. ožujka 1996.

9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu (list 10 spisa) utvrđeno je da je VP dana 27. svibnja 2011. prijavila prebivalište na adresi u [adresa].

10. Čitanjem rješenja javnog bilježnika Joze Rotima poslovni broj O-258/13 od 29. svibnja 2013. utvrđeno je da je riješeno kako se neće provoditi ostavinska rasprava iza pok. VP zbog nedostatka ostavinske imovine.

11. Predlagatelj BP je na ročištu održanom 15. svibnja 2025. iskazao da su pok. VP i on počeli zajednički život 2007. kada je njemu mama umrla ali u vezi su bili od 2005. Skupa su vodili domaćinstvo, a VP je u roku od nekoliko mjeseci od kada je obolila i preminula. Imali su zajedničke financije te je sve bilo zajedničko. Ona je za njega bila supruga i super su se slagali. Njihova je zajednica bila emotivne naravi. Oni bi se jako brzo za sve dogovorili. Nisu se nikada razdvajali. Troškove pogreba su snosili njezina braća i on. Ukupan trošak je bio oko 3.000,00 kuna on je dao iznos od 1.000,00 kuna. Na sprovodu je stajao uz lijes ruku pod ruku sa njenom majkom. VP je umrla u njegovoj kući. Nije sudjelovao u ostavinskom postupku. VP je imala troje djece, B, V i K i oni su dolazili kod njih, bili su u jako dobrim odnosima te se i sada čuje sa Daničinim bratom. VP je bila fizioterapeut, radila je duže pa su iz čiste nemarnosti odlagali upis promjene njenog prebivališta te je stoga tek 2011. g. VP prijavljena na njegovu adresu.

12. Svjedokinja ĐP je na ročištu održanom 15. svibnja 2025. iskazala da je VP upoznala na terapijama 2005. te su uz priču došli do BP pa su se počeli i posjećivati 2007. Ostali su kućni prijatelji. Oni su se ponašali kao par te su bili jako dobri jedan prema drugome. Nisu se nikada razdvajali. Znala je sa R razgovarati o BP te jjoj je ona govorila da je bila jako zadovoljna sa BP te da su imali zajedničke planove za budućnost. Susretali su se i družili svakih oko 2 tjedna i to ili u kući kod BP ili su oni dolazili kod nje.

13. Svjedok RP je na ročištu održanom 15. svibnja 2025. iskazao da predlagatelja poznaje jako dugo, živio je u kući iza njega dok je VP upoznao kada je došla kod BP pa je ona nakon smrti Zlatkove majke ostala tamo sve do svoje smrti. Ne sjeća se koje je godine došla. Predlagatelj i pok. VP nisu se nikada razilazili te su se slagali kao i jedan običan brak. On je svake druge večeri bio kod njih i VP bi radila kolače. Bio je na Daničinom sprovodu i tamo je bio i predlagatelj.

14. Svjedok NP je na ročištu održanom 15. svibnja 2025. iskazao da je BP godinama živio sa njegovom sestrom VP koju je muž napustio. Oni su skupa živjeli od kada je umrla Zlatkova majka. Bio je kod njih doma a oni su svake nedjelje dolazili kod njega u mesnicu na Kvatriću. Izgledali su izuzetno složno. Svakodnevno se čuo sa VP i BP to zna. Ona je njega više nego voljela. Nikada se nisu razdvajali i bili su zajedno do njezine smrti. Njegova je majka u Zlatkovoj kući držala za ruku VP kada je ona umirala. Bio je na sprovodu i BP je bio sa obitelji i držao je majku za ruku. Napominjem da je BP bio pravi čovjek do kraja.

15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagatelj i pokojna VP bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagatelj je bio neoženjen, a pokojna VP neudana za vrijeme zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti VP. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 24. rujna 2025.

Sutkinja:

Lucija Arelić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Predlagatelju uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na prijedlog i rješenje

2. Protustranci