Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-933/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec predsjednice vijeća, sutkinje Vinke Vrančić izvjestiteljice i članice vijeća, te suca Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] , te 2. tužitelja VČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Tanji Budumir Gulan odvjetnici u Zadru, protiv tužene ĆČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ani Jurić Šimičev odvjetnici u Zadru, radi utvrđenja prava služnosti, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-352/2021 od 30. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 24. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-352/2021 od 30. listopada 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupanja poslovni broj P-352/2021 od 30. listopada 2023. suđeno je:

"I. Utvrđuje se da postoji stvarna služnost prolaza i provoza u korist nekretnina tužitelja pod 1. UČ i tužitelja pod 2. VČ oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i 5707/6 k. o. [katastarska općina] upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra, a na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, a koja stvarna služnost ide pravcem preko nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji je na skici lica mjesta izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Ćurku od dana 10. siječnja 2017. (koja je sastavni dio izreke presude) označen žutom i zelenom bojom, te likom i točkama A-B-C-D-E-F-G- H-I-J-K-M-N-O-A ukupne površine 44 m2, što je tuženica ĆČ dužna priznati i trpjeti da tužitelji temeljm ove presude uknjiže upisanu služnost u zemljišnim knjigama na teret poslužne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dozvoli tužiteljima nesmetano izvršavanje sadržaja opisane služnosti prolaza i provoza.

II. Nalaže se tuženici ĆČ da naknadi tužiteljima troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.313,95 EUR/9.899,30 kuna, sa kamatama od dana presuđenja, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zatraženom u iznosu većem od dosuđenog zahtjev tužitelja za naknadom troška odbija kao neosnovan."

2. Protiv te presude žalbu je pravovremeno podnijela tužena zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP) u vezi odredbe članka 8. ZPP-a, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da sud drugog stupnja uvaži žalbu i preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužitelja i tužiteljima naloži da tuženoj nadoknade parnični trošak, podredno da istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

2.1. Odgovor na žalbu nije podnijet.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da su dosjelošću stekli služnost prolaza i provoza u korist njihovih nekretnina čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao povlasnog dobra, na teret čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao poslužnog dobra, koja služnost ide pravcem označenim točkama A-B-C-D-E-F-G-H- IJ-K-M-N-O-A ukupne površine 44 m2, kako je prikazano na skici lica mjesta sudskog vještaka Tomislava Čurka od 10. siječnja 2017., te da je tužena dužna priznati i trpjeti da tužitelji temeljem presude uknjiže služnosti u zemljišnim knjigama na teret poslužne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga označenih u žalbi, te po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj sud drugog stupnja nije našao da bi bila počinjena koja od bitnih povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti.

6. Suprotno žalbenim navodima tužene prilikom donošenja pobijane presude nije počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer se pobijana presuda može ispitati, razumljiva je, nekontradiktorna, te sadrži razloge o odlučnim činjenicama.

7. Bitna povreda odredaba parničnog postupka, prema odredbi članka 354. stavak 1. ZPP-a, postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZPP-a, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, dok prema odredbi članka 8. ZPP-a sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane. To znači da izvedene dokaze sud prosuđuje po slobodnom uvjerenju, ali je dužan stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu, a tako je u konkretnom slučaju postupio prvostupanjski sud zbog čega nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u vezi odredbe članka 8. ZPP-a na koju se poziva žaliteljica.

8. Nesporno je između parničnih stranaka da su tužitelji suvlasnici nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], te da je tužena vlasnica susjedne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Suprotno žalbenim navodima tužene, sud prvog stupnja je na osnovu svih provedenih dokaza i njihovom analizom u smislu odredbe članka 8. pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje izloživši ga u obrazloženju pobijane presude, koje tužena žalbenim navodima nije uspjela dovesti u sumnju.

8.1. Tako je sud prvog stupnja utvrdio:

- da je u skici lica mjesta izrađenoj po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Čurku dana 10. siječnja 2017. sporni put označen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-M-

N-O-A, ukupne površine 42 m2,

- da se sporni put nalazi između garaže tuženika sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i tužiteljeve čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi obiteljska kuća i dvorište tužitelja iznad koje u gornjem dijelu postoji garaža i montažna kuća, s time da sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na nekretnine tužitelja u donjem dijelu do javne ceste ograđen zelenom živicom tužitelja, zatim postoji dvorišni ulaz na nekretnini tužitelja i dijelom složenim kamenjem, da se isti proteže od nogostupa javne ceste Ulice Mate Ujevića pa ravno do druge nekretnine tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj postoji drveni objekt tužitelja i iznad garaže tuženika,

- da sporni dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja zemljani prilaz do nekretnine tužitelja čest. zem. [katastarska čestica] koji je dijelom popločen kamenim pločama, na sredini se nalaze željezna vrata tuženika naslonjena na njegovu garažu, te su složeni blokovi tuženika u donjem dijelu spora do živice tužitelja i nogostupa javne ceste,

- da je u predmetu prvostupanjskog suda broj P-170/2021 pravomoćnom presudom od 6. rujna 2022. tuženima VČ i PČ naloženo da prestanu bespravno uznemiravati tužiteljicu ĆČ u ostvarivanju vlasničkih prava glede nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a poglavito da prestanu ometati tužiteljicu u korištenju njezine nekretnine, nasipavanjem šljunka za tamponiranjem, betoniranjem ili bilo kakvim sličnim radnjama na predmetnoj nekretnini, te parkiranjem osobnih vozila na toj nekretnini i nogostupu koji predstavlja prilaz nekretnini tužiteljice, pa je naloženo tuženicima da uklone nasuti šljunak i prestanu s parkiranjem osobnih vozila na nekretnini tužiteljice, kao i da se suzdrži od bilo kakvih budućih istih ili sličnih radnji usmjerenih na uznemiravanje prava vlasništva tužiteljice, dok je tužbeni zahtjev u odnosu na tuženu GČ odbijen kao neosnovan,

-da je u predmetu prvostupanjskog suda broj Psp-85/16 odlukom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1815/17-2 od 18. svibnja 2017. preinačena prvostupanjska odluka i utvrđeno da su 1. tuženik FČ i 2. tuženik JČ smetali 1. tužiteljicu UČ i 2. tužitelja VČ, u posljednjem mirnom suposjedu čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na način da su 10. listopada 2016. parkirali osobni automobil registarske oznake [registarska oznaka] na sam ulaz na prilazni put koji vodi do ulaza u garažu tužitelja, koji prilazni put je na skici sudskog vještaka s očevida od 10. siječnja 2017. označen žutom i zelenom bojom te likom i točkama: A- B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-M-N-O-A ukupne površine 44 m2,( u ovom predmetu sporni put) koji automobil je na skici označen crvenom bojom, na način da su 27. listopada 2016. postavili betonske blokove na taj isti prilazni put, koji su na dopunskoj skici vještaka od 15. veljače 2017. označeni zelenom bojom i brojkom 20 te likom i točkama R-S-T-U- V-P-R, površine 3m2, visine 1,20 metara te na način da su 1. prosinca 2016. postavili dvije palete betonskih blokova koji su na skici vještaka označeni plavom bojom te im je naloženo da uspostave ranije posjedovno stanje kakvo je bilo prije počinjenog,

- da iz spisa imovinskopravnog odsjeka Općine Zadar pod brojem 01/2-P- 3919/1973 proizlazi kako je u zapisniku br. 01-2-P3919/198(7)3 Imovinsko pravnog odsjeka Sekretarijata za upravno-pravne poslove Općine Zadar od 14. ožujka 1974. navedeno da su ovdje 1. tužiteljica UČ i brat pok. JČ, supruga tužene, CČ sudjelovali na ročištu u postupku deposedacije i CČ naveo da njegov brat namjerava graditi garažu i da je već postavio temelje na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i protivi se deposedaciji predmetne nekretnine,

- da tužena odnosno njezin pok. suprug BČ sa ovdje tužiteljima do podnošenja tužbe tužitelja u predmetu prvostupanjskog suda pod brojem Psp-85/16 nisu vodili parnične postupke u svezi nekretnina koje su predmet ovog spora,

- da su tužitelji spornim dijelom nekretnine nesmetano prolazili bilo pješice, bilo vozilom od izgradnje njihove garaže 70-tih godina pa sve do pokretanja spora zbog smetanja posjeda pod brojem Psp-85/16 okončanog citiranim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1815/17 od 18. svibnja 2017.,a što proizlazi iz iskaza nesrodnih svjedoka koji su susjedi stranaka i to OČ, ZČ, IČ, UČR,

- da je garaža tužitelja izgrađena negdje 70-tih godina, s time se prema navodima tužiteljice negdje od 1968. počelo provoziti vozilom preko spornog puta, a tome u prilog je iskazala svjedokinja HČ kćerka tužene i pok. BČ navodeći da su zadnjih 40 godina tužitelji prolazili preko spornog dijela i to sa vozilom, a svjedok FČ je govorio o prolasku pješice,

- da tužitelji do svoje nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i garaže sagrađene na toj zemlji, nemaju drugi prolaz osim preko spornog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo tužene (jer put preko stepenica nije uobičajen put).

9. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo odredbu članka 228. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje ZV), članka 229. ZV-a i članka 19. stavak 1. i 2. ZV-a, kada je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja u stavku I. izrijeke pobijane presude, obzirom da su tužitelji izvršavali sadržaj stvarne služnosti prolaza i provoza kroz vrijeme od 20 godina do podnošenja tužbe.

10. Iskaze saslušanih svjedoka i stranaka sud prvog stupnja je pravilno ocijenio navodeći za to jasne i valjane razloge u odlomcima 13. do 14.1. i odlomku 16. obrazloženja pobijane presude, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Tvrdnje tužene o tome da je služnost ustupljena do opoziva, ne mogu se prihvatiti kao osnovane jer sud prvog stupnja u tom pogledu nije povjerovao iskazu svjedoka CČ navodeći u odlomku 14.1. obrazloženja razloge koje tužena u žalbi vlastitom analizom i ocjenom provedenih dokaza iskaza svjedoka i stranaka nije uspjela dovesti u sumnju, kao niti pozivanjem na pravomoćno rješenje o smetanju posjeda u predmetu prvostupanjskog suda pod brojem Psp-85/16.

11. Suprotno žalbenim navodima tužene, pravilno je sud prvog stupnja ocijenio značaj upravnog postupka koji je proveden pred bivšom Općinom Zadar pod brojem 01/2 P-3919/1973 u postupku deposjedacije u kojem su sudjelovali CČ i njegov brat JČ suprug tužene, a koji su se 1974. protivili deposjedaciji čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] jer je JČ bio protiv formiranja puta preko predmetne nekretnine, navodeći da time JČ sa svojim bratom U nije branio tužiteljima da prolaze preko njegove sada sporne nekretnine do garaže koja im je bila jedini put za doći do iste.

11.1. Naime, protivljenje pravnog prednika tužene deposjedaciji u svrhu formiranja puta preko predmetne nekretnine, nema pravnog značaja jer nikakvim radnjama pravni prednik tužene i njegov brat CČ nisu trajno onemogućili tužiteljima prolaz i provoz predmetnim putem.

11.2. Verbalno protivljenje prolazu i provozu automobilom preko spornog dijela nekretnine, nema značaj smetanja posjeda stvarne služnosti jer da bi određena verbalna zabrana imala značaj smetanja posjeda stvarne služnosti mora biti istog sadržaja i intenziteta da kod tužitelja, kao i kod svake prosječne osobe, izazove strah za vlastiti tjelesni integritet koji za posljedicu ima odvraćanje od daljnjeg faktičnog izvršavanja sadržaja stvarne služnosti, a to u konkretnom slučaju ne proizlazi iz provedenih dokaza u spisu predmeta.

11.3. Citiranom pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zadru broj P- 170/21 ovdje tužiteljima nije zabranjeno uznemiravanje prava vlasništva tužene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prolaženjem pješice i provozom automobilom spornim pravcem, a prigovor nedostatka pravnog interesa tužitelja za podnošenje tužbe pravilno je otklonjen kao neosnovan. Pravni interes je pravna kategorija koja se odnosi na postojanje opravdanog razloga za sudjelovanje određene osobe u pravnom postupku. Osoba ima pravni interes ako ima opravdanu korist ili je ugrožena u svojim pravima ili interesima u vezi s predmetom spora, dakle to su tužitelji u konkretnom slučaju.

12. Iz dokaza u spisu predmeta ne proizlazi da bi predmetna nekretnina 1974. i kasnije 1977. godine bila u društvenom vlasništvu kako to tvrdi žaliteljica, dok se prema odredbi članka 352. ZPP-a u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi. Žaliteljici valja napomenuti da je odredba članka 229. stavak 1. ZV-a sadržajno identična odredbi članka 54. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ broj 6/1980 i 36/1990, Narodne Novine br. 93/1991. - dalje ZOVO) koji se primjenjivao do stupanja na snagu ZV-a 1. siječnja 1997., a kojim je u stavku 1. propisano da se stvarna služnost stječe dosjelošću kada je vlasnik povlasnog dobra faktično ostvarivao služnost za vrijeme od 20 godina, a vlasnik poslužnog dobra se tome nije protivio.

13. U odnosu na žalbene tvrdnje kojima tužena dovodi u pitanje jesu li tužitelji pošteni posjednici, valja navesti da se poštenje posjednika pretpostavlja prema odredbi članka 18. stavak 5. ZV-a, a onaj tko tvrdi drugačije dužan je to i dokazati. U konkretnom slučaju tužitelji se smatraju poštenim jer tužena nije dokazala da posjed tužitelja nije pošten.

14. Slijedom svega iznijetoga, kako ne postoje razlozi zbog kojih se tužena presudu pobija, a ni oni na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a odbiti žalbu tužene kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu, te odlučiti kao u izrijeci.

U Karlovcu 24. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Vesna Britvec