Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-176/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihela Grahovac kao predsjednice vijeća, te Koraljke Bumči i Irene Kvaternik kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Banušić, u kaznenom predmetu protiv optužene DC, zbog kaznenog djela klevete iz članka 149. stavka 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/2021, 114/22, 114/23 i 36/24 – u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja BC, podnesene protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj: K-492/2022 od 9. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba privatnog tužitelja BC kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj: K-492/2022 od 9. listopada 2024., optužena DC, na temelju članka 453. točka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 , 88/22, 36/24 i 72/25 u daljnjem tekstu: ZKP), oslobođena je optužbe da je počinila kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetom, opisano i kažnjivo po članku 149. stavak 1. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 149. stavak 3. u svezi članka 145. stavak 2. točka 1. -7. ZKP-a, privatni tužitelj dužan je na ime troškova kaznenog postupka platiti paušalnu svotu odmjerenu sa 100,00 (sto) eura, te nagradu i nužne izdatke branitelja okrivljene.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio privatni tužitelj po punomoćniku Mati Knezoviću, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te je predložio da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači te da optuženicu oglasi krivom.

3. Odgovor na žalbu privatnog tužitelja podnijela je optužena DC po branitelju Matiji Zoriću, odvjetniku iz Zagreba, s prijedlogom da drugostupanjski sud odbije žalbu privatnog tužitelja kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba privatnog tužitelja nije osnovana.

5. Privatni tužitelj u svojoj žalbi na presudu ističe da je prvostupanjski sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, kaznenog zakona i nepravilno utvrdio činjenično stanje pri čemu ostvarenje navedenih povreda zakona obrazlaže pogrešno utvrđenim činjeničnim stanjem. Međutim, suprotno takvim žalbenim navodima privatnog tužitelja koji u svojoj biti sadrže subjektivni pristup analizi izvedenih dokaza u čemu isti vidi navedene povrede zakona, prvostupanjski sud detaljno i argumentirano izlaže, a potom i obrazlaže svoje zaključke da nije dokazano da bi optuženica počinila kazneno djelo klevete koje joj je stavljeno na teret privatnom tužbom, a sa kojim zaključcima se u cijelosti slaže i ovaj sud kao drugostupanjski.

6. Naime, sud, pod točkama 12., 13., i 14. obrazloženja prvostupanjske presude, navodi na temelju kojih izvedenih dokaza je zaključio da je optužena DC „Službenu zabilješku od 6. srpnja 2022.“ (u daljnjem tekstu Službena zabilješka), čiji dijelovi i predstavljaju sadržaj konkretne privatne tužbe, sastavila isključivo na osnovi svog zapažanja i stručnog mišljenja cijelog tima Centra za socijalni rad Zaprešić (u daljnjem tekstu CZSS) kao i zašto predmetni sadržaj Službene zabilješke ne predstavlja kazneno djelo klevete. Nesporno je tako utvrđeno da je optuženica sastavila službenu zabilješku kao dio stručnog mišljenja i to u pisanom obliku kao socijalna radnica, ali i kao dio stručnog tima CZSS Zaprešić i to na temelju provedenog nadzora nad obitelji privatnog tužitelja. Navedeno potvrđuju članovi stručnog tima u kojem je sudjelovala i optuženica kao socijalna radnica; svjedok PC, voditelj tima ispred CZSS Zaprešić te svjedok EC kao član tima, a podredno i svjedokinja SC koja je preuzela nadzor nad obitelji privatnog tužitelja nakon što je optuženica otišla na rodiljni dopust. Pri tome je posebno potrebno naglasiti, upravo kao što to i navodi svjedok JC, nad obitelji privatnog tužitelja bio je proveden nadzor po CZSS iz razloga što je kod trećeg maloljetnog djeteta utvrđen prijelom bedrene kosti, odnosno nakon što je iz bolnice zaprimljena obavijest da se radi o prijelomu koje je dijete dobilo na neutvrđen način. Upravo zbog navedenog je sukladno svjedočkom iskazu EC i bila donesena odluka da je potrebno provoditi navedenu mjeru nadzora, koji nadzor je i završen izdvajanjem djece iz obitelji u okviru kojeg je sadržajno sačinjen i dio teksta koji je predmet ove privatne tužbe. Suprotno takvom utvrđenju, kazneno djelo klevete je počinjeno ako je počinitelj „tempore criminis“ znao za neistinitost činjenične tvrdnje koju je iznosio ili prenosio kao i ako je (iznoseći takve neistinite tvrdnje) imao namjeru da se takvim iznošenjem tvrdnji drugome nanese šteta. Međutim, ono što optuženica iznoseći svoje žalbene razloge propušta imati na umu jest činjenica da socijalni radnik (optuženica) u predmetnom izvješću iznosi svoja zapažanja na osnovu saznanja koja su rezultat nadzora cijelog tima, kao što to i proizlazi iz svjedočkog iskaza PC koji je neposredno provodio nadzor nad obitelji privatnog tužitelja. Osim toga, svrha konkretnog nadzora (pa time i samog izvješća) bila je zaštita maloljetnog djeteta (djece), a to ujedno znači da je CZSS u obavezi sa jednakom pažnjom štititi pravo potencijalnog oštećenika (maloljetnog djeteta) koji je i bio povodom za određivanje mjera nadzora, a ne samo imati u vidu prava jednog ili oba roditelja (od kojih je jedan i privatni tužitelj), odnosno da je CZSS dužan sa jednakom pažnjom pristupiti ocjeni svih raspoloživih činjenica kao što je u konkretnom slučaju i učinio stručan tim kojeg je dio bila i optuženica. Činjenica da sam privatni tužitelj nije zadovoljan sa rezultatima provedenog nadzora, a time i sadržajem istoga, upravo kao što je to i zaključio prvostupanjski sud ne ukazuje da su na strani optuženice ostvarena objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela klevete kako se to ističe žalbom. Slijedom navedenog, ispravno je prvostupanjski sud, optuženicu oslobodio od optužbe zbog čega je žalbene navode privatnog tužitelja u cijelosti valjalo odbiti kao neosnovane.

9. Budući da nisu utvrđene bitne povrede na koje drugostupanjski sud povodom žabe pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP- a, valjalo je žalbu privatnih tužitelj na temelju članka 482. ZKP-a u cijelosti odbiti i potvrditi prvostupanjsku presudu te riješiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 23. rujna 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Gordana Mihela Grahovac