REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U BJELOVARU

Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8

Poslovni broj: Pp-2237/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog AT, radi prekršaja iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Čazma Klasa: 211-07/25-5/20498, Urbroj: 511-02-06-25-1 od 3.8.2025., nakon održane usmene, javne i glavne rasprave u prisutnosti okrivljenika, a u odsutnosti podnositelja Optužnog prijedloga, na temelju članka 183. u vezi članka 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 24. rujna 2025.,

p r e s u d i o j e

OKRIVLJENI AT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i ZT, r. Z, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa]., umirovljenik, 1.200,00 eura, razveden, 3 djece (1 maloljetno), državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, nije odlikovan Zlatnim Tigrom, Spomenicom Domovinskog rata, Medaljom Bljesak, prekršajno neosuđivan,

k r i v  j e

I što je dana 17. kolovoza 2024., u 2:00 sata, u mjestu Donja Šušnjara kod kućnog broja 67., nasilnički se ponašao u obitelji na način da je u dvorištu društvenog doma ležao na tlu u alkoholiziranom stanju, te mu je kćer ZT, rođena 2011., zbog toga rekla „da ga treba unijeti u dom, ako ne želi ići kući spavati, da ostane spavati u domu a ne ležati na tlu ispred istoga“, na što je on njoj odgovorio riječima „šta ti kurvo, šta ti znaš“, što je kod oštećene izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,

dakle, vrijeđanjem maloljetnog djeteta nasilnički se ponašao u obitelji,

pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj na temelju istog propisa, a uz primjenu članka 35. stavka 2. i 37. stavak 3. točke 4. Prekršajnog zakona

i z r i č e

KAZNA ZATVORA OD 10 (deset) DANA.

Na temelju članka 44. Prekršajnog zakona nad okrivljenikom se primjenjuje

U V J E T N A O S U D A

tako da se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa na vrijeme od 6 (šest) mjeseci pod uvjetom da okrivljenik u navedenom roku provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.

II Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Policijska postaja Čazma podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/25-5/20498, Urbroj: 511-02-06-25-1 od 3.8.2025., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenik se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.

3. Ispitani AT navodi da je kritične zgode u kasnim noćnim satima u mjestu [adresa] počinio psihičko nasilje prema maloljetnom djetetu ZT koja je bila tada u dobi od 13 godina tako što ju je u stanju etiliziranosti vrijeđao pogrdnim riječima iz optužnog akta nazivajući je kurvom. Naime, te noći u predmetnom mjestu održavala se proslava odlaska u Hrvatsku vojsku njegovog sina i zbog te sretne okolnosti i veselja znatno se opio, tim više što je on osoba koja iznimno rijetko konzumira alkoholna pića. Stoga je u kasnim noćnim satima u etiliziranom stanju ležao ispred mjesnog Doma i kada mu je kćer htjela pomoći da se ustane i uđe u prostorije Doma, zbog alkoholiziranosti kada nije mogao normalno i trezveno razmišljati, otresito je prema njoj izrazio pogrdne riječi uvredljivog sadržaja. Dakako da stvarno i životno nije želio na taj način postupiti prema svojoj kćeri, jer nikada ranije niti kasnije nikakvo nasilje i neprimjereno ponašanje nije izražavao prema svojoj djeci. Stoga je nesumnjivo alkohol utjecao na njegove kognitivne sposobnosti i takvo neprimjereno ponašanje. Žao mu je zbog toga i od tog trenutka se iznimno loše osjećao, pogotovo stoga što više nije uspio ostvariti bilo kakvu komunikaciju sa kćeri iako je to pokušao putem telefona. Shvaćajući pogrešku ostavio je njoj na odluku da li će i kada htjeti sa njim nastaviti druženje i komunikaciju. Maloljetna oštećena živi s majkom, jer je on sa suprugom razveo brak, tako da se gotovo nemaju prilike viđati, jer on na tome ne inzistira kako ponovno ne bi povrijedio dijete na način da želi prisilno s njom imati neku komunikaciju i druženje. Sve mu to teško pada, ali strpiti će se do situacije kada će dijete poželjeti sa njim ostvariti ponovno odnose roditelja i djeteta. Stoga prekršaj priznaje u cijelosti.

4. Iako je okrivljenik priznao prekršaj, sud je na glavnoj raspravi ispitao svjedoka-oštećenu ZT, kao kćerku okrivljenika.

5. Ispitana ZT iskazuje da je kritične zgode u kasnim noćnim satima u mjestu [adresa] došlo do asocijalnog i neprimjerenog ponašanja i ispada od strane okrivljenika kao njenog oca time da je prema njoj vršio psihičko nasilje izražavanjem direktnih uvreda kao maloljetnoj kćeri. Naime, te noći bila je proslava njezinog starijeg brata koji je odlazio u Hrvatsku vojsku u mjesnom Domu u navedenom selu. Otac se tokom te proslave doveo u stanje etiliziranosti te je bio vidno opijen. Kako nije imala posebnog društva na toj proslavi sa kumom je u noćnim satima bila u šetnji i po povratku iz šetnje zatekla je oca u blizini ulaza u mjesni Dom kako leži na betonskoj podlozi. Tada je netko od gostiju spomenuo kako mu treba pomoći da se ustane i to je rekao njezinom bratu koji to očito nije čuo, pa je ona istu stvar bratu ponovila tražeći od njega da pomogne ocu kako ne bi ležao na hladnoj podlozi. Bila je jedina ženka osoba u blizini oca koji se u jednom trenutku pokušao ustati, ali u tome nije uspio. Međutim, otac je očito čuo da je ona od drugih osoba zatražila pomoć da se on ustane i stoga je upravo njoj uputio pogrdne riječi uvredljivog sadržaja: "šta ti kurvo, šta ti znaš". U tom trenutku bila je iznimno povrijeđena u emotivnom smislu te se rastužila i počela plakati, jer nije očekivala takve ružne riječi koje bi joj uputio upravo otac. Reagirala je nadalje na način da je pokušala u kasnim noćnim satima nazvati majku koja nije bila na proslavi putem telefona, ali joj se ona nije javljala do trećeg navrata i tada je zatražila od nje da dođe po nju te joj je ispričala ovu nemilu epizodu. Sve vrijeme od tada je pokušala izbjegavati komunikaciju s ocem iako je on to pokušavao ostvariti putem telefona, gdje mu je ona u jednom navratu uzvratila porukom da nije spremna za razgovor i druženje s njim, jer ju je teže povrijedio na opisani način gdje ju je uznemirio i vrijeđao njeno dostojanstvo. Inače, nikada do ove zgode otac se prema njoj nije ružno i neadekvatno ophodio i to je razlog više zbog čega je bila potpuno iznenađena takvim njegovim ispadom. Inače, prije otprilike 5 ili 6 godina brak između roditelja je razveden i od tada živi s majkom na drugoj adresi prebivališta u odnosu na oca, ali od ovog događaja do danas nisu komunicirali i tek u trenutku kada bude osjećala potrebu za tim i želju, tada će pokušati s njim ostvariti normalan odnos između oca i kćeri. Na kraju ističe da ne smatra potrebnim i nužnim da se okrivljeniku izriče bilo kakva zaštitna mjera zabrane približavanja, ili uznemiravanja nje kao žrtve nasilja, obzirom da on od ovog događaja i nije stvarno pokušavao ostvariti komunikaciju sa njom i nema razloga osjećati strah od njega ili u njegovoj blizini, jer je očito i sam shvatio da je prema njoj postupio krajnje neprimjereno. Isto tako može napomenuti da prema njezinim saznanjima otac nije osoba koja je sklona konzumaciji alkohola i opijanju već se to iznimno rijetko događalo i to samo prilikom nekih posebnih obiteljskih proslava, kao što je bilo ove zgode.

6. Na temelju priznanja okrivljenika, koje je potom stavljeno u usporedbu sa zapisnikom o ispitivanju okrivljenika u svojstvu osumnjičenika, zapisnikom o ispitivanju svjedoka ŽT, te iskazom maloljetne oštećene, sud je sa sigurnošću utvrdio da je počinio prekršaj opisan u izreci ove presude koji mu se stavlja na teret, pa je proglašen krivim te mu je izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 dana, na koju je primijenjen institut uvjetne osude sa rokom provjeravanja od 6 mjeseci.

7. U postupku nije bilo sporno da je okrivljenik počinio prekršaj opisan u izreci presude, jer osim što se prvotno izjasnio da se smatra krivim za navedeni prekršaj te je zatim izričito i jasno u obrani opisao svoje protupravno ponašanje i priznao prekršaj, ujedno su spomenuti dokazi potpuno sukladni sa sadržajem njegove obrane.

8. Prvotno je okrivljenik u svojstvu osumnjičenika ispitan neposredno nakon događaja u Policijskoj postaji Čazma kod čega je valjano upozoren na sva svoja prava dok se ispituje u tom svojstvu, što znači da se radi o zakonitom dokazu. Tom prilikom se izričito izjašnjavao o spornom događaju, a iz navedenog zapisnika proizlazi da je toga dana od jutarnjih sati bio na proslavi te je bio u etiliziranom stanju i ne sjeća se što je kome rekao.

9. Nadalje, neposredno nakon događaja u svojstvu svjedoka ispitana je ŽT, kao bivša supruga okrivljenika, čiji iskaz predstavlja valjan i zakonit dokaz, a u tom iskazu je istaknula da ju je predmetne noć iza 2:00 sata nazvala kćer ZT sa proslave povodom odlaska brata u vojsku te su se nalazili u Domu u [adresa]. Tom je prilikom vrištala na telefon "dođi po mene". Tada je saznala da se njen bivši suprug napio i stoga je odmah krenula po kćer i došavši do Doma gdje je bila proslava prišla je kćeri koja je vrištala i tresla se te plakala, a bivšeg supruga je vidjela da leži na podu. Kada je kćer odvezla kući tada je ona ispričala da ju je otac izvrijeđao i ponavljao kako je kurva i zbog toga je plakala do 5:00 sati ujutro.

10. Time nalazimo da je svjedokinja ŽT posredni svjedok obzirom da se nije nalazila na mjestu događaja u kritično vrijeme, ali je saznanja o nasilnom činu primila neposredno od same oštećene i to odmah nakon samog događaja. S druge strane, svjedokinja se izričito izjašnjavala samo o saznanjima koja je primila od aktera događaja, kod čega je jasno opisala emotivno stanje u kojem je zatekla svoju kćer obzirom da je dijete vrištalo te se treslo i plakalo do jutarnjih sati.

11. I na kraju, iz iskaza ispitane oštećene ZT razabiremo da je zajedno s ocem bila na proslavi povodom odlaska njenog starijeg brata u vojsku u mjesnom Domu u [adresa], kojom se prilikom otac teže opio, što se na njemu moglo jasno zapaziti. U kasnim noćnim satima zatekla je oca da leži na betonskoj podlozi ispred ulaza u prostorije Doma i zatražila je od brata da on ili neka druga osoba pomogne ocu kako bi se ustao. Tom prilikom upravo njoj kao ženskoj osobi koja se jedina nalazila u blizini otac je uputio pogrdne riječi: "šta ti kurvo, šta ti znaš". Dalje oštećena naznačuje da ju je kao dijete iznimno emotivno povrijedilo takvo izražavanje oca zbog čega se rastužila i počela plakati, jer to nije mogla očekivat da će se otac prema njoj tako ophoditi. Stoga je odmah nazvala majku da dođe po nju te joj ispričala ovu nemilu scenu. Posebno su indikativne tvrdnje oštećene o tome da je nakon ovog događaja u potpunosti prestala komunicirati s ocem i imati s njim bilo kakve kontakte odnosno susrete. To iz razloga što ju je teže uznemirio i povrijedio njeno dostojanstvo, pa joj je očito potrebno izvjesno duže vrijeme da mu oprosti takvo ružno ponašanje, tim više što se nikada ranije prema njoj nije tako izražavao. Stoga napominje da će protekom vremena nastaviti komunikaciju s ocem kada bude za to imala želju. Ipak ne osjeća strah i nelagodu u njegovom prisustvu i ne smatra potrebnim da mu se izriče bilo kakva zaštitna mjera kojom bi se nju štitilo kao žrtvu nasilja.

12. Time se nedvojbeno dolazi do zaključka da je okrivljenik izvršio psihičko nasilje prema oštećenoj, jer je prema njezinim izričitim tvrdnjama na njenoj strani tom prilikom izazvana znatna uznemirenost i povreda dostojanstva obzirom da se radi o djetetu od 13 godina koju je otac nazvao kurvom i time je notorno da je bila teže emotivno povrijeđena. To opet znači da je kod djeteta svakako izazvano više negativnih emocija kao što je sjeta, uznemirenost i neka druga vrsta nelagode, koje ne smije izazivati bliski član obitelji svojim ponašanjem.

13. Kako postoji izričito priznanje okrivljenika za prekršaj stavljen mu na teret, sud je jedino provodio dokaze koji se odnose isključivo na odluku o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, sukladno članku 171a stavka 3. Prekršajnog zakona i u tom smislu je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju okrivljenika iz koje proizlazi da on do sada nije činio prekršaje iz oblasti nasilja u obitelji, kao niti druge prekršaje.

14. Dakle, na temelju izričitog očitovanja okrivljenika o priznanju krivnje, te jasne obrane prema kojoj nalazimo da je postupao protupravno, proizlazi da je u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente bića prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je stoga oglašen krivim i izrečena mu je kazna zatvora u trajanju od 10 dana, na koju je primijenjen institut uvjetne osude sa rokom provjeravanja od 6 mjeseci.

15. Kod odabira vrste i visine prekršajne sankcije odnosno izricanja kazne zatvora sud se rukovodio činjenicom da je okrivljenik činio nasilje prema mlađem maloljetniku koji je zbog svoje dobi svakako doživio izvjesne traume te mu je svakako naneseno više različitih negativnih emocija, što sve ukazuje na potpunu netaktičnost okrivljenika i pogrešan pristup odgoju djeteta i komunikaciji sa njim te izostanku minimuma tolerancije prema bliskoj osobi. Međutim, kao olakotno se na njegovoj strani cijeni činjenica kako uzdržava jedno maloljetno dijete te je izrazio iskreno žaljenje za događaj i kajanje, te se radi o zaslužnom građaninu, dok do sada nije ulazio u sferu ovakve vrste prekršaja. Ipak kada se uzme u obzir težina same protupravne radnje kao i stupanj krivnje te okolnosti navedene situacije, tada je bilo opravdano izreći mu kaznu zatvora, ali uz institut uvjetne osude, tako da će i sama prijetnja kaznom utjecati na njegovu svijest da ipak shvati svaku nedopustivost i štetnost nasilja prema članovima obitelji, posebno maloljetnoj djeci i time će se postići njegova resocijalizacija, da bi buduće ponašanje uskladio sa moralnim i zakonskim normama, posebno unutar uže socijalne sredine, na koji način se očekuje postizanje zakonske svrhe kažnjavanja u svakom smislu.

16. Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere zabrane približavanja, te održavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom nasilja obzirom da prema provedenim dokazima uopće ne proizlazi da je oštećena u strahu zbog mogućeg budućeg asocijalnog ponašanja okrivljenika kao svog oca te ne osjeća ugroženost za svoj integritet, kako to izričito proizlazi iz njezinog iskaza. S druge strane, okrivljenik ne živi sa oštećenom u istom domaćinstvu duže vrijeme već živi u drugom mjestu prebivališta, a k tome iz provedenih dokaza jasno proizlazi da niti ne pokušava ostvariti bilo kakvu komunikaciju i susrete sa maloljetnom oštećenom svjestan svojeg asocijalnog ponašanja, zbog čega je njoj prepustio da sama odluči kada će željeti s njim ponovno imati normalan odnos između oca i kćeri. Sve su to razlozi zbog kojih je izlišna i nepotrebna takva zaštitna mjera.

17. Isto tako, sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti od alkohola, jer ni iz čega ne proizlazi da se radi o osobi koja je ovisnik o toj vrsti poroka. Naime, kod okrivljenika nije utvrđena bilo koja koncentracija alkohola tempore criminis, pa se ne može smatrati i tvrditi da je bio u akutno opitom stanju sa znatno smanjenim kognitivnim sposobnostima koje su direktno dovele do opisanog asocijalnog ponašanja. Osim toga iz provedenih dokaza također proizlazi da okrivljenik nije osoba sklona čestom i prekomjernom uzimanju alkohola da bi se smatrao ovisnikom o tom poroku kojem bi bilo potrebno liječenje kako bi se ubuduće izbjeglo novo činjenje nasilja prema članu obitelji. Time niti ova zaštitna mjera nije primjerena, potrebna i svrsishodna za izricanje u odnosu na okrivljenika.

18. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, jer ostvaruje redovna mjesečna primanja, te time može platiti navedeni iznos troškova postupka bez da time ugrožava vlastitu egzistenciju ili članova obitelji koje je dužan uzdržavati.

U Bjelovaru, 24. rujna 2025.

Zapisničar

SUDAC

Andrea Hudoletnjak v.r.

Ratko Laban v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, time da se žalba može podnijeti samo zbog odluke o prekršajno pravnoj sankciji i drugim mjerama, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Okrivljeniku

2. Podnositelju Optužnog prijedloga

• po pravomoćnosti

3. Zakonskom zastupniku maloljetne oštećene ZT, majci ŽT

4. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Čazma