Republika Hrvatska
Općinski sud u Virovitici
Virovitica, Tomaša Masaryka 8
Poslovni broj: K-103/2025-24
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Virovitici, po sutkinji Jasni Delić Janković, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Valentine Tovarović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog IZ, zbog počinjanja kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. i dr. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 144/22, 114/23 i 36/24 – dalje KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici broj KO-DO-50/2025-1 od 12. ožujka 2025., na javnoj raspravi održanoj 13. svibnja 2025. i 23. rujna 2025., u nazočnosti zamjenika ODO u Virovitici HZ, optuženog IZ, bez prisutnosti žrtve SZ, **.**.2025. objavio i
p r e s u d i o j e
I. Optuženi IZ, sin I i ZZ, rođen **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, umirovljenik, OIB: [osobni identifikacijski broj], razveden, nema maloljetne djece, lošeg imovnog stanja, osuđivan, sa činom desetnika HV-a, nije odlikovan, protiv kojeg se ne vodi drugi kazneni postupak,
k r i v j e
što je
1. dana 9. veljače 2025. oko 22:25 sati u Virovitici, u Ulici Stjepana Radića kod kućnog broja 43 u stanju emotivno nestabilne i posttraumatski oštećene strukture ličnosti, u cilju da ustraši SZ, prišao njezinom vozilu te joj rekao "ubit ću te", koje riječi su kod oštećenice izazvale strah za vlastiti život,
dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti,
2. dana 9. veljače 2025. oko 22:25 sati u Virovitici, u Ulici Stjepana Radića kod kućnog broja 43 u stanju emotivno nestabilne i posttraumatski oštećene strukture ličnosti, u cilju da ošteti automobil marke VW Fox, registarske oznake [registarska oznaka], vlasnice SZ, koja se nalazila u vozilu, pivskom bocom koju je držao u ruci, udario u prednje vjetrobransko staklo i stražnje lijevo bočno staklo, a koja su uslijed udaraca pukla, kojom prilikom je oštećenici pričinio štetu u točno neutvrđenom iznosu,
dakle, oštetio tuđu stvar,
čime je počinio djelom pod toč. 1. kazneno djelo protiv osobne slobode - prijetnjom, opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; dalje u tekstu: KZ/11), a djelom pod toč. 2. kazneno djelo protiv imovine – oštećenjem tuđe stvari, opisano i kažnjivo po članku 235. stavku 1. KZ/11,
na temelju članka 139. stavak 2. KZ/11 optuženom IZ u odnosu za kazneno djelo pod točkom 1.
u t v r đ u j e s e
kazna zatvora u trajanju od 9 (devet) mjeseci,
na temelju članka 235. stavak 1. KZ/11 optuženom IZ za kazneno djelo pod točkom 2.
u t v r đ u j e s e
kazna zatvora u trajanju od 9 (devet) mjeseci,
na temelju članka 51. KZ/11 optuženi IZ
o s u đ u j e s e
na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,
na temelju članka 56. stavak 1., 3. i 4. KZ/11 prema optuženom IZ
i z r i č e s e
u v j e t n a o s u d a
kojom se određuje da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ako optuženi IZ u vremenu provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo, koje vrijeme počinje teći od dana pravomoćnosti presude.
II. Na temelju članka 54. KZ/11 određuje se da će se optuženom IZ u slučaju opoziva uvjetne osude u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora od 1 (jedne) godine uračunati vrijeme uhićenja i vrijeme koje je proveo u Istražnom zatvora od 12. veljače 2025. do 13. svibnja 2025.
III. Na temelju članka 68. KZ/11 optuženom IZ izriče se sigurnosna mjera – obaveznog psihijatrijskog liječenja u trajanju od 1 (jedne) godine.
IV. Na temelju članka 56. stavak 4. KZ/11 i članka 58. stavak 5. KZ/11 određuje se da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje jedinstvene kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine ako optuženik bez opravdanog razloga krši obveze koje su mu određene sigurnosnom mjerom iz članka 68. KZ/11.
V. Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08 oštećena SZ upućuje se u parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva radi ostvarivanja iznosa od 700,00 eura (slovima: sedamsto eura).
VI. Na temelju članka 148. stavak 6. Zakona o kaznenom postupku (,,Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 121/11., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22.
– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 36/24., 72/25. – dalje u tekstu ZKP/08.) optuženi IZ djelomično se oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka i to u odnosu na troškove iz članka 145. stavak 2. točka 1. ZKP/08 na ime psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 554,40 eura, dok je dužan naknaditi troškove postupka iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08 na ime paušalne svote u iznosu od 30,00 eura, te nužne izdatke i nagradu branitelja po službenoj dužnosti Krešimira Slamića, odvjetnika u Virovitici. Odluku o visini troškova branitelja po služenoj dužnosti sud će donijeti posebnim rješenjem.
Obrazloženje
1. Optužnicom ODO u Virovitici posl. br. KO-DO-50/2025-1 od 12. ožujka 2025., koja je potvrđena rješenjem ovog suda broj Kov-29/2025-24 od 1. travnja 2025. Dana 23. rujna 2025. (295) od strane ODO Virovitica je djelomično izmijenjen činjenični opis optužnice. Sukladno nalazu i mišljenju psihijatrijske vještakinje Marije Kudumija Slijepčević, u točki 1. i 2. dodano je da je djela počinio u stanju emotivno nestabilne i posttraumatske oštećene strukture ličnosti. Od strane suda, u odnosu na kazneno djelo oštećenje tuđe stvari, izostavljen je iznos štete i opisan ,,u točno neutvrđenom iznosu“.
2. Rješenjem ovoga suda broj K-103/2025-10 od 13. svibnja 2025., potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Kž-223/2025-4 od 22. svibnja 2025. ukinut je istražni zatvor protiv optuženika po osnovi iz članka 123. stavaka 1. točka 3. ZKP/08., određen rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Kir-47/2025-4 od 14. veljače 2025., potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru broj Kv-14/2025-2. od 26. veljače 2025. Optuženiku su citiranim rješenjem ovoga suda izrečene samostalne mjere opreza (zabrana približavanja žrtvi SZ na razdaljinu ispod 100 m i zabrana uspostavljanja i održavanja svake izravne i neizravne veze sa žrtvom SZ).
3. Optuženi IZ je porekao počinje kaznenog djela protiv osobne slobode- prijetnja, a priznao počinjenje kaznenog djela protiv imovine-oštećenje tuđe stvari.
4. Tijekom dokaznog postupka razgledana je fotodokumentacija očevida (28- 42), optužni prijedlog PP Virovitica (51-52), pročitana presuda ovog suda broj K- 158/2024-56 od 23. listopada 2024. (79-87), iskaz svjedokinje-žrtve SZ (219-220), iskaz svjedoka TZ (220-221), razgledana je medicinska dokumentacija na ime opt. IZ (223-227), pročitana je presuda ovog suda broj K-155/2022-2 od 12. srpnja 2022. (229-234), presuda ovog suda broj K- 289/2023-4 od 1. prosinca 2023. (236-240), presuda ovog suda broj K-43/2022-3 od 24. ožujka 2022. (242-253), uz suglasnost stranka pročitan je nalaz i mišljenje psih. vještakinje prim. dr. sc. Marije Kudumija Slijepčević (270-288), izvod iz kaznene evidencije, ispitan je optuženi IZ i reproducirana DVD njegovog ispitivanja (296).
5. Optuženi IZ je u svojoj obrani naveo (296) da je 9. veljače 2025. u večernjim satima ne sjeća se točno, otišao sam na hitni bolnički prijem, jer se nije dobro osjećao. Doktorica H je obavila pregled. Kako nije bio sposoban sam otići doma, a prijevoz sanitetskim vozilom je morao čekati do jutra, uputio se sam iz bolnice doma. Kada se našao u ulici Stjepana Radića u blizini Malog parka, u trenutku kada je prelazio cestu, stajao je na sredini kolovoznog traka kojim je nailazilo jedno osobno vozilo iz pravca [adresa] prema gradu. To je bilo osobno vozilo kojim je upravljala SZ koju nije ranije poznavao. Ne zna da li je ona mogla izbjeći nalet na optuženika. Prešla je prednjim lijevim kotačem svoga vozila dijelom preko lijevog stopala optuženika. U tom trenutku optuženik je lijevom šakom udario po vjetrobranskom staklu njezinog osobnog automobila. SZ se udaljila i nakon 7-8 minuta se vratila nazad sa automobilom i sa osobom koja je ispitana kao svjedok na raspravi. Optuženik je ostao stajati na istom mjestu, na cesti i pušio do odlaska policije. Nije razbio vjetrobransko staklo njezinog automobila sa pivom bocom, jer nije ni imao u ruci pivsku bocu. Ne pije alkohol, niti je ikad konzumirao alkohol. Ima brojna oboljenja psihičke naravi zbog kojih je liječen i redovito koristi terapiju unazad 23 godine. SZ nije prijetio. Nije istina da je ona otvorila staklo i vrata. Naveo da je da bi ju optuženik u tom slučaju izvukao iz automobila. Navodi da nije istina da je imala štetu na automobilu u iznosu od 700,00 eura. Optuženik se poslije raspitao kod KZ koji mu je rekao da bi on izvršio popravak za 30,00 eura. Optuženik je spreman naknaditi štetu, odnosno popraviti štetu koju je prouzrokovao počinjenjem djela.
6. Nesporno je da je optuženi IZ **.**.2025. oko 22:25 sati u [adresa], u [adresa] oštetio automobil marke VW Fox, registarske oznake [registarska oznaka], vlasnice SZ, razbio prednje vjetrobransko staklo i stražnje lijevo bočno staklo, a koja su uslijed udaraca pukla.
7. Sporan je način i sredstvo kojim je prouzrokovao štetu na osobnom vozilu oštećene SZ. Sporna je visina štete. Sporno je da li je pri tome i prijetio žrtvi SZ, prišao njezinom vozilu i rekao joj: "ubit ću te". Sporna je ubrojivost optuženika kritične zgode.
8. Ispitana kao svjedok žrtva SZ je iskazala (219-220) da se 9. veljače 2025. oko 22,30 sati vraćala s posla. Upravljala je svojim osobnim automobilom ulicom S. [adresa] u [adresa]. Kada je uočila optuženika da prelazi cestu, zaustavila se. Na to je optuženik prišao njezinom automobilu i staklenom pivskom bocom udario po šajbi prednjeg dijela automobila. Otvorila je malo vrata automobila, jer je htjela razgovarati sa optuženikom. Ali kada joj je prišao optuženik, otvorio vrata, počeo vikati, psovati i kada joj je rekao da će ju ubiti uplašila se. Odmah je zatvorila vrata i sa automobilom krenula dalje, u kojem trenutku joj je optuženik ostatkom pivske boce razbio i bočnu šajbu. Tu bočnu šajbu je također razbio sa ostatkom ove pivske boce. Zbog svega što je optuženik učinio uplašila se. Ispred žrtve SZ je bio još jedan automobil, a ispred tog automobila je stajao optuženik. Vozač automobila koji se kretao ispred nje je uspio izbjeći nalet na optuženika, jer je skrenuo u ulicu desno. Poslije toga, optuženik joj se nije više obraćao. Policija je došla na njezin poziv, nakon 5-10 minuta, a optuženi IZ je još tamo bio. Nije mogla zaključiti da li je optuženik bio pod utjecajem opijata ili alkohola. Vezano uz štetu, automobil nije popravljala. Odvezla ga je kod automehaničara ČZ koji joj je rekao da bi popravak iznosio oko 700,00 eura.
9. Svjedok RZ iskazao je (220-221) da je 9. veljače 2025. negdje oko 22,30 sati sa svojim automobilom od kuće išao na posao u [adresa]. Dolaskom do semafora u ulici S. Radića, optuženika je zatekao na pješačkom prijelazu. Kada je naišao, optuženik je stao. Kada ga je htio zaobići, optuženik je krenuo na tu istu stranu, prema njegovom vozilu, ne dopustivši mu da prođe. Optuženik je nakon toga uzeo iz džepa pivsku bocu i razbio prednju šajbu na njegovom vozilu. Nije podnosio prijavu protiv optuženika. Uz to što mu je razbio šajbu, svašta mu je govorio: ,,kuda ćeš, šta ćeš“ i slično. Odmah se maknuo i udaljio, pa nije ni vidio što se poslije dešavalo vezano uz žrtvu SZ koja je svojim osobnim automobilom bila iza njega.
10. Sud nema razloga sumnjati u priznanje optuženika u odnosu na kazneno djelo protiv imovine-oštećenjem tuđe stvari. Bio je ljut i namjerno je oštetio osobni automobil žrtve SZ. Nije prihvatljiva njegova obrana da bi mu žrtva SZ prešla svojim osobnim automobilom preko stopala, pa čak i jednim djelom, jer bi zasigurno uslijed takve radnje zadobio ozljedu i to pokazao policijskim službenicima koji su vrlo brzo došli na lice mjesta. Nadalje, svjedokinja žrtva SZ nije imala razloga izmišljati način i sredstvo koje je optuženik uporabio za počinjenje djela. Iz iskaza svjedoka TZ proizlazi da je i njemu optuženik neposredno prije oštetio automobil na isti način i istim sredstvom, pivskom bocom. Stoga sud ocjenjuje istinitim iskaz svjedokinje žrtve SZ, kao i svjedoka TZ. U odnosu na kazneno djelo prijetnje za koje se optuženik tereti da je počinio istog dana na štetu žrtve SZ, njegova obrana nije prihvatljiva, imajući pri tome u vidu i stanje optuženika. Bio je bio ljut, jer mu nije odobren prijevoz sanitetskim vozilom a nije se dobro osjećao. Svjedokinja žrtva SZ je okolnosno opisala cijeli događaj. Posebno doživljeni strah kada je optuženik uhvatio vrata njezinog automobila koja je ona odškrinula i uputio riječi (,,ubit ću te“) koje su bez dvojbe podobne da kod svake osobe, tako i žrtve SZ izazovu strah za vlastiti život. U odnosu na nastalu štetu, sud vjeruje da su se oboje raspitivali o visini štete i da im je ista osoba, ČZ govorio o tome različito, potpuno neobjektivno, ovisno o poznanstvu. Kako se i optuženik i žrtva pozivaju na istu osobu i različite iznose štete, a šteta predstavlja obilježje kaznenog djela, sud je izmijenio činjenični opis na način da je umjesto točno utvrđenog iznosa od 700 eura, opisano da se radi o točno neutvrđenom iznosu.
10. Iz medicinske dokumentacije u spisu (223-227), proizlazi da je optuženi IZ liječen psihijatrijski bolnički i ambulantno u niz navrata pod dijagnozama: panični poremećaj, anksiozno depresivni poremećaj, akutni psihotični poremećaj – suspektno, perzistirajući sumanuti poremećaj – suspektno, mješoviti poremećaj ličnosti, granični poremećaj osobnosti / emocionalno nestabilna ličnost, trajne promjene ličnosti nakon traumatskog doživljaja.
11. Iz nalaza i mišljenja psihijatrijske vještakinje prim. dr.sc. Marije Kudumija Slijepčević, subspec. forenzičke psihijatrije (270-286) ocijenjen stručnim i objektivnim jer je dat po najboljem znanju, proizlazi da nakon aktualno provedene egzaminacije, se sada ne nalazi duševne bolesti u užem smislu tipa psihoza bilo kojeg tipa. Bez simptoma afektivnih poremećaja kod pregleda. Struktura ličnosti primarno granično strukturirana (emocionalno nestabilni tip) F60.3 te sekundarno nastala trajna oštećenja nakon katastrofalnih događaja F62.0. Nema kriterija na osnovu kojih bi se mogla postaviti dijagnoza ovisnosti o psihoaktivnim tvarima. Ne nalazi se simptoma psihoorganiteta. Granični poremećaj osobnosti ili Emocionalno nestabilna ličnost odgovara trajnim i duboko ukorijenjenim obrascima ponašanja koji počinje u adolescenciji i nastavlja se u odrasloj dobi, a karakteriziran je sklonošću impulzivnom i destruktivnom, često kaotičnom, ali i manipulativnom ponašanju te emocionalnoj nestabilnosti. Postoji sklonost provalama osjećaja i nesposobnost obuzdavanja ispada u ponašanju, pretjerane reakcije na tuđe ponašanje, praćeno epizodičnom disforičnošću, razdražljivošću ili anksioznošću u trajanju od nekoliko sati. Ponašanje se očituje kao neprilagodljiv odgovor na čitav niz osobnih i društvenih prilika. Važno je napomenuti da pacijenti s opisanim karakternim osobinama mogu imati i psihotične ispade tijekom kojih dolazi do potpunog gubitka sposobnosti testiranja realiteta koji ih okružuje, te isto nerijetko teško diferencirati od tzv. disocijativnih stanja. Skloni su suicidalnim promišljanjima i pulzijama. Simptomi trajnih promjena ličnosti nakon katastrofalnog događaja i primarnog emocionalno nestabilnog poremećaja ličnosti često se isprepliću, što može otežati njihovo jasno razlikovanje u kliničkoj praksi. Oba stanja mogu uključivati izraženu emocionalnu nestabilnost, pri čemu osobe pokazuju nagle promjene raspoloženja, razdražljivost, povremene izljeve bijesa ili tuge te poteškoće u regulaciji emocija. Osobe također mogu imati izražene probleme u međuljudskim odnosima, često osjećaju nepovjerenje prema drugima, što dodatno potiče konflikte u njihovoj okolini. Kod oba poremećaja prisutan je snižen osjećaj vlastite vrijednosti, što se očituje u trajnim osjećajima bespomoćnosti ili niže osobne kompetencije. Također je moguće uočiti impulzivno ponašanje ili nepredvidive reakcije koje mogu uključivati samoozljeđivanje, rizične odluke ili ispade bijesa što se uočava kod ispitanika. Optuženi IZ je prilikom egzaminacije opisao sebe i svoje ponašanje tempore criminis, porast napetosti i tenzije nakon što „ugledao neke ljude“ i onda kao da ga je „prebacilo“. Ima parcijalno očuvano sjećanje na događaj. Njegov forenzički opis incidenta ukazuje na disocijativnu reakciju i afektivni proboj, uz snažno osjećanje frustracije, nepravde i bijesa prema „društvu i lopovima“, što je rezultiralo nasilnim činom (razbijanje stakla, fizički kontakt s nepoznatom ženom). On svojim postupcima nije mogao u potpunosti upravljati. Radi se o tzv. „acting-out“ reakciji vrlo čestoj reakciji kod osoba sa graničnom strukturom ličnosti koja podrazumijeva „pražnjenje“ unutarnje napetosti agresivnim verbalnim ili fizičkim ispadima ili autoagresivnim ponašanjem. Zbog ,,acting –out“ reakcije, sposobnosti optuženog IZ da shvati vlastito postupanja i vlada svojom voljom bile su bitno smanjene u vrijeme počinjenja kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Proizlazi da postoji velika opasnost da bi optuženik uslijed takvog stanja uslijed kojeg je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost mogao u budućnosti počiniti teže kazneno djelo. Njegovo stanje dominanto proizlazi iz aberantne strukture osobnosti. Razvoj graničnog poremećaja ličnosti uvijek je usko vezan uz primarne roditeljske figure i teške oblike traumatizacija u ranom razdoblju ili adolescenciji, tako da indirektna veza njegovog cjelokupnog stanja, po mišljenju vještakinje zasigurno ima veze s njegovim odrastanjem, a sekundarno sa kasnije nastalim traumama. Povijest kriminalnog ponašanja s opisima da ne zna što mu se dogodilo govore u prilog disocijativnim fenomenima, te o duboko poremećenim afektivnim reakcijama i obrascima ponašanja u kriznim situacijama.
12. Nakon temeljite i savjesne ocijene svakog dokaza pojedinačno i u vezi sa ostalim dokazima, nedvojbeno je utvrđeno da je optuženik počinio oba kaznena djela stavljena mu na teret.
13. Optuženik iako bitno smanjeno ubrojiv, u stanju emotivno nestabilne i posttraumatski oštećene strukture ličnosti, bio je svjestan svojih djela koje je počinio na način opisan u izreci presude. U odnosu na kazneno djelo oštećenje tuđe stvari, postupio je sa ciljem da ošteti osobni automobil žrtve SZ, na način da je pivskom bocom udario u prednje vjetrobransko staklo i stražnje lijevo bočno staklo, a koja su uslijed udaraca pukla, kojom prilikom je pričinio štetu u točno neutvrđenom iznosu. Kada je iznenađena žrtva SZ kanila o tome raspraviti sa optuženikom i odškrinula vrata svoga automobila, prišao je optuženik njezinom automobilu i rekao da će ju ubiti, sa ciljem da kod iste izazove strah, u čemu je i uspio.
14. Time, tako je izravnom namjero počinio dva kaznena djela u stjecaju, protiv imovine-oštećenje tuđe stvari i kazneno djelo protiv osobne slobode-prijetnja. Radi se o izravnoj namjeri drugog stupnja. Optuženik nije planirao počinjenje djela za koje se tereti. Djela su počinjena u stanju emotivno nestabilne i posttraumatski oštećene strukture ličnosti.
15. Odlučujući o vrsti i visini kazneno pravne sankcije, sud je na strani optuženika cijenio da je djela počinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti, odnosno u stanju emotivno nestabilne i posttraumatski oštećene strukture ličnosti. Djela nije planirao. Bio je ljut zbog neučinjene usluge od strane zdravstvene ustanove kojoj se prethodno obratio i tražio liječničku pomoć, te prijevoz doma sa sanitetskim vozilom. Cijenjena je optuženikova obiteljska situacija koja je teška zbog duboko ukorijenjenih obrazaca ponašanja još od optuženikove adolescentne dobi, nastavljeno u odrasloj dobi, karakteriziran sklonošću impulzivnom i destruktivnom, često kaotičnom, ali i manipulativnom ponašanju, te emocionalnoj nestabilnosti. Cijenjena je isprika koju je optuženik uputio žrtvi SZ na raspravi i da je isprika prihvaćena (u odnosu na kazneno djelo oštećenje tuđe stvari), te da je optuženik voljan popraviti štetu koju joj je počinio tim kaznenim djelom. Od otegotnih okolnosti je cijenjena optuženikova ranija osuđivanost.
16. Sud smatra da će se upozorenjem uz prijetnju kaznom na koju je osuđen za dva djela počinjena u stjecaju ostvariti svrha kažnjavanja. U slučaju opoziva kazne zatvora na koju je osuđen, u jedinstvenu kaznu zatvora će se uračunati vrijeme uhićenja i vrijeme koje je proveo u Istražnom zatvora od 12. veljače 2025. do 13. svibnja 2025.
17. Zbog optuženikovog stanja emotivno nestabilne i posttraumatski oštećene strukture ličnosti i postojanja opasnosti da bi optuženik uslijed takvog stanja uslijed kojeg je nastupila njegova bitno smanjena ubrojivost mogao u budućnosti počiniti teže kazneno djelo, izrečena mu je sigurnosna mjera-obveznog psihijatrijsko liječenja u trajanju od jedne godine. Optuženik je pri tome upozoren da u slučaju skrivljenog kršenja izrečene sigurnosne mjere, sud može opozvati izrečenu uvjetnu osudu.
18. Žrtva SZ je upućena u parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva u iznosu od 700,00 eura. Kako visina štete ne predstavlja obilježje kaznenog djela, a radi ne odugovlačenja kaznenog postupka, sud nije provodio dokaze, radi utvrđenja stvarne visine štete, u kojem dijelu je izmijenjen činjenični opis od strane suda.
19. Optuženi IZ djelomično je oslobođen obveze da naknadi troškove kaznenog postupka. I to u odnosu na troškove psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 554,40 eura. Zbog lošeg imovnog stanja. Umirovljenik je sa mirovinom od 325,00 eura. U odnosu na ostale troškove, dužan naknaditi troškove postupka na ime paušalne svote u iznosu od 30,00 eura, te nužne izdatke i nagradu branitelja po službenoj dužnosti Krešimira Slamića, odvjetnika u [adresa]. Odluku o visini troškova branitelja po služenoj dužnosti sud će donijeti posebnim rješenjem.
U Virovitici, 23. rujna 2025.
Sutkinja:
Jasna Delić Janković
Uputa o pravu na žalbu:
Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka.
Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostavni nalog:
1. ODO u Virovitici na broj KO-DO-50/2025
2. Opt. IZ, [adresa]
3. Žrtva SZ
Nakon pravomoćnosti i izvršnosti:
4. Sudac izvršenja Županijskog suda u Bjelovaru