Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Pn-31/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sutkinji Dragi Parag kao sucu pojedincu u parničnoj stvari tužitelja KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćnici Sanju Godek-Glavina, odvjetnici iz [adresa], protiv tuženice HZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Sonji Dušoć-Poljak, odvjetnici iz Koprivnice, radi naknade štete, nakon zaključene javne i glavne rasprave dana 22. kolovoza 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, na ročištu radi objave i uručenja odluke dana 24. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, temeljem Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP)

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tuženi zahtjev tužitelja KZ koji glasi:

"Tužena HZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] dužna je nadoknaditi imovinsku štetu tužitelju KZ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u novčanom iznosu od 6.000,00 Eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5% poena koja se na taj iznos računa od 02. veljače 2024. do plateža pa joj se nalaže da tužitelju nadoknadi troškove parnice sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 5% poena koje se na taj trošak računa od presuđenja do plateža sve u roku od 15 dana."

II. Tužitelj je dužan naknaditi tuženoj prouzročeni trošak parnice u iznosu od 1.375,00 EUR, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj KZ (dalje: tužitelj) navodi da je vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kčbr. [katastarska čestica] kuća u [adresa] sa 215 m2, dvor u [adresa] sa 386 m2, kčbr. [katastarska čestica] Voćnjak u [adresa] sa 984 m2. Tužena je vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kuća, gospodarske zgrade i dvor sa 662 m2, kuća u [adresa] sa 119 m2, gospodarske zgrade u [adresa] sa 73 m2 i dvor u [adresa] sa 470 m2. Dakle, stranke su susjedi i navedene nekretnine se nalaze jedna kraj druge.

1.1. Tužitelj je kupio nekretninu 2014. radi se o kući, dvorištu, dvorišnim objektima i voćnjaku. Od trenutka kupnje on svoju nekretninu posjeduje. Tužena ne živi na nekretnini koja međaši sa nekretninom tužitelja i kako s radi o stambenoj kući istu iznajmljuje. Između stambene kuće tužitelja i dvorišnog objekta tužitelja u trenutku kupnje bio je postavljen na betonskim temeljima dvorišni objekt koji je bio drveni sa krovištem prekrivenim salonit pločama. Radilo se je o objektu sa jednom prostorijom gdje se je mogao smještati alat i bicikli. Objekt je bio podoban za korištenje, dobro očuvan pa ga je tužitelj zajedno sa sada bivšom suprugom AZ koristio za potrebe domaćinstva. Objekt je bio postavljen na betonske temelje dužine 12 m širine 5 m i dubine temelja od 50 – 70 cm. Stranice tog objekta bile su visine 2,5 m time da je na svakom uglu bio drveni stup a između su stavljene daske i vrata od objekta su bila drvena. Objekt je imao jednu prostoriju i drvenu konstrukciju krovišta na kojoj su bile postavljene salonit ploče. Na nekretnini tužene u blizini tog objekta bila je posađena puzavica koju su stanari održavali a nalazila se je uz ogradu koja se je pružala između nekretnina stranaka. Uz tu ogradu je bio postavljen taj dvorišni objekt. Predmetnu puzavicu održavali su stanari tako da su je redovito rezali i ista nije prelazila preko ograde na nekretninu tužitelja. Došlo je do promjene stanara i novi stanari prestali su održavati puzavicu i pustili je da slobodno raste bez nadzora. Radi se o brzo-rastućoj puzavici koja je prerasla ogradu i počela rasti prema drvenom dvorišnom objektu tužitelja tako da je izrasla pod krovište objekta, ušla u unutrašnju prostoriju objekta te unatoč naporima tužitelja i njegove obitelji obrasla je objekt pa se isti morao rušiti.

1.2. U tužbi navodi da zbog naglo izrasle puzavice koja je zarasla objekt i ušla u objekt tužitelj je morao porušiti objekt i staru ogradu što je bilo u mjesecu lipnju 2021. a tužena je u mjesecu travnju te godine postavila novu žičanu ogradu između betonskih stupova. Tužitelj je sa ĆZ prvo počeo rušiti krovište, potom su se rušili zidovi i drvena konstrukcija pa se je sav porušeni materijal trebao odvesti sa dvorišta. Nakon toga je tužitelj pomoću bagera iskopao betonske temelje porušenog objekta koji su se također trebali odvesti iz dvorišta. Svi radovi su trajali oko desetak dana.

1.3. Navodi da zbog neodržavanja puzavice tužitelju je nastala šteta u vidu vrijednosti rušenja dvorišnog objekta kao i troškovi njegovog uklanjanja pa je tako tužitelj bageristu trebao platiti 3.500,00 KN, platiti kamiona koji je odvezao betonske temelje objekta što ga je koštalo 1.200,00 KN pa postoje radovi oko uklanjanja objekt koje je radio tužitelj sa bivšim tastom i prijateljima pa isti procjenjuje da mu je nastala šteta u minimalnom iznosu od 6.000,00 Eura.

1.4. Da je puzavica obrasla objekt i uništila ga saznanja imaju i susjedi koji su to vidjeli a radi se o Andreji Solina i FZ. Tužitelj tvrdi da je tužena kao vlasnica nekretnine na kojoj je rasla puzavica trebala održavati tu puzavicu tako da ista ne nanosi štetu susjednoj nekretnini. Kako to nije uradila ona je tužitelju dužna nadoknaditi štetu koju je tužitelju ta puzavica nanijela.

1.5. Radi navedenog tužitelj je podnio ovu tužbu budući da mu tužena je odbila u mirnom postupku naknaditi štetu, s toga tužitelj predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti i da nadoknadi troškove postupka.

2. U odgovoru na tužbu tužena HZ navodi da je točno tužitelj vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tuženica, vlasnica nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2.1. Točno je da je tužitelj kupio svoju nekretninu 2014. godine, dok je tuženica u posjedu i vlasništvu svoje nekretnine, preko prednika već više od 50 godina. Način na koji se nekretnina posjedovala prema nekretnini tužitelja, također je nepromjenjiv već više od 50 godina.

2.2. Osporava da bi bila odgovorna za bilo kakvu puzavicu ili navodnu štetu koju je „njezina“ puzavica počinila tužiteljevom pomoćnom objektu, te osporava da bi se radilo o brzorastućoj biljci koja je u nekom kratkom periodu od kad su došli novi stanari u kuću tuženice, uništila ili oštetila objekt tužitelja. Sve zeleno raslinje koje prelazi „međašni“ prostor, druga strana ima pravo obrezati, očistiti ili ukloniti sa svoje nekretnine pa nije jasno zašto tužitelj nije spriječio nastanak navodne štete, a stanuje na nekretnini i nastanak navodne štete mogao je uočiti i spriječiti.

2.3. Tužitelj tuženicu nikad na navodnu puzavicu nije upozorio, sve dok ju neposredno prije ove tužbe, nakon što je objekt već bio srušen više od godinu dana, pozvao na platež štete za isti. Parnične strane bile su u sudskom postupku radi uređenja međe pa čak ni tada tužitelj navedenu puzavicu ili štetu nije spominjao. Prema tome, osporava se bilo kakva uzročno-posljedična veza između "rušenja i oštećenja" tužiteljevog pomoćnog objekta i postupanja, odnosno navodnog nepostupanja tuženice ( odgovornosti tuženice za rast puzavice ).

2.4. S obzirom na navedeno, tužitelj nema nikakve dokaze da bi razlog dotrajalosti ili lošeg stanja objekta bila puzavica. Osporava da bi tužitelj navedeni objekt rušio tjedan dana strojevima, kao i da bi to uopće bilo potrebno uslijed nekog oštećenja, a nema niti bilo kakovog dokaza da bi rušenje objekta za tužitelja uopće pričinjavalo bilo kakvu štetu. Osporava osnov i visinu bilo kakve štete tužitelju. Također osporava da je tužitelj zbog rušenja objekta morao srušiti i staru betonsku ogradu koja je omeđivala nekretnine tužitelja i tuženika, pa da bi zbog toga tuženica morala prema svojoj nekretnini, postaviti novu ogradu na način da je između betonskih stupova razapela žicu.

2.5. Navodi da svaka od stranaka je posjedovala svoju nekretninu bez prigovora, sve dok tužitelj samovoljno nije pozvao geodetu radi pokazivanja katastarske međe između njihovih nekretnina. Nakon odlaska geodete, međa je postala sporna za tužitelja jer pokazane točke pravca katastarske međe od strane geodete, nisu odgovarale postavljenoj betonskoj ogradi. Upravo zbog toga, a ne zbog dotrajalosti objekta, tužitelj je prvi počeo uklanjati staru betonsku ogradu koja je ograđivala nekretnine te ulaziti u posjed tuženice. Kako bi spriječila ulazak tužitelja u njezin posjed, ali i spriječila prelazak pasa iz njezinog dvorišta u dvorište tužitelja, tuženica je samo privremeno postavila novu ogradu uz postojeću.

2.6. Tuženica je zbog toga protiv tužitelja vodila i sudski spor radi uređenja međe, pod brojem R1-53/2021, koji postupak je tužitelj pravomoćno izgubio.

2.7. Osim osnova, tuženica naravno osporava i visinu štete na koju se tužitelj poziva zbog izgubljene vrijednosti objekta, sanacije terena i rušenja objekta jer su ovi navodi potpuno neutemeljeni i paušalni.

2.8. Tužitelj ničim nije dokazao da je uzrok radova i troškova, kao i potrebe za rušenjem, uzročno povezana s puzavicom za koju tuženica nikako ne može prihvatiti da bi pripadala njoj u vlasništvo ili da bi ista bila odgovorna za bilo kakvu štetu.

2.9. Tužitelj prije ovog postupka nije vodio nikakav postupak radi osiguranja dokaza iz kojeg bi se promjene ili oštećenja na objektu, odnosno potreba za rušenjem istog, nesporno na licu mjesta utvrdilo, kao i uzrok oštećenja, stanje objekta, vrsta puzavice i sve druge okolnosti koje tužitelj predlaže da se sada provedu u postupku kada je postojeće stanje izmijenjeno. Zbog toga, tuženica se sada takvim dokaznim prijedlozima (vještačenjima), kada objekta više nema, protivi kao zakašnjelima.

2.10. Tuženica napominje da nije odgovorna za bilo kakvu štetu na objektu tužitelja, da tužitelj tuženicu nikad nije upozorio na navodnu štetu, već je objekt bio primoran srušiti zbog svojih interesa uređenja nekretnine. Naprotiv, tužitelju nije odgovarala postavljena ograda, zbog koje su stranke na kraju provele postupak uređenja međe, pa je objekat bio primoran srušiti samo iz razloga kako bi promijenio posjedovno stanje i srušio ogradu koja je bila neodvojivo povezana s predmetnim objektom.

2.11. Predmetni zahtjev tužitelja za naknadu štete prema tuženici počeo je upravo kao protuzahtjev nakon što je isti pravomoćno izgubio postupak radi uređenja međe.

2.12. Radi navedenog predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnih troškova.

3. U svrhu dokaza pročitana tužba, vrši se uvidu u zk. izvadak za navedene nekretnine i kopija katastarskog plana za te nekretnine, saslušane su stranke u svrhu dokazivanja, svjedokinja AZ, te slike objekta i puzavice koja je sav objekt zarasla, svjedoci AZ ĆZ i AZ slika dvorišta tužitelja sa bagerom kojega je angažirao tužitelj, FZ, na okolnost rasta puzavice kao i na okolnost uklanjanja objekta, odgovor na tužbu, izvršen je uvid u spis ovog Suda, broj R1-53/21, poziv na prestanak uznemiravanja, od 08. rujna 2021. godine.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te temeljem rezultata cjelokupnog dokaznog postupka u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a valjalo je presuditi kao u izreci presude.

5. Predmet ovog postupka zahtjev je tužitelja za isplatu novčanog iznosa od 6.000,00 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, radi naknade štete.

6. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta) čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, dalje ZOO.

7. Nesporno je između stranaka da tužitelj dolazi upisan kao samovlasnik nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica], kuća i dvor sa 583m2, kuća u [adresa] sa 215m2, dvor u [adresa] sa 368m2, kčbr. [katastarska čestica], voćnjak u [adresa] sa 984 m2.

8. Između stranaka je nesporno da je tužena HZ upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], kao samovlasnica kčbr. [katastarska čestica], kuća gosp. zgrade i dvor sa 662m2, kuća u [adresa] sa 119m2, gosp. zgrade u [adresa] sa 73m2, dvor u [adresa] sa 470m2.

8.1. Nesporno je između stranaka da stranke su susjedi i da se njihove nekretnine nalaze jedna kraj druge.

8.2. Između stranaka je nesporno da je uređena međa između stranaka rješenjem Općinskog suda u Koprivnici posl. br. R1-53/2021-33 od 12. listopada 2022. godine na način:

" 1.Uređuje se međa između nekretnina u vlasništvu predlagateljice HZ iz [adresa], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] kuća u [adresa] sa 119 m2, gospodarske zgrade u [adresa] sa 73 m2 i dvor u [adresa] sa 470 m2, ukupno 662 m2 i

nekretnina u vlasništvu protustranke KZ iz [adresa], upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kčbr. [katastarska čestica] kuća u [adresa] sa 215 m2, dvor u [adresa] sa 368 m2 ukupno 583 m2 i kčbr. [katastarska čestica] voćnjak u [adresa] sa 984 m2, odnosno ukupno 1567 m2

po posljednjem mirnom posjedu pravcem između točaka A-B-C-D-E-F, na način da točka A je rub betonskog stupa od strane protustranke na regulacionoj liniji. točka B je željezna šipka kod ćoška kuće protustranke

točka C je betonski temelj bivše ograde.

točka D je drveni kolac.

točka E je željezni stup od strane protustranke i

točka F je zadnja točka željezni stup od strane protustranke, a što je sve prikazano u skici uredovanja.

2.Sve točke označene su bojom bordo (trula višnja) kao međašnom oznakom.

3.Stranke su upozorene da pokazane točke uređene međe A-B-C-D-E-F predstavljaju međašne oznake, te da svoje nekretnine posjeduju do ovako uređene međe, te su upozorene da međašne oznake ne smiju micati niti uništavati, jer u protivnom čine kazneno djelo.

4.Nalaže se protustranki KZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi predlagateljici HZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove postupka u iznosu od 3.087,49 kuna (tritisućuosamdesetsedam kuna i četrdesetdevet lipa) / 419,81 euro

(četristodevetnaest eura i osamdesetjedan cent)."

9. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl. 219. st. 1. ZPP).

10. Iz iskaza tužitelja proizlazi da u vrijeme kupnje svojih nekretnina 2014. godine kuća tužene bila je iznajmljena, osobi po imenu K, koja i održavala rezanjem spornu drvo pod nazivom "Plava kiša", odnosno H i da nije bilo nekih većih problema. 2016. tuženik se sa obitelji doselio na kupljenju nekretninu, a od 2014. do 2016. obilazio je nekretnine. Problemi vezani za rast drveta Glicinije da su počeli negdje 2020. te da je upozorio tuženu koja je rijetko dolazila i rekla da će to biti riješeno. Tužitelj nije mogao sa sigurnošću reći kad je H točno podigla krov na način da se granje zavuklo pod salonit ploče, da li je to bilo početkom 2019. već je iskazao da je to negdje da su ti problemi sa rastom biljke počeli negdje prije godinu i pol dana. Došlo je do začepljenja žljebova, popucale su salonit ploče, drvo je prekrilo gotovo u cijelosti krov drvenog objekta. Tužitelj navodi da je drveni objekt bio skroz uz betonsku ogradu udaljenu oko 10cm prema njegovoj procjeni i da je bio na betoniranoj konstrukciji koje više nema jer je sklonjena, taj drveni objekt da je bio veličine 12x5 u kojoj je držao drva, palete i neke sitnice. Sud doznaje da u mjesecu lipnju 2021. počelo se sa rušenjem objekta te da je i odrezana ta sporna puzavica. Tužitelj nije imao saznanja da li je objekt bio legaliziran. Tužitelj navodi da bi taj srušeni drveni objekt imao vrijednost oko 6.000,00 EUR, a imajući u vidu današnje cijene majstora i materijala. U svome iskazu navodi da je izvršio plaćanje za demontažu betonskog temelja 3.500,00 kn, bageristu ŽZ koji mu nije dao nikakav račun, te 1.200,00 kn kamionu za odvoz, te traktor 800,00 kn.

11. Tužena HZ u svome iskazu navela je da sporna puzavica ne može tako brzo rasti, a gledajući sa njezinog dvorišta nije imala osjećaj da bi ona toliko rasla i radila im štetu. Vršila je obrezivanje A sa njihove strane. Te priznaje da je jedan dio ograde i nedostajao visine 1,80 – 1,90 metara, a ograda se sastojala od tri niza time da je u srednjem dijelu bila puknuta i kroz rupu se vidjelo u drvaricu tužitelja. Da je tužitelj izrazio želju da će srušiti objekt i da nije im napomenuo da bi rušenje vršio iz razloga da bi uzrok rušenja bila spora puzavica koja bi mu napravila štetu već je stekla dojam da on to ruši naprosto iz razloga da si želi urediti dvorište. Nije se mogla očitovati da li je tužitelj točno opisao predmetni drveni objekt šupu jer s njezine strane su bile vidljive samo salonitne ploče koje su bile cijele i da nije vidjela da bi ispod tih ploča ušla H. Tužena je potvrdila da je rušenje drvenog objekta šupe bilo 2021. i da su bili u dobrim odnosima čak je i njezin suprug donio motornu pilu. Nije vidjela iskapanje betonske podloge na kojoj je bila šupa. Sporna puzavica da je bila stara negdje 10-15 godina, a šupa koja se rušila, koju je tužitelj rušio da je bila stara i oronula. Navodi da se tada rušio i koš, kokošinjci, ograda sve u isto vrijeme. Tužena ne osporava da je predmetna H bila zasađena na njezinoj nekretnini ali blizu te betonske ograde iza koje se malo dalje nalazila šupa. Smatra da betonska ograda je bila njezina jer se postavljala prije 50 godina, koju je tužitelj maknuo i da je rekao u dobroj namjeri da će napraviti novu ogradu, a micanjem te ograde postala je sporna međa. Na njihovoj strani oni su izvršili rušenje puzavice. U svom iskazu navodi da su svi bili zajedno, i da je ograda maknuta tokom rušenja sporne drvene šupe.

12. Svjedok LZ koji je suprug tužene u bitnome je potvrdio iskaz tužene, naveo je da prema satelitskoj snimci taj objekt je bio dimenzije 7x3, a star da je više od 20 godina. Osporava da bi salonitne ploče bile puknute kao i osporava da bi došlo do podignuča tog krovišta od strane puzavice. a pitanje a li je tužitelj upozorio da uši objekt zbog štete od puzavice, svjedok je odgovorio da nisu bili upozoreni ni pismeno ni usmeno ni emailom, a da mu se on prvi puta javio kad se nisu mogli dogovoriti oko nečega te da se on njemu prvi javio kad je već pola ograde bilo porušeno.

13. Svjedokinja AZ koja je živjela sa tužiteljem na kupljenim nekretninama u bitnome je potvrdila njegov iskaz vezano za dimenzije objekta te probleme koje je prouzrokovala H (obrasla je cijeli objekt, salonit ploče su popucale, probila je kroz žljebove van), također je potvrdila da je drvena šupa bila na betonskoj podlozi i da u rušenju objekta pomagao je njezin otac, te je potvrdila i troškove vezano za radove vezano za rušenje objekta.

14. Svjedok OZ kojemu je tužitelj zet, potvrdio je iskaz tužitelja i njegove supruge da je vršio rušenje unazad tri godine od davanja svog iskaza u šestom mjesecu, potvrdio je iskaz tužitelja i njegove kćerke da je njegova šupa bila u duljini 10-12 metara, a širine 5 metara te je potvrdio i navode tužitelja da zbog rasta puzavice došlo je do štete i to na način da je uspjela podiči i betonsku ploču odnosno ogradu kroz koju je ta biljka prodrla na drveni objekt. Ovaj svjedok navodi da je jednostavno "rasturila" daske koje su bile pribijene čavlima i sve drugo. Ovaj svjedok nema osobnih saznanja o plaćanju kamiona za odvoz.

15. Svjedok EZ koji je nesrodan, poznaje stranku i u dobrim su odnosima potvrdio je navode tužitelja da je sporna puzavicu bila na krovu drvene šupe na nekretnini tužitelja koja je opuzala krovni dio šupe. Drveni objekt da je bio dimenzije 2,5m širine i duljine 3-4,5 metra, a nije mogao točno reći.

16. Razgledavanjem fotografija koje su priložene u ovosudnom predmetu bez datuma u izvorniku (list 31-39), a koje fotografije tužena nije osporila utvrđeno je da je vidljiv drveni objekt koji je pokriven sa salonit pločama i koji je na betonskoj podlozi koji je prekriven prema priloženim fotografijama djelomično sa biljkom čiji su listovi zelene boje. Vidljivo je i granje koje je ispod salonit ploča, i koje se naslanja na žljeb drvenog objekta koji je obojan smeđom bojom.

17. Kritički analizirajući provedene dokaze sud utvrđuje, a što je nesporno između stranaka, da je na nekretnini tužitelja bio drveni objekt šupa koji je pokriven bio sa salonit pločama. Utvrđeno je, a što je nesporno da je sporna puzavica H bila zasađena na nekretnini tužene, više godina, a koja je svojim rastom grana i lišćem obuhvatila i drveni objekt – šupu tužitelja te je izazvala štetu na predmetnom objektu, a što je i vidljivo iz priloženih fotografija.

18. Vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta.

19. Za štetu koju su njegovoj nekretnini prouzročile žile, korijenje ili grane tuđega drveća, a što se ne bi dogodilo da je njihov vlasnik postupao dovoljno obzirno, vlasnik susjednog zemljišta ima pravo tražiti naknadu čl. 105 st. 1. i 2. ZOV-a.

20. Sud ne prihvaća tvrdnju tužene da je tužitelj mogao uočiti i spriječiti nastanak navodne štete kako navodi u odgovoru na tužbu, a sve iz razloga što je tužena bila dužna i odgovorna za brigu o rastu puzavice – Glicinije bez obzira koliko puta je dolazila na svoju nekretninu imajući u vidu citiranu odredbu čl. 105. st. 1. i 2. ZOV-a,

21. Prema tome tužena neosnovano osporava da ne postoji uzročno posljedična veza između rušenja i oštećenja tužiteljevog pomoćnog objekta i postupanja odnosno navodnog ne postupanja (odgovornosti tužene za rast puzavice) kako navodi u odgovoru na tužbu te tijekom postupka.

22. Između stranaka osim osnove sporna je i visina štete.

23. Sud će izvesti dokaz vještačenjem kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebo stručno znanje kojim sud ne raspolaže čl. 250. ZPP-a.

24. Rješenjem ovoga suda posl. br. Pn-31/2024 od 08. siječnja 2025. godine određeno je građevinsko vještačenje koje će se provesti po vještaku sa liste sudskih vještaka.

25. Stalni sudski vještak mag. ing. Aedif. (ref.) GZ nakon detaljne prouke ovoga predmeta u dopisu od 16. travanj 2025. navodi da osim nekoliko priloženih fotografija iz kojih se gotovo ništa o predmetnom drvenom objektu ne vidi nije moguće utvrditi dimenzije objekta, nisu vidljivi temelji niti konstruktivni elementi objekta, ne vidi se stanje krovišta i općenito stanje objekt, a objekt je već nekoliko godina srušen e se ni očevidom na terenu neće moći ništa utvrditi pa zaključno se očituje da u ovome predmetu ne može provesti građevinsko vještačenje.

26. Tužitelj podneskom od 08. svibnja 2025. navodi da se sjetio da je na nekretninama bio Viktor Kozjak geodeta iz geodetskog ureda Lateral d.o.o. koji je vršio izmjeru nekretnine kao i objekata na toj nekretnini radi sređenja građevinske dozvole. Kako je na toj nekretnini u to vrijeme postojao objekt koji je predmet ove tužbe on je otišao kod Viktora Kozjaka da vidi da li je on izmjerio i ucrtao objekt i da li još tu izmjeru ima. On je njemu dao skicu izmjere i izvod iz katastarskog plana od 19. travnja 2021. gdje je vidljivo krovište i postojanje tog objekta a iz skice izmjere vidljive su dimenzije objekta pa s obzirom na očitovanje vještaka tužitelj moli da mu sud odobri dokaz koji sada prilaže a radi se o skici izmjere Viktora Kozjaka sa ucrtanim objektom i dimenzijama te izvod iz katastarskog plana pa da se vještak očituje da li mu ta izmjera i podatke koje posjeduje Viktor Kozjak mogu poslužiti za izradu nalaza. Osim ovog dokaza predlaže se i saslušanje Viktora Kozjaka na adresi [adresa], u Poduzeću Lateral d.o.o. ili pak da se eventualno dozvoli vještaku da zatraži svu dokumentaciju koju on posjeduje, a koju do sada tužitelj nije dostavio u spis. Kako postoji izmjereni objekt, slike tog objekta i iskazi svjedoka i stranaka po mišljenju tužitelja to bi trebalo vještaku omogućiti izradu vještačkog nalaza.

27. Tužena u pismenom podnesku od 07. srpnja 2025. navodi da se izričito protiv zahtjevu tužitelja jer je tužitelj sa istim navedenim informacijama i dokaznim prijedlozima raspolagao i prije zaključenja pripremnog ročišta točnije od 2021. godine.

28. Kako se radi o postupku naknade štete za porušeni objekt, kojeg već u trenutku podnošenja tužbe nije bilo, to je tužitelj bio svjestan činjenice da će tijekom postupka morati dokazati sporne činjenice veličine i stanja porušenog objekta.

29. Slijedom navedenog, tuženica predlaže da Sud odbije zahtjev tužitelja da mu se odobri dokaz dopunskim vještačenjem na temelju priložene skice izmjere ili pak, da se u postupku sasluša geodeta Viktor Kozjak, odnosno da se dozvoli građevinskom vještaku da od Viktora Kozjaka zatraži svu dokumentaciju kojom isti raspolaže.

30. Na zapisniku kod ovoga suda dana 25. listopada 2024. sud je donio rješenje kojim je prethodni postupak zaključen u smislu odredbe čl. 290a ZPP-a.

31. Prema odredbi čl. 299. st. 2. propisano je da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka. Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele odnosno predložile, tijekom glavne rasprave protivno st. 2. ovoga članka sud neće uzeti u obzir, čl. 299. st. 2. i 3. ZPP-a.

32. Ovaj sud smatra da se u ovome konkretnom slučaju ne radi o novome dokazu jer je tužitelj imao saznanja da je sa geodetom iz geodetskog ureda Lateral d.o.o. Viktorom Kozjakom vršio izmjeru nekretnine radi sređivanja građevinske dozvole, a prije podnošenja ove tužbe (19. travnja 2021. godine) dakle prije rušenja spornoga objekta za koji tvrdi da su dimenzije vidljive upravo iz podataka navedenog geodete.

32.1. Radi navedenog sud je odbio prijedlog tužitelja na zapisniku od 22. kolovoza 2025. da se sasluša Viktor Kozjak dipl. ing. građevine na adresi [adresa], u poduzeću Lateral d.o.o., ili da se eventualno dozvoli vještaku da zatraži svu dokumentaciju koju posjeduje vještak Kozjak, a koju nije dostavio u spis tužitelj do sada, te se odbija prijedlog tužitelja da mu se odobri dokaz vještačenjem na temelju priložene skice izmjere (list 62).

33. Primjenom pravila tereta o dokazivanju u ovom postupku tužitelj je bio dužan dokazati veličinu porušenog objekta (koja je između stranaka sporna) kao i stanja porušenog objekta (sporno) te sukladno tome i cijenu troškova uklanjanja, utrošeno vrijeme te troškovi bageriste i kamiona(sporno).

34. Stalni sudski vještak dužan je povjerene poslove obavljati stručno, savjesno, uredno, u skladu s propisima, a nalaze i mišljenja iznijeti točno, potpuno i objektivno prema pravilima struke (čl. 24. st. 1. Pravilnika o stalnim sudskim vještacima).

35. Kako tužitelj prije rušenja drvenog objekta, šupe, nije proveo osiguranje dokaza ovaj sud prihvaća navode sudskog vještaka mag. ing. Aedif. (ref.) GZ da se ne može provesti građevinsko vještačenje na objektu koji je već nekoliko godina srušen, s toga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

36. Radi svega navedenog sud je odbio provođenje vještačenje po sudskim vještacima građevinske struke, poljoprivredne ili šumarske vezano za vrstu puzavice te je odbio i prijedlog saslušanja vještaka Andreje Soline.

37. Stranke su zatražile naknadu parničnih troškova.

37.1. O troškovima stranaka sud je odlučio temeljem odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP- a te je tužiteljici pripada trošak zastupan po pun. u skladu sa odvjetničkom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22-dalje Tarifa), (6.000,00 EUR) i to za: sastav odgovora na tužbu (Tbr. 8. t. 1.) u iznosu od 200,00 EUR, zastupanje na ročištu (Tbr. 9. t. 1.), 25. listopada 2024. godine u iznosu od 200,00 EUR, zastupanje na ročištu (Tbr. 9. t. 1.), 08. siječnja 2025. godine u iznosu od 200,00 EUR, podnesak (Tbr. 8. t. 1.) od 07. srpnja 2025. godine u iznosu od 200,00 EUR, zastupanje na ročištu (Tbr. 9. t. 1.) 22. kolovoza 2025. godine u iznosu od 200,00 EUR, ročište za objavu presude (Tbr. 9. t. 3.) u iznosu od 100,00 EUR, + PDV 25% u iznosu od 275,00 EUR, ukupno u iznosu od 1.375,00 EUR.

38. Temeljem navedenog valjalo je presuditi kao u izreci presude.

Koprivnica, 24. rujna 2025.

Sutkinja

Draga Parag

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostaviti:

1. Odvj. Sanja Godek-Glavina, Koprivnica

2. Odvj. Sonja Dušić Poljak, Koprivica