Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Posl.br. Pp-271/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe Bak d.o.o. i njene odgovorne osobe Bak Marina iz Pirana, oboje zastupani po Buvinić Marinu, odvjetniku iz Umaga, zbog prekršaja iz čl.229.st.1.al.34. i st.2. Zakona o radu, NN (93/14) i čl.10.st.1.a. i st.2. Zakona o minimalnoj plaći (NN 118/18, 120/21), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, primjenom čl.183., čl.181.st.5. i čl.182.st.1.toč.1. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika i branitelja, dana 04. rujna 2025. god.

p r e s u d i o  j e

I.

OKRIVLJENICI:

1. BAK d.o.o., OIB 87843264837, sa sjedištem u [adresa], djelatnost: trgovina, pravna osoba, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana,

2. DR, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1958. godine, od oca D i majke T, sa prebivalištem u [adresa], slovenski državljanin, odgovorna osoba u pravnoj osobi, po zanimanju trgovac, mjesečna primanja oko 800,00 eura, razveden, otac dvoje djece, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,

krivi su

što prema pisanom traženju više inspektorice rada, do dana 21. prosinca 2021. god. nisu dostavili cjelovitu dokumentaciju potrebnu za potpuno i točno utvrđivanje činjeničnog stanja u inspekcijskom nadzoru, vezano za radnicu TR i to:

• evidenciju o radnici,

• evidenciju o radnom vremenu za mjesec rujan 2021. god.

• dokaz o plaćenim dužnim doprinosima (izvatke iz stanja poslovnog računa za mjesec rujan 2021. god.),

dakle, na pisano traženje inspektora i u određenom roku, nisu dostavili potpune podatke i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora,

čime su počinili prekršaj iz čl.64. Zakona o Državnom inspektoratu, zbog čega se temeljem odredbe čl.127.st.1. i st.2. cit. zakona u svezi čl.37.st.2. Prekršajnog zakona

pravna osoba

kažnjava

novčanom kaznom od

1.040,00 (tisuću četrdeset) eura,

odgovorna osoba

kažnjava

novčanom kaznom od

200,00 (dvjesto) eura,

Temeljem članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona svaki okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Upozorava se svaki okrivljenik da će se novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom ako dobrovoljno plati dvije trećine (2/3) izrečene novčane kazne u gore navedenom roku.

Svakim daljnjim načinom naplate, novčana kazna naplatiti će se u punom iznosu.

Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, svaki okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Ako svaki okrivljenik troškove prekršajnog postupka ne plati u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.

Svaki okrivljenik je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.

II.

Okrivljenici: 1. BAK d.o.o. i 2. MARINO BAK, podaci kao u toč.I., temeljem odredbe čl.182.st.1.toč.1. Prekršajnog zakona

oslobađaju se od optužbe

što u svojstvu poslodavca ne bi u ugovorenom roku isplatili minimalnu plaću propisanu odredbom čl.3. Zakona o minimalnoj plaći, radnici TR za mjesec rujan 2021. god. najkasnije do dana 15. listopada 2021. godine, budući joj ne bi platili dužne doprinose na plaću i iz plaće, a koji doprinosi čine minimalnu plaću, nego bi isplatili istoj neto plaću bez plaćenih doprinosa,

čime bi počinili prekršaj iz čl.3. Zakona o minimalnoj plaći, kažnjiv prema odredbi čl.10.st.1. i st.2. cit. zakona.

III.

Protiv okrivljenika : 1. BAK d.o.o. i 2. DR, podaci kao u toč.I., temeljem odredbe čl.181.st.5. Prekršajnog zakona

odbija se optužba

a. kao poslodavci ne bi sklopili ugovor o radu s TR u [adresa] dana 21. listopada 2019. godine, a da bi angažirali istu za obavljanje poslova prodavača, obavljanja inventure, pakiranja robe i slaganja u skladište, usklađivanja stanja količina tj. zaliha, izdvajanja oštećene robe i drugo, odredili bi joj mjesto, vrijeme i način obavljanja rada,

čime bi počinili prekršaj iz čl.14.st.3. Zakona o radu, kažnjiv po čl.229.st.1.t.3. i st.2. cit. zakona,

b. kao poslodavac ne bi u propisanom roku izvršili prijavu tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za TR, niti su dostavili podatke o početku osiguranja tijelu obveznog mirovinskog osiguranja za osiguranicu TR najranije 8 (osam) dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada 10. lipnja 2019. godine s danom stjecanja svojstva osigurane osobe nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja u Umagu, te ne bi TR prijavili tijelu obveznog mirovinskog osiguranja najkasnije 21. listopada 2019. godine s istim danom stjecanja svojstva osigurane osobe, već bi podnijeli prijavu 08. studenog 2019. godine s danom stjecanja svojstva osigurane osobe 06. studenog 2019. godine nadležnom tijelu obveznog mirovinskog osiguranja,

čime bi počinili prekršaj iz čl.112.st.1.t.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjiv po čl.172.st.2.t.4. i st.3. cit. zakona,

c. kao poslodavci ne bi radnicu TR u propisanom roku od 8 (osam) dana od početka zaposlenja prijavili nadležnom tijelu obaveznog zdravstvenog osiguranja u Umagu s prvim danom početka rada 10. lipnja 2019. godine, te da ne bi istu u propisanom roku najkasnije dana 29. listopada 2019. godine prijavili nadležnom tijelu obveznog zdravstvenog osiguranja s prvim danom početka rada 21. listopada 2019. godine,

čime bi počinili prekršaj iz čl.120. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjiv po čl.150.st.1. i st.3. cit. zakona,

d. kao poslodavci ne bi omogućili korištenje tjednog odmora radnici TR na način i pod uvjetima propisanim zakonom, tj. u razdoblju rada od 11. studenog 2019. godine do 30. studenog 2019. godine ne bi istoj omogućili dan tjednog odmora u nedjelju dana 10. studenog 2019. godine, te u dan koji nedjelji prethodi ili koji iza nje slijedi niti bi joj omogućili korištenje zamjenskog tjednog odmora po okončanju razdoblja koje bi provela na radu,

čime bi počinili prekršaj iz čl.75. Zakona o radu, kažnjiv po čl.228.st.1.t.14. i st.2. cit. zakona,

e. kao poslodavac ne bi radnici TR omogućili korištenje razmjernog godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa za 2019. godinu, zasnovanog 10. lipnja 2019. godine, te da ne bi istoj omogućili korištenje godišnjeg odmora za 2020. godinu tijekom kalendarske godine za koju bi ostvarila pravo na godišnji odmor odnosno u neprekinutom trajanju od najmanje dva tjedna,

čime bi počinili prekršaj iz čl.78. i čl.83. Zakona o radu, kažnjivo po čl.228.st.1. t.15. i st.2. cit. zakona.

Obrazloženje

1. Protiv okrivljenika ovom sudu podnesen je optužni prijedlog Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, pod brojem KLASA: 116-02/21-01/5105, URBROJ: 443-02-01-10-22-10, od 07. veljače 2022. g. zbog prekršaja naznačenih u izreci ove presude.

2. Okrivljenici su ovome sudu podnijeli pisanu obranu u kojoj su naveli da se ne smatraju krivima za djela kojima ih se tereti, te da su navodi TR lažni te da osporavaju njezine navode. Naveli su kako istu nisu mogli prijaviti u vremenu za koji ona navodi, jer ona tada fizički nije ni radila, jer nije radila ni trgovina. Njoj da je uvijek dostavljen obračun plaća, pa tako i za 2019. godinu čiji da je primitak ona osobno potpisala i na to nije dala nikakvu primjedbu, dok je također potpisala i evidencijsku listu za mjesec listopad 2019. godine.

Nadalje su naveli kako je greškom knjigovodstva navedena radnica bila prijavljena od 25. lipnja 2019., iako je započela sa radom 13. lipnja 2019., no da je ta greška odmah ispravljena, dok joj je i plaća isplaćena kada je započela sa radom 13. lipnja što da je vidljivo na platnoj listi kao i iz obrasca M-3P-prijava na osiguranje, zbog čega da smatraju kako je donekle počinio opisane radnje, ali bez namjere za činjenjem prekršajnih djela, a koje posljedice su otklonjene odmah po saznanju. Također da su netočni i neosnovani navodi da je radnica TR započela sa radom 10. lipnja 2019., budući je započela 13. lipnja 2019., kao je navedeno u prijavi, a koji datum početka ona nikada nije osporavala, do trenutka prijave. Pri tome je navedeno kako se općenito radnici ne prijavljuju na zdravstveno osiguranja, nego se to čini automatizmom (međuresornom suradnjom upravnih tijela), tako da se radnika prijavljuje na HZMO i oni prosljeđuju to u HZZO tako da to više nije zakonska obveza okrivljenika.

Naveli su kako je netočan i neosnovan navod da radnici nije isplaćena minimalna plaća za mjesec rujan 2021. godine, jer da iz izvoda proizlazi da je isplaćena neto plaća u iznosu od 6.000,00 kn, dok je točno da nisu isplaćeni doprinosi za plaću za mjesec rujan 2021. godine, jer je tvrtka tada završila u tzv. blokadi računa zbog lošeg poslovanja uzrokovanog pandemijom Covid-19 virusa, a budući je poslovanje bilo isključivo sezonsko, a u veljači 2022. godine da su isplaćeni svi dugovani doprinosi na plaću za rujan 2021. godine.

Također da je netočno kako navedenoj radnici nisu omogućili korištenje tjednog odmora, dok su svi radnici koristili godišnji odmor dok se ista nakon tri godine "sjetila" da to ne bi koristila. Osim toga da ta radnica nije radila u navedenom periodu u [adresa] niti je bila u [adresa], te da je primjerice 13. studenog 2019. iz Osijeka došla u Rijeku te da su je odveli u Piran i sklopili ugovor o radu za mjesto rada u Sloveniji. Zbog svega navedenog smatraju kako tužitelj utemeljuje svoje navode isključivo na navodima (lažima) radnice TR bez navođenja ijednog drugog dokaza. Osim toga da je i netočno da nisu dostavili zatraženu dokumentaciju u roku, jer da je ovlašteni tužitelj ostavio rok od jednog dana za dostavu, dok je ista dostavljena 21. prosinca 2021. godine. Zaključili su kako je namjera TR navedenom prijavom bila nanesti štetu drugookrivljeniku budući joj je otkazan ugovor o radu i to kao svojevrsni vid osvete.

3. Pred Općinskim sudom u Osijeku u svojstvu svjedoka ispitana je LR, inspektorica rada, koja je iskazala da je tijekom inspekcijskog nadzora kod okrivljenika na okolnost primjene propisa o radnim odnosima, ispitala svjedokinju TR, a da je izvršen uvid u naknadno dostavljenu radno pravnu dokumentaciju od strane poslodavca koju su dostavili 13. prosinca 2021. Tijekom nadzora da je utvrdila nepravilnosti u radu, jer da nisu radnici TR za mjesec rujan 2021. god., a najkasnije 15. listopada 2021., platili dužne doprinose na plaću i sa plaće, a koji doprinosi čine minimalnu plaću, nego su radnici isplatili neto plaću bez plaćenih doprinosa, razmjerno broju dana koje je radila u mjesecu, a što nije mogla utvrditi jer da joj nije dostavljena evidencija o radnom vremenu za mjesec rujan 2021. što da je obilježje terećenog prekršaja.

4. Također je navela da nisu dostavili do 21. prosinca 2021. cjelovitu dokumentaciju i to evidenciju o radu, evidenciju o radnom vremenu, dokaz o plaćenim dužnim doprinosima, izvatke stanja poslovnog računa za mjesec rujan 201. god. koji poziv za dostavu dokumentacije su uredno primili. Zaključila je kako se zbog proteka vremena ne može izjasniti da li su okrivljenici naknadno dostavili traženu dokumentaciju.

5. Pred istim sudom, također u svojstvu svjedoka ispitana je TR, koja je iskazala kako je kod navedenog poslodavca započela sa radom u mjesecu lipnju 2019., da je radila tri mjeseca, nakon čega se vratila kući te bila ponovno pozvana da radi za poslodavca, sve njegove poslovnice na području RH, te radila kao voditelj veleprodaje i maloprodaje. Navela je da nije sklopljen ugovor, nego da joj je od strane poslodavca rečeno da je produžen stari ugovor te da je sastavljen aneks ugovora, što ona nije provjeravala. Naknadno da je provjerom utvrdila kako je prijavljena kao skladištar, a ne kao voditelj prodaje, što da je prijavila Državnom inspektoratu, a da se zbog proteka vremena ne može sjetiti kada joj je poslodavac isplatio propisane doprinose za plaću za mjesec rujan 2021. god. ali da su joj oni u međuvremenu plaćeni.

6. Na održanoj glavnoj raspravi branitelj okrivljenika zaključno je naveo kako smatra da ovlašteni tužitelj nije nedvojbeno dokazao počinjenje sedam terećenih djela od strane prvo i drugo okrivljenika. Iskaz oštećene TR od 12. prosinca 2023. obrana smatra u cijelosti nevjerodostojnim, odnosno neistinitim. Posebice u djelu gdje ista iskazuje da joj poslodavac nije isplatio minimalnu plaću za rujan 2021. dok iz svih priloženih isprava proizlazi upravo suprotno. Također iskaz je neistinit u dijelu gdje ista navodi da je poslodavac naknadno isplatio doprinose po nalogu inspektorice. Doprinosi ne predstavljaju minimalnu neto plaću, a inspektorica odnosno inspektorat rada tada nije niti započeo postupanje protiv okrivljenika. Okrivljenici, da su dostavili ovlaštenom tužitelju određenu dokumentaciju odnosno očitovali su se na njegov nalog u ostavljenom roku, iako je isti nestvarno kratak, a što proizlazi iz priloženih materijalnih dokaza u spisu. Ovdje da se ustvari radi o svojevrsnom osvetničkom pohodu TR zbog dobivenog otkaza ugovora o radu, te površnom i nestručnom pristupu Državnog inspektorata u Osijeku, koji prema stavu obrane, s obzirom na sve okolnosti, nije niti trebao postupati u ovom predmetu, nego isti ustupiti mjesno nadležnom inspektoratu (u Rijeci), što je određeni pokazatelj u njegovu neobjektivnost. Zaključno, obrana ističe da je za djela pod točkama I., II., III., V. i VI. optužnog prijedloga zastupila zastara, pa se predlaže sudu da u tom djelu odbije optužbu, dok za točku IV. I VII., donese presudu kojom oslobađa okrivljenike od optužbe.

7. Sud je u postupku pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, dopis za dostavu podataka, obrazac eM-1P HZMO-a, zapisnik o saslušanju svjedoka, obračune plaća i naknada, potvrdu o uplati (Nalog za nacionalno plaćane platitelja BAK d.o.o., a primatelja TR u iznosu od 6.000,00 HRK) od 27. rujna 2021., ugovore o radu na određeno vrijeme, potvrde o dostavi, e-mail korespondencije, Odluke o redovitom poslovno uvjetovanom otkazu o radu, Obrazac eM-3P HZMO-a, očevidnik neizvršenih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate, očevidnik svih osnova za plaćanje sa specifikacijom naplate, rješenje Trgovačkog suda u Pazinu posl.br. St-649/2021-43, presudu Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama posl.br. Pp-88/2022-12, evidencije prisutnosti, izvode iz prekršajne evidencije.

8. Iz spisa predmeta proizlazi da su okrivljenici dana 13. prosinca 2021. g. pozvani da do dana 21. prosinca 2021. g. dostave traženu dokumentaciju inspektorici rada i to :

• evidenciju o radnici, ugovore o radu,

• prijave tijelima HZMO-a i HZZO-a (promjene tijekom osiguranja, odluku o prestanku radnog odnosa),

• obračun plaće za mjesec rujan 2021. g. sa dokazom o isplati plaća i plaćenim doprinosima,

• evidenciju o radnom vremenu za rujan 2021. g.,

• očitovanje zakonskog zastupnika na okolnost omogućavanja korištenja godišnjeg odmora za 2019., 2020. i 2021. g.

9. Sud je u postupku izvršio uvid u dostavljenu presliku potvrde Hrvatske pošte o slanju preporučenih pošiljki adresirane na Državni inspektorat, iz koje je evidentno da je kao pošiljatelj označena pravna osoba ''Bak'' d.o.o., dok je također slana i dokumentacija i za pravnu osobu Mignon u kojoj je odgovorna osoba također DR, te je također vidljivo da je dokumentacija poslana 21. prosinca 2021. g.

10. Iz preslike sastavljenog podneska okrivljene pravne osobe od 21. prosinca 2021. god. kojom se dostavlja tražena dokumenatcija, evidentno je da su Državnom inspektoratu dostavljeni ugovori o radu, prijave i odjave tijelima HZMO-a i HZZO-a, obračun plaće za 2019., 2020. i 2021. g., obračun plaće za mjesec rujan 2021. g. i dokaz o isplati plaće, odluku o otkazu ugovora o radu, preslike e-mailova koji potvrđuju primitak odluke te potvrdu o slanju odluke o otkazu Ugovora o radu, koji je pri naslovljenom tijelu zaprimljen 23. prosinca 2021. g.

11. Okrivljenici u svojoj obrani nisu taksativno naveli koje su točno podatke tj. dokumentaciju, po traženju inspektora dostavili, a koju nisu. Iz priloženog dopisa, evidentno je da su okrivljenici dostavili podatke, međutim nisu dostavili traženu cjelovitu dokumentaciju, tj. podatke, odnosno isti nisu potpuni, kao što se to navodi i u optužnom prijedlogu, jer nije dostavljena cjelokupna dokumentacija koja je od njih tražena, što u svojem iskazu potvrđuje i ispitana inspektorica.

12. Usporedbom popisa tražene dokumentacije sa popisom dostavljene dokumentacije, evidentno je da okrivljenici nisu dostavili evidenciju o radnici, evidencije o njenom radnom vremenu za mjesec rujan 2021. g., kao ni dokaz o plaćenim dužnim doprinosima (izvatke iz stanja poslovnog računa za mjesec rujan 2021. g.).

13. Što se tiče evidencije o radnom vremenu, a posebno istaknutu okolnost iz navedenog podneska okrivljenika u kojem se ističe da je radnica samostalno određivala raspored radnog vremena sukladno ugovoru o radu, potrebno je napomenuti da ista ne isključuje obvezu poslodavca da ne vodi evidencije o radu te istu ne dostavi na traženje nadležnog tijela, budući da odredba čl.5. Zakona o radu propisuje da:

(1) Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu.

(3) Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovoga članka.

14. Slijedom iznesenog nisu postupili u smislu odredbe čl.64.st.1. Zakona o državnom inspektoratu, koja propisuje da su pravne i fizičke osobe dužne su na pisano traženje inspektora, u primjerenom roku koji odredi inspektor, dostaviti ili pripremiti točne i potpune podatke, obavijesti i materijale koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora.

15. Kako su okrivljenici pozvani 13. prosinca 2021. g. da do dana 21. prosinca 2021. g. dostave traženu dokumentaciju, ostavljen rok od 8 dana za dostavu, smatra se primjerenim.

16. Okrivljenici su takvim postupanjem ostvarili obilježja prekršaja iz navedenog propisa te su za to djelo proglašeni krivima na način opisan u toč.I. izreke ove odluke, budući da odredba čl.127.st.1.al.4. i st.2. cit. zakona propisuje da će se novčanom kaznom od 3.980,00 do 15.920,00 eura kaznit za prekršaj pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 390,00 do 2.650,00 eura, ako na pisano traženje inspektora u određenom roku ne pripremi ili ne dostavi podatke, obavijesti i materijale ili mu pripremi ili dostavi netočne i nepotpune podatke, obavijesti i materijale (članak 64.). Slijedom iznesenog proglašeni su krivima, na način opisan u izreci ove odluke.

17. Pri odmjeravanju kazni za djelo opisano u toč.I. izreke ove presude, sud je u obzir uzeo izražene olakotne okolnosti, a to je da počinjenjem prekršaja nije došlo do takvih posljedica koje bi bile trajne i neotklonjive prirode, dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika za ovakva i slična djela, te njihovo sudjelovanje u postupku. Stoga su primjenom odredbe čl.37. Prekršajnog zakona, okrivljenicima izrečene novčane kazne ispod najniže propisanih kazni za taj prekršaj, držeći da se obzirom na istaknuto i ovako ublaženim kaznama može postići svrha kažnjavanja.

18. Nadalje, odredba čl.37.st.3.toč.2. Prekršajnog zakona propisuje da sud može ublažiti kaznu ako je za prekršaj propisan minimum iznad 1.327,23 eura ili u točno određenom iznosu novčane kazne iznad 5.308,91 eura, a da se kazna može ublažiti do četverostrukog iznosa općeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuću vrstu okrivljenika (članak 33. ovoga Zakona).

19. Odredba čl.33.st.1. Prekršajnog zakona propisuje da za prekršaj propisan zakonom, za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može biti propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 260,00 eura, stoga je okrivljenoj pravnoj osobi ,a primjenjujući gore citirane zakonske odredbe izrečena novčana kazna sukladno odredbi čl.10.st.1. i 2. Zakona o minimalnoj plaći u iznosu od 1.040,00 eura, što je četverostruki iznos općeg zakonskog minimuma kazne za pravnu osobu. Odgovornoj osobi je također izrečena novčana kazna u ublaženom novčanom iznosu.

20. Okrivljena pravna i njezina odgovorna osoba u toč.II. izreke ove presude, terete se da ''…ne bi u ugovorenom roku isplatili minimalnu plaću propisanu odredbom čl.3. Zakona o minimalnoj plaći, radnici TR za mjesec rujan 2021. god. najkasnije do dana 15. listopada 2021. godine, budući da joj ne bi platili dužne doprinose na plaću i iz plaće, a koji doprinosi čine minimalnu plaću, nego bi joj isplatili neto plaću bez plaćenih doprinosa…''.

21. Odredba čl.10.st.1. i 2. Zakona o minimalnoj plaći, propisuje da će se novčanom kaznom kaznit za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne isplati minimalnu plaću na način propisan ovim Zakonom (članak 3. stavci 1., 2., 4., 5., 6. i 7.).

22. Odredba čl.3. Zakona o minimalnoj plaći u naznačenim stavcima propisuje da:

(1) Minimalna plaća u smislu cit. zakona je najniži mjesečni iznos bruto plaće koja se radniku isplaćuje za rad u punom radnom vremenu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, minimalnom plaćom smatra se najmanji iznos mjesečne brutoplaće prema složenosti poslova za puno radno vrijeme ugovoren kolektivnim ugovorom čija je primjena proširena sukladno općem propisu o radu.

(4) U iznos minimalne plaće ne ubrajaju se povećanja plaće s osnove prekovremenog rada, otežanih uvjeta rada, noćnog rada i rada nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

(5) Otežanim uvjetima rada iz stavka 4. ovoga članka smatraju se oni uvjeti koji su određeni zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim propisom koji poslodavca obvezuje.

(6) Minimalna plaća radnika koji radi u nepunom radnom vremenu utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

(7) Minimalna plaća radnika koji je sukladno ugovoru o radu proveo u radnom odnosu odnosno na radu u bilo kojem razdoblju ugovornog odnosa s poslodavcem manje od mjesec dana, utvrđuje se i isplaćuje razmjerno trajanju radnog odnosa odnosno vremena provedenog na radu u tom mjesecu, a u slučaju iz stavka 6. ovoga članka i razmjerno ugovorenom radnom vremenu.

23. Sud je uvidom u sadržaj činjeničnog opisa, a koji je opisan u toč.II. izreke ove odluke, utvrdio da isti ne sadrži zakonski opis prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret. Iz ni jednog stavka citirane materijalne odredbe (čl.3.st.1., 2., 4., 5., 6. i 7.) ne proizlazi obaveza plaćanja doprinosa na plaću i iz plaće, niti se u njima definira koje doprinose je potrebno isplatiti, niti da oni čine minimalnu plaću, kako se to navodi u optužnom prijedlogu.

24. Dužnost poslodavca za isplatom doprinosa, svakako postoji ali ona ne proizlazi iz citirane zakonske odredbe, niti je njezin konstitutivni element, nego eventualno nekog drugog djela, koje nije obuhvaćeno označenim zakonskim propisom.

25. Zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, a sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

26. Slijedom navedenog, djelo činjenično opisano u optužnom prijedlogu u toč.IV., a u ovoj odluci u toč.II., po propisu nije označeni prekršaj, te je okrivljenike zbog toga trebalo osloboditi od optužbe, temeljem odredbe čl.161.st.6. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe, zbog čega je odlučeno kao u toč.II. izreke ove presude.

27. U odnosu na djela opisana u toč.III. izreke ove presude, sud je po službenoj dužnosti utvrdio kako je od dana kada su ti prekršaji počinjeni proteklo četiri godine, dakle vrijeme propisano odredbom čl.13.st.1. Prekršajnoga zakona za zastaru prava na vođenje prekršajnog postupka, pa je shodno toj odredbi, a vezano uz odredbu čl.181.st.5. cit. zakona, optužbu protiv okrivljenika valjalo odbiti zbog nastupanja zastare vođenja prekršajnog postupka.

28. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu razmjerno složenosti i trajanju postupka.

U Bujama, dana 23. rujna 2025. godine.

Zapisničarka

Jelena Blažanović, v.r.

Sutkinja

Sanja Božić Turina, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

O TOME OBAVIJEST:

1. Okrivljenicima i branitelju,

2. Tužitelju,

3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,

4. Spis, ovdje.