Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-434/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Čačić predsjednice vijeća, Tanje Novak-Premec sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Snježane Šaško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Davor Pavičić i Ivica Čuturić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Pavičić & Partneri d.o.o. Zagreb, protiv tuženika HŽ Putnički prijevoz d.o.o. Zagreb, Strojarska cesta 11, OIB: 80572192786, kojeg zastupaju punomoćnici MD i dr., zaposlenici tuženika, radi naknade štete, odlučujući povodom žalbe tužitelja izjavljene protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 10. siječnja 2025. poslovni broj: Pn-2683/2020-47, u sjednici vijeća održanoj 24. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn- 2683/2020-47 od 10. siječnja 2025. u točki I. i II. izreke presude i predmet vraća prvostupanjskom sudu u tom ukinutom dijelu na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

III. Nepobijano rješenje te točka III. izreke presude prvostupanjske presude nisu bili predmetom ispitivanja u žalbenom postupku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom odlukom u dijelu u kojem je odlučeno nepobijanim rješenjem dopuštena je preinaka tužbe uvećanjem tužbenog zahtjeva sa iznosa od 34.242,48 EUR/258.000,00 kn[1] sa zateznim kamatama na iznos od 35.747,09 EUR/269.336,47 kn sa zateznim kamatama (točka I. izreke) te je utvrđeno da je tužba djelomično povučena u dijelu kojim tužitelj zahtijeva isplatu iznosa od 17.873,55 EUR/134.668,23 kn s pripadajućim zateznim kamatama.

1.1. Pobijanom presudom prvostupanjske odluke u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da se naloži tuženiku platiti tužitelju iznos od 17.873,55 EUR (134.668,24 kn) s pripadajućom zateznom kamatom od dana podnošenja tužbe do isplate kao i zahtjev za naknadu parničnog troška također sa zakonskom zateznom kamatom. Pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 633,93 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 10. siječnja 2025. do isplate dok je pod točkom III. izreke odbijen kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 583,32 EUR sa zateznom kamatom.

2. Tužitelj pravodobnom žalbom pobija prvostupanjsku odluku u odbijajućoj točki I. izreke presude te u odluci o troškovima postupka sadržanoj u točki II. izreke presude, a kako to proizlazi iz sadržaja žalbe. Žalbu podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, dakle zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH i 70/19 koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 107. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 80/22 uz izuzetke propisane stavkom 2., 3., 4. i 5. tog članka - dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom županijskom sudu da preinači prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih navoda na način da usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti uz dosudu zatraženog parničnog troška i troškova žalbe, a podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

3. Budući da rješenje prvostupanjske odluke nije pobijano, primjenom članka 365. stavka 1. u vezi članka 381. ZPP utvrđeno je da isto nije bilo predmetom ispitivanja u žalbenom postupku.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba tužitelja je osnovana.

6. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete zbog smrti majke ĐD koja je smrtno stradala 3. listopada 2017. kao pješakinja kada je prelazila cestovni prijelaz između Magazinske ceste i Jagičeve ulice preko željezničke pruge i kojom prilikom je na nju naletio vlak broj 611006 tuženika kojim je upravljao strojovođa KD, zaposlenik tuženika.

7. Neosnovanost tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske štete zbog smrti bliske osobe temeljenu na članku 1101. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 - dalje u tekstu: ZOO) te naknade imovinske štete iz članka 1093. istog Zakona prvostupanjski sud utemeljio je na dijelom nespornim činjenicama te onim utvrđenim na temelju provedenih dokaza i to:

- da je 13. listopada 2017. u 14:42 sati na pružnom prijelazu u Zagrebu, Ul. Republike Austrije došlo do prometne nezgode u kojoj je smrtno stradala ĐD na način da je na istu došlo do naleta vlaka br. 611006 koja je u prometu sudjelovala kao pješakinja

- da je rješenjem Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj Kov-874/2019 od 24. travnja 2020. obustavljen kazneni postupak protiv okr. KD povodom optužnog akta Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj K-DO-2602/18 od 9. rujna 2019.

- da iz iskaza svjedoka JD skretničara i čuvara željezničkog cestovnog prijelaza na cestovnom pružnom prijelazu Jagićeva/Republike Austrije proizlazi da je ubrzo nakon što je spustio rampu, 3-4 minute poslije, zbog nailaska vlaka izašao iz kućice da dočeka vlak te je tada vidio da se jedna gospođa sa južne strane tog prijelaza podvlači ispod rampe i kreće prelaziti prema sjeveru u kojem trenu je već dolazio vlak, da je od te gospođe bio udaljen možda desetak metara i viknuo joj "čuvaj, pazi" na što ona uopće nije reagirala već se nastavila kretati preko pruge prema sjeveru te je došlo do naleta vlaka na nju, da je vlak koji je nailazio prethodno trubio, da se vlak ubrzo nakon naleta i zaustavio te je čuo zvukove kočenja

- da su prema nalazu i mišljenju vještaka Mladena Nikšića u vrijeme nastanka štetnog događaja uređaji željezničko-cestovnog prijelaza bili ispravni, da pregledom dnevnika i druge dokumentacije istražnog povjerenstva tuženika nije utvrdilo bilo kakve nepravilnosti u postupanju zaposlenih niti postojanje neispravnosti opreme koji bi mogli utjecati na nastanak štetnog događaja, da je, obzirom da branik zatvori cjelokupnu širinu ceste, pješakinja nepropisno prelazila ŽCP "Republike Austrije" iz smjera Magazinske ulice iako je bio branik spušten, da udaljenost između otočnog perona između drugog i trećeg kolosijeka Zagreb zapadnog kolodvora i ŽCP "Republike Austrije" iznosi 160 m s koje udaljenosti je strojovođa vlaka mogao uočiti prelazak pješakinje preko petog i četvrtog kolosijeka zbog čega je i dao zvučne signale "Pazi" kako bi upozorio pješakinju da se zaustavi i propusti vlak jer velika većina pješaka postupa na navedeni način prilikom nepropisnog prelaženja preko predmetnog pružnog prijelaza, da je brzina vlaka iznosila 32 km/h što je manje od najveće dopuštene brzine vlaka za prelaz preko skretnica u Zagreb zapadnom kolodvoru koji iznosi 35 km/h, da je zaustavni put vlaka br. 8053 pri brzini od 32 km/h u brzom kočenju iznositi 66,18 m, da se čelo EMW 6111-006 zaustavilo oko 50 m nakon pružnog prijelaza iz čega proizlazi da je strojovođa zaveo brzo kočenje vlaka 16,8 m prije nailaska vlaka na željeznički cestovni prijelaz i da je ukupno zaustavno vrijeme vlaka iznosilo 11,89 sek. prije nailaska vlaka na pružni prijelaz

-da se nesreća mogla izbjeći na način da je strojovođa započeo s brzim kočenjem na udaljenosti većoj od zaustavnog puta vlaka, odnosno na udaljenosti većoj od 66,18 m od želježničkog-cestovnog prijelaza ili 11,89 s prije nailaska vlaka na pružni prijelaz

- da na predmetnom željezničko cestovnom prijelazu pješaci često nepropisno prelaze prijelaz u trenutku kada su pušteni branici i da pješaci reagiraju na zvučne signale strojovođa jer bi prema navodima vještaka Mladena Nikšića u suprotnom slučaju na konkretnom željezničkom prijelazu svaki dan bilo 20-30 stradalih

pa rukovodeći se utvrđenim činjenicama, a polazeći od odredbe članka 1061. stavka 1. ZOO na kojoj tužitelj temelji odgovornost tuženika za naknadu štete te odredbi članka 1063., članka 1064. i članka 1067. ZOO kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, zaključuje da vlak u vožnji predstavlja opasnu stvar, no zaključuje da je ĐD nepropisno prelazila željeznički cestovni prijelaz "Republike Austrije" u trenutku kada je branik bio spušten i da do štetnog događaja ne bi došlo da je ista postupala u skladu s pravilima ponašanja pješaka prilikom prijelaza željezničkog cestovnog prijelaza, a kada je već isti nepropisno prelazila da je propustila provjeriti da li dolazi vlak te je propustila postupili po upozorenjima strojovođe koji je više puta dao zvučne signale "Pazi" zaključujući da je odustanak od prelaska pružnog prijelaza nakon zvučnog signala vlaka logična, uobičajena i očekivana reakcija. Navodi i da bi u slučaju "zavođenja" brzog kočenja postojala opasnost za sigurnost putnika koji su se nalazili u vlaku. Konačno zaključuje da prelazak ĐD ispod branika na željezničko cestovnom prijelazu, prelazak željezničko cestovnog prelaza bez da se uvjerila da se isti može sigurno prijeći, odnosno da se uvjerila da dolaze vlakovi, nepostupanje po zvučnom signalu strojovođe i nepostupanje po upozorenjima čuvara pružnog prijelaza predstavlja nepredvidivi uzrok štete koji se nalazio izvan opasne stvari/djelatnosti, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti zbog čega nadalje smatra da je tuženik dokazao da je za nastanak štetnog događaja isključivo odgovorna ĐD te da je njezino postupanje nepredvidivi uzrok štete koji tuženik i strojovođa nisu mogli spriječiti, izbjeći ili otkloniti.

8. Člankom 365. stavkom 2. ZPP propisano je da drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

9. Ispitivanjem pobijane presude primjenom naprijed citirane zakonske odredbe utvrđeno je da u prvostupanjskom postupku nije ostvarena ni jedna od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

10. Međutim, ostvarena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP jer i po ocjeni ovog suda, a kako to tvrdi i tužitelj u žalbi, pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, te pojedini razlozi o odlučnim činjenicama na kojima prvostupanjski sud temelji odluku o neosnovanosti tužbenog zahtjeva nemaju uporište u provedenim dokazima. Ostvarena je i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi članka 8. ZPP na koju ukazuje tužitelj navodima da prvostupanjski sud nije cijenio iskaz svjedoka JD u kojem navodi da jako puno pješaka prelazi pružni prijelaz za vrijeme dok je rampa spuštena, čak njih 80% te da su česte situacije da vlakovi trube kako bi upozoravali pješake koji prelaze prugu. Isto tako nije cijenio ni iskaz vještaka dr.sc. Nikšića koji je naveo kako je utvrđeno da se u prosjeku svaki drugi korisnik predmetnog prijelaza unatoč spuštenom braniku provlači ispod spuštenog branika i prelazi preko pruge. Posljedično ostvarenju te bitne povrede iz članka 354. stavka 1. ZPP za sada se ne može ispitati niti pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja.

11. Prvostupanjski sud je predmetnu štetu pravilno prosuđivao primjenom odredbi o odgovornosti za štetu od opasne stvari i to članka 1063. ZOO prema kojem se smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari potječe od te stvar, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, članka 1064. ZOO prema kojem za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik kao i odredbe članka 1067. ZOO kojim su propisane okolnosti zbog kojih se vlasnik opasne stvari ili djelatnosti može osloboditi odgovornosti za naknadu štete.

12. Imajući u vidu utvrđene okolnosti koje su prethodile naletu vlaka na majku tužitelja, relevantna je odredba članka 1067. stavak 2. i 3. ZOO kojom je propisano da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika (ili treće osobe), koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti (stavak 2.) te da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

13. Ni u žalbenom postupku nije sporno da se majka tužitelja unatoč spuštenom braniku na cestovnom prijelazu preko željezničke pruge provukla ispod branika i krenula preko cestovnog prijelaza ne zaustavljajući se iako joj je skretničar i čuvar cestovnog prijelaza JD vikao „čuvaj, pazi“ te iako je njoj s lijeve strane dolazio vlak koji ju je na svoj nailazak upozoravao višekratnim zvučnim signalima. Na taj način majka tužitelja postupala je protivno odredbi članka 137. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 – dalje u tekstu: ZSPC) kojim je propisano da su sudionici u prometu dužni zaustaviti se pred prijelazom ceste preko željezničke pruge u istoj razini ako je uređaj za zatvaranje prometa spušten, ili ako se taj uređaj već počeo spuštati, ili ako se daju svjetlosni ili zvučni znaci koji upozoravaju da će se taj uređaj početi spuštati, odnosno da se prijelazu ceste preko željezničke pruge približava vlak, a koje postupanje je i po ocjeni ovog suda u uzročno-posljedičnoj vezi s nastalom štetom.

14. S druge strane, provedenim dokazom vještačenjem utvrđeno je da udaljenost otočnog perona između 2. i 3. kolosijeka Zagreb, Zapadnog kolodvora na kojem se zaustavio vlak i željezničko cestovnog prijelaza Ul. Republike Austrije iznosi 160 metara s koje udaljenosti je strojovođa vlaka mogao uočiti prelazak pješakinje preko 5. i 4. kolosijeka; da je strojovođa uočio pješakinju i više puta dao zvučne signale upozoravajući je da se zaustavi i propusti vlak; zatim da je brzina vlaka iznosila 32 km/h pri kojoj brzini i brzom kočenju zaustavni put vlaka br.8053 iznosi 66,18 m i da je strojovođa poduzeo brzo kočenje vlaka 16,18 m prije nailaska vlaka na željezničko- cestovni prijelaz pri čemu je zaustavno vrijeme iznosilo 11,89 s, te da se nesreća mogla izbjeći na način da je strojovođa započeo s brzim kočenjem na udaljenosti većoj od zaustavnog puta vlaka odnosno na udaljenosti od 66,18 m od željezničko-cestovnog prijelaza.

15. Prvostupanjski sud je utvrdio da je nepropisno provlačenje pješaka ispod spuštenih branika na željezničko cestovnom prijelazu u Ul. Republike Austrije svakodnevna, česta i uobičajena pojava.

16. Sud prvog stupnja nije ocijenio nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka za željeznički promet i vozila prof.dr.sc. Mladena Nikšića s aspekta postupanja strojovođe vlaka i utvrđene mogućnosti izbjegavanje nesreće, ali bez uporišta u provedenim dokazima pa tako i dokaza prometno-tehničkim vještačenjem, utvrđuje da se strojovođa „imao pravo pouzdati se da će ĐD odustati od protupravnog prelaska željezničko cestovnog prijelaza u trenutku kad joj dao zvučni signal „Pazi“, jer smatra da je odustanak od prelaska pružnog prijelaza nakon zvučnog signala vlaka logična, uobičajena i očekivana reakcija te da bi u slučaju zavođenja brzog kočenja postojala opasnost za sigurnost putnika koji su se nalazili u vlaku.

17. U obrazloženju pobijane presude se navodi da je KD bio pozvan kao svjedok na ročište održano 21. rujna 2022., međutim da je isti odbio odgovarati na pitanja zbog eventualno novog pokretanja kaznenog postupka koji bi se mogao voditi protiv njega.

18. Sud prvog stupnja proveo je dokaz čitanjem spisa Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu posl.broj: KO-DO-1589/2020, no ne navodi što je čitanjem istog utvrdio. Taj odvjetnički spis sadrži Službenu bilješku sastavljenu od MUP, PU zagrebačka, II. postaje prometne policije Zagreb od 13. listopada 2017. o obavijesnom razgovoru sa KD u svezi predmetnog štetnog događaja koji dokaz sud prvog stupnja nije ocijenio.

19. Prvostupanjski sud zaključuje o opasnosti za putnike u vlaku uslijed kočenja iako nije utvrdio da se radi o putničkom vlaku i da li su se u istom nalazili putnici, a osim toga nejasno je i na temelju kojih dokaza zaključuje o opasnosti za putnike uslijed naglog kočenja jer o tome nije mišljenje iznosio sudski vještak u svom nalazu.

20. Provedenim dokazima saslušanjem svjedoka JD i vještačenjem sud prvog stupnja je utvrdio da pješaci i biciklisti u velikom postotku na prijelazu Republike Austrije nepropisno prelaze taj željezničko cestovni prijelaz. Na ročištu održanom dana 1. listopada 2024. sudski vještak se u svom iskazu pozvao na časopis „Željeznice 21“ broj 3/2016 u kojem se u stručnom radu „Analiza ponašanja sudionika u prometu na ŽCP-ima“ pod točkom 5. članka - studija slučaja – Analiza ponašanja korisnika na ŽCP Republike Austrije u Zagrebu u tablici 7 navedeno da je od ponedjeljka do srijede od 45 do 50 % pješaka i biciklista nepropisno prelazilo preko navedenog pružnog prijelaza, a što znači da se svaki drugi korisnik prijelaza unatoč spuštenom braniku provlači ispod branika i prelazi preko pruge.

21. Navedeno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud ne dovodi u korelaciju sa činjenicom da je predmetni vlak krenuo sa Zapadnog kolodvora koji se nalazi 160 m prije prijepornog željezničkog cestovnog prijelaza „Republika Austrija“, a niti s brzinom kretanja vlaka od 32 km/h i zaustavnim vremenom pri toj brzini od 11,68 sek. uz naglo kočenje.

22. Iz naprijed iznesenih razloga u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP. Prvostupanjska presuda ima nedostatke radi kojih se ne može ispitati jer ne sadrži jasne i potpune razloge o činjenicama odlučnim za ekskulpiranje tuženika od odgovornosti za naknadu štetu u cijelosti, te je protivno obvezi iz članka 8. ZPP sud prvog stupnja propustio odlučne činjenice za predmet spora utvrditi na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka

23. Radi iznesenog, valjalo je na temelju odredbe članka 369. stavka 1. ZPP, ukinuti pobijanu presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

24. U ponovnom postupku prvostupanjski sud otklonit će nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem te će nakon što raspravi i utvrdi sve činjenice odlučne za ishod spornog odnosa te i dopunskim vještačenjem ako ocijeni to potrebnim, ponovno odlučiti o predmetnom tužbenom zahtjevu tužitelja, a u kojoj odluci će iznijeti jasne i potpune razloge o svim odlučnim činjenicama utvrđenim na način propisan člankom 8. ZPP te će biti dužan stečeno uvjerenje opravdati određenim i neproturječnim razlozima koji će imati činjeničnu i pravnu osnovu u cjelokupnoj procesnoj građi. Ujedno će ponovno odlučiti o zahtjevima stranaka za naknadu parničnog troška.

25. Primjenom članka 166. stavka 3. ZPP odlučeno je da će se o troškovima žalbe tužitelja odlučiti u konačnoj odluci.

U Varaždinu 24. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Ivana Čačić