Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž-267/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Tatjani Kučić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice ZA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Marinu Buviniću, odvjetniku u Umagu, protiv protustranke PA – Delmonaco, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zoranu Belušiću, odvjetniku u Bujama, radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj R1-306/2024-107 od 14. siječnja 2025., 23. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj R1-306/2024-107 od 14. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje čija izreka glasi:

"I. Uređuje se međa između k. č. [katastarska čestica] ZGR. k. o. [katastarska općina] u vlasništvu predlagateljice i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu protustranke na način da među između navedenih nekretnina predstavlja linija između međašnih točaka A – B – C – D – E - F, tako što točke A i B idu vanjskom stranom zazidanog ulaza (zapadno) pa se nastavlja do točke C sredinom postojećeg suhozida te dalje oko postojeće krušne peći točkama C, D i E, te završava na sjeveroistočnom uglu ("čošku") gospodarske zgrade točkom F, označene crvenom bojom na skici uređenja međa mjerničnog vještaka Vedrana Kovačića iz prosinca 2022. koja čini sastavni dio ovog rješenja, te je tako uređena međa označena međašnim znacima na mjestu događaja.

II. Svaka stranka može ostvariti svoje jače pravo putem parnice najkasnije u roku šest mjeseci od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

III. Nalaže se protustranci da predlagateljici naknadi troškove postupka isplatom iznosa od 806,63 EUR (osamstošest eura i šezdesettri centa) u roku 15 dana."

2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je protustranka ne navodeći iz kojeg zakonskog razloga podnosi žalbu te predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Protustranka u žalbi tvrdi da su razlozi pobijanog rješenja proturječni sami sebi, odnosno da rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, a svakako razlozi koji su izneseni su proturječni iskazima danim u postupku, na koji način protustranka iznosi bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP).

5.1. Ispitujući pobijano rješenje u smislu tako iznesenog žalbenog razloga utvrđeno je da žalbene tvrdnje nisu osnovane jer je sud prvog stupnja o svim odlučnim činjenicama u obrazloženju naveo jasne razloge koji nisu suprotni provedenim dokazima tako da je rješenje po žalbi bilo moguće ispitati. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti druge bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Nakon provedenog postupka sud prvog stupnja utvrđuje da je predlagateljica prijedlogom za uređenje međe tražila da se uredi sporna međa između njezine nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] i susjedne nekretnine protustranke označene kao kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

6.1. Na očevidu na nekretninama stranaka sud je utvrdio da je u spornom dijelu nekretnina predlagateljice u odnosu na nekretninu protustranke omeđena starim suhozidom na koji se nastavlja krušna peć koja je u ruševnom stanju i nije u funkciji, a ima ložište sa strane dvornog mjesta predlagateljice. Nekretnine stranaka su u naravi dvorna mjesta.

6.2. Sukladno odredbi članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14.; dalje: ZV) sud je utvrdio da među strankama nema sporazuma o tome da se međa uredi prema katastarskom nacrtu, a niti po sporazumu susjeda. Naime, predlagateljica je predlagala da se međa uredi prema međi suhozida i prema vanjskim rubovima krušne peći tako da krušna peć bude na nekretnini predlagateljice, dok je protustranka tražila da se međa uredi tako da bude udaljena 1,5 m od postojećeg suhozida prema nekretnini predlagateljice, što bi značilo da cijeli suhozid s krušnom peći te 1,5 m u pravcu istoka pripadne njezinoj nekretnini. Sud također utvrđuje da se katastarska međa podudara s linijom koju je protustranka pokazala na nekretninama tražeći da se upravo tom linijom uredi međa.

6.3. Sud je nakon toga sukladno citiranoj odredbi članka 103. ZV-a utvrđivao činjenicu posljednjeg mirnog posjeda saslušanjem svjedoka koje su stranke predlagale. Utvrđenje je suda da su svjedoci koji su članovi obitelji predlagateljice (ZAC i HA) svjedočili u skladu s tvrdnjama predlagateljice, dok su članovi obitelji protustranke (BA, IA i GA) saslušani kao svjedoci iskazivali u skladu s tvrdnjama protustranke. Naime, svjedoci koje je predložila predlagateljica potvrdili su da je spornu površinu posjedovala predlagateljica i da u vrijeme kad su oni bili prisutni na nekretninama protustranka na taj dio nije dolazila, dok su svjedoci koje je predložila protustranka svjedočili o tome da je protustranka dolazila na sporni dio na kojem je sadila bilje te je plaćala ljude koji su joj taj dio kosili, time da je na sporni dio nekretnine dolazila tako da se je uz pomoć ljestvi popela na zid i preskočila.

6.4. Nesrodna svjedokinja LA, susjeda stranaka, u svome iskazu navela je da je na spornom dijelu vidjela kćer predlagateljice da kopa, a viđala je i njezinog brata Z koji je kosio nekretninu predlagateljice, ali ga nije vidjela da kosi sporni dio, dok je vidjela da sporni dio kose AA te ĆA koje je angažirala protustranka.

6.5. Svjedok ĆA, nesrodan sa strankama potvrdio je da je sedam godina prije davanja iskaza (iskaz je davao 18. listopada 2021.) okopavao ruže na spornom dijelu po nalogu protustranke, a u to vrijeme u zidu su postojala vrata. Također taj svjedok je naveo da je zadnji put na spornom dijelu bio nekoliko dana prije davanja iskaza kada je tamo čistio i kosio, a na sporni dio došao je ljestvama.

6.6. Saslušana svjedokinja ŠA, također nesrodna sa strankama, ali je prijateljica protustranke potvrdila je da je jednom prilikom kada protustranke nije bilo, na spornom dijelu umjesto nje zalijevala cvijeće (dvije do tri ruže, palmu i tulipane) te da je puno puta vidjela saslušanog svjedoka ĆA te ĐA da rade na spornom dijelu, odnosno kose i okopavaju cvijeće. Ta svjedokinja potvrdila je da u vrijeme kada su ĆA i AA uređivali nekretninu protustranke, pa tako i sporni dio, da na nekretninama nije bilo nikoga od strane predlagateljice.

6.7. Protustranka je u iskazu navodila da je svoju parcelu, pa tako i sporni dio parcele, kupila 2004. od predlagateljice te da ga od tada koristi na način da ga redovito čisti. Nakon što je otvor u suhozidu zazidan, što je prema iskazu saslušane svjedokinje ZAC bilo 2016., protustranka na sporni dio dolazi tako da preskače suhozid. Protustranka je također navela da zbog činjenice što je zazidan prolaz u suhozidu prema nekretnini predlagateljice, ona nije pokretala bilo kakav sudski postupak iz razloga što su među strankama bili u tijeku različiti sudski postupci. Protustranka je također iskazivala da je njezin suprug u spornom dijelu posadio palmu koju je ona uvijek zalijevala zajedno s drugim cvijećem koje je na tom dijelu posadila. Predlagateljica i njezina obitelj su na spornom dijelu uništavali cvijeće koje je ona posadila te je potvrdila da je nekoliko puta vidjela predlagateljicu i njezinu kćer ZAC na spornom dijelu parcele.

6.8. Prihvaćajući iskaze saslušanih svjedoka ZAC i HA, koje iskaze je sud ocijenio kao uvjerljive i životno logične, sud utvrđuje da je predlagateljica bila u posljednjem mirnom posjedu sporne površine. Iako se radi o djeci predlagateljice, koji su i osobno zainteresirani za njezin uspjeh u ovom postupku, sud utvrđuje da su u istoj poziciji i srodnici protustranke, koji su kao svjedoci saslušani, a koji su iskazivali u korist protustranke, ali prihvaća njihove iskaze ocjenjuje da su njihovi iskazi istiniti iz razloga što su saslušani svjedoci LA i ĆA iskazivali da je protustranka dolazila na sporni dio radi zalijevanja i okopavanja ruža, odnosno košnje trave, ali samo kada tamo ne bi bilo predlagateljice i njezine obitelji. Sud ocjenjuje da je posjed predlagateljice bio miran iz razloga što su predlagateljica, odnosno njezina kćer, korištenjem dopuštene samopomoći vraćale posjed nakon što je protustranka nešto napravila na spornom dijelu, tako što su micale posađene biljke i prekopavale sporni dio. Iz tih razloga sud je uredio među između nekretnina stranaka sukladno prijedlogu predlagateljice, sredinom suhozida koji dijeli nekretnine te rubom krušne peći na način da ona ostane unutar nekretnine predlagateljice.

7. Činjenična utvrđenja, kao i primjenu materijalnog prava suda prvog stupnja i ovaj sud prihvaća kao pravilne.

8. Suprotno žalbenim tvrdnjama protustranke i po ocjeni ovog suda sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da je predlagateljica bila posljednji mirni posjednik sporne nekretnine iz razloga što bi iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazilo da su predlagateljica i članovi njezine obitelji, kada bi vidjeli da je protustranka sadila cvijeće na spornom dijelu nekretnine, redovito micali te biljke i prekopavali da bi vratili nekretninu u prvobitno stanje, zbog čega je pravilan zaključak suda prvog stupnja da se predlagateljica poslužila institutom samopomoći vraćajući na taj način posjed spornog dijela nekretnine. Naime, iz iskaza saslušanih svjedoka vidljivo je da je protustranka na sporni dio nekretnine nakon 2016., kada je zatvoren otvor u suhozidu koji dijeli dvije nekretnine, sredinom kojeg je sud uredio među, na sporni dio dolazila penjanjem na suhozid i preskakanjem ograde, a sudsku zaštitu posjeda nije tražila kada je zazidan otvor u suhozidu. Da je protustranka smatrala da je povrijeđena u pravu na posjed tada je imala mogućnost štititi to svoje pravo nakon što joj je predlagateljica onemogućila dotadašnji način dolaska na sporni dio kroz željezna vrata, a koji sporni dio je u naravi dio ograđenog dvorišta predlagateljice. Da je krušna peć u posjedu predlagateljice po ocjeni ovog suda proizlazi i iz činjenice što je ložište, iako sada ruševne, krušne peći okrenuto prema nekretnini predlagateljice pa je životno i logično da je krušna peć sastavni dio posjeda predlagateljice. I ovom sudu su uvjerljiviji iskazi svjedoka koje je predložila predlagateljica da je sporni dio, za koji protustranka tvrdi da ga je posjedovala, bio u posjedu predlagateljice zbog toga što se radi o dijelu ograđenog dvorišta predlagateljice na koji je imala pristup sa svoje nekretnine, za razliku od protustranke koja na taj dio nije imala pristup sa svoje nekretnine već je na njega dolazila tako što je preskakala suhozid nakon što se prethodno na njega popela ljestvama.

9. Kako je sud prvog stupnja među između nekretnina stranaka uredio sredinom suhozida te vanjskim rubom krušne peći koja se nastavlja na suhozid, čije ložište je okrenuto prema nekretnini predlagateljice, pravilno je primijenio materijalno pravo iz članka 103. ZV-a jer je među uredio prema posljednjem mirnom posjedu. Ovdje je potrebno napomenuti da u trenutku podnošenja prijedloga za uređenje međe nije bilo sporno da protustranka dvije godine nije posjedovala sporni dio, kako to proizlazi iz njezine izjave na zapisniku od 26. lipnja 2018. Kada bi čak bila osnovana žalbena tvrdnja protustranke da posljednji mirni posjed na spornom dijelu nije bilo moguće utvrditi, sud prvog stupnja je i tada pravilno uredio među između nekretnina stranaka, jer bi se i po pravičnoj ocjeni među trebalo urediti istim pravcem obzirom na utvrđene činjenice o načinu dolaska stranaka do spornog dijela nekretnine, kao i općepoznatu činjenicu da je ograda oznaka granice neke nekretnine, a ograda je po tvrdnjama stranka postojala od vremena kada je protustranka stupila u posjed svoje nekretnine koju je kupila od predlagateljice 2004.

10. Protustranka u žalbi tvrdi da pobijano rješenje suda prvog stupnja nije pravilno prije svega iz razloga što je pismeni otpravak donesen tri godine nakon što je na nekretninama stranaka uređena međa. Također ističe da nakon tri godine sud nije mogao na pravilan način ocjenjivati uvjerljivost iskaza saslušanih svjedoka, a također tvrdi da je obrazloženje pobijane odluke istovjetno obrazloženju ranije donesene ukinute odluke, koju je donio drugi sudac, koji među nije uredio na nekretninama stranaka. Te žalbene tvrdnje nisu osnovane iz razloga što je pobijano rješenje donio sudac koji je i uredio među na nekretninama stranaka i koji je na nekretninama stranaka saslušavao svjedoke o čemu je sastavljen zapisnik s njihovim iskazima pa sud nije pobijanu odluku donosio po sjećanju nego na temelju sadržaja zapisnika. Iako je obrazloženje pobijanog rješenja identično ranije donesenom rješenju, koje je bilo ukinuto po žalbi predlagateljice, a koje je donio drugi sudac, to ne čini odluku nezakonitom jer je sud o svim odlučnim činjenicama naveo jasne razloge. S obzirom na način na koji se uređuje međa prema odredbi članka 103. ZV-a, po ocjeni ovog suda neosnovane su žalbene tvrdnje protustranke da je sud u dokaznom postupku trebao izvršiti uvid u parnične predmete koji su se vodili između stranaka.

11. Iz obrazloženih razloga žalbu protustranke trebalo je odbiti kao neosnovanu, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a.

Koprivnica, 23. rujna 2025.

Sutkinja

Tatjana Kučić