REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj 163 Ps-23/2023
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Jadranki Nižić-Peroš, u pravnoj stvari tužiteljice UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici ŠŠ, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika DŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi iseljenja i predaje u posjed, nakon održane glavne i javne rasprave 25. kolovoza 2025. u prisutnosti tužiteljice uz punomoćnika te odsutnosti uredno pozvanog tuženika i objave 22. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku AŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da napusti posjed dijela nekretnina oznake čest. 2862 i čest. 2863 obje k. o. [katastarska općina], koje nekretnine odgovaraju čest. 193 k. o. [katastarska općina] izmjere, a koje u naravi predstavljaju kuću i dvorište te da istu preda tužiteljici UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posjed i to slobodnu od svih stvari i osoba sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
II. Dužan je tuženik DŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužiteljici UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], prouzročeni parnični trošak, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na naveden iznos parničnih troškova teče od dana objave presude pa do isplate, po stopi propisanoj čl.29 stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječene kamatne stope na stanje kredita odobrenih zna razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi, podnesenoj ovom sudu dana 29. rujna 2023., navodi da je vlasnica nekretnine oznake čest. 193 k. o. [katastarska općina] i to za cijelo. Predmetna nekretnina u naravi predstavlja stambenu zgradu – kuću i dvorište u mjestu [adresa] ukupne površine 1524 m2. Pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini tužiteljica je stekla darovanjem od svog oca pok. MŠ, a on je stekao ugovorom o doživotnom uzdržavanju sklopljenim sa VŠ i ĆŠ kao primateljima uzdržavanja i ocem tužiteljice pok. MŠ kao davateljem uzdržavanja. U postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] na ročištu održanom dana 09. prosinca 2022. tužiteljica se upisala kao vlasnica. U gore navedenoj kući neovlašteno i bez ikakvog pravnog temelja boravi tuženik – bivši suprug tužiteljice koji, ni nakon više usmenih poziva od strane tužiteljice, ne želi napustiti kuću koja nije njegovo vlasništvo niti je ikad bila.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu dostavio dokumentaciju koja se odnosi na njegovo zdravstveno stanje i drugu dokumentaciju u koju je ovaj sud izvršio uvid dok je naveo na pripremnom ročištu da su laži da je kuća, koju je on obnovio svojim rukama, vlasništvo tužiteljice i da ona tamo nema nikakva prava. Naveo je i da ne pristaje na nikakvu isplatu od strane tužiteljice, da je to njegova kuća i tko da ga može istjerati iz njegove kuće.
3. U ovoj pravnoj stvari sud je izveo sljedeće dokaze, izvršio uvid i pročitao izvadak iz EOP zemljišne knjige (l.s. 4), Zapisnik Z-17584/20196/5750 (l.s. 5-7), liječničku dokumentacija na ime tuženika (l.s. 17-27), ugovor o darovanju (l.s. 28-29, 43-44, 58-59), uporabnu dozvolu (l.s. 30-33, 45-47, 60-63), zamolbu za upis čestice (l.s. 36, 51, 66), kopiju katastarskog plana (l.s. 37-38, 52-53, 67-67), ovjerenu izjava KŠ (l.s. 76), te su saslušani svjedoci FŠ, TŠ, IŠ, EŠ, ĐŠ, ČŠ te je saslušana tužiteljica.
4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari jest zahtjev tužiteljice da se naloži tuženiku da napusti posjed dijela nekretnina oznake čest. 2862 i čest. 2863 obje k. o. [katastarska općina], koje nekretnine odgovaraju čest. 193 k. o. [katastarska općina] izmjere, koje u naravi predstavljaju kuću i dvorište te da istu preda tužiteljici u posjed i to slobodnu od svih stvari i osoba sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
5. Činjeničnu osnovu tužbenog zahtjeva čini tvrdnja tužiteljica da je predmetnu nekretninu stekla darovanjem od svoga oca MŠ te da se u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga upisala kao vlasnica predmetne nekretnine, a da se tuženik, njezin bivši suprug uselio u predmetnu nekretninu kuću i ne želi se iz nje iseliti.
6. Na temelju uvida u izvadak iz EOP – zemljišne knjige, sastavljenog od strane Komisije za preoblikovanje Zemljišnih knjiga za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 1.524 m2 utvrđeno je da je kao vlasnik upisana UŠ za cijelo.
6.1. Iz Zapisnika broj Z-17584/20196/5750 sa ročišta održanog 9. prosinca 2022. proizlazi da je čestica zemlje nove oznake 193 k. o [katastarska općina] nastala od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare oznake te da je u zemljišnim knjgama upisano više suvlasnika. U Zapisniku je među ostalim navedeno i da je uvidom u katastarski operat PL 126 utvrđeno da ja kao posjednik na dijelu čest. stare izmjere 2855/4 površine 559 m2 upisan BŠ za cijelo dok je prethodno navedeno i da je čest. zem. [katastarska čestica] površine 3.356 m2 upisana u zk uložak [broj ZK uloška] koji je uništen tijekom II. Svjetskog rata.
6.2. Tužiteljica u tužbi traži da tuženik napusti posjed dijela nekretnina oznake čest. 2862 i čest. 2863 obje k. o. [katastarska općina], koje nekretnine odgovaraju čest. 193 k. o. [katastarska općina] izmjere te tijekom postupka niti navodi niti tvrdi da bi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a isto niti ne proizlazi iz Popisnog lista sastavljenog u postupku preoblikovanja (list 5 spisa).
6.3. Prema sadržaju Ugovora o darovanju zaključenog 12. veljače 2015. između DŠ i UŠ kao darodavatelja i OŠ (njihovog sina) kao daroprimca proizlazi da je predmet darovanja kuća sa dva pomoćna objekta i sve ostalo što se nalazi na čet.zem. broj 2855/4 u [adresa], zaseok [adresa]. KŠ je u Izjavi od 27. studenog 2023. naveo da mu nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije nikada bila predana u posjed te da je Ugovor o darovanju samo fiktivan ugovor.
6.4. Nadalje, iz Uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. izdane dana 12. listopada 2020. od strane Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove proizlazi da je izdana na zahtjev investitora AŠ te se u istoj utvrđuje da je građevina stambene namjene, skupina neodređena na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena prije 15. veljače 1968. Navedeno je utvrđeno temeljem uvida u snimak učinjen prije 15. veljače 1968. i temeljem očevida dok se radi o građevini dimenzija 6,47 x 22,13 m, katnosti prizemlje. Iz navedenog se zaključuje da je očevidom utvrđeno da je nekretnina koju tuženik drži u posjedu u [adresa] izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
6.5. Kako proizlazi iz tužbe radi razvoda braka od 10. listopada 2013. (list 34 spisa) podnesene od strane tužiteljice protiv tuženika AŠ, ista je među ostalim navela da od bračne stečevine imaju "vikendicu u selu Pridraga" dok je tuženik u odgovoru na tužbu naveo da je vikendicu sam kupio i obnovio svojim radom i pomoću bližnjih bez sudjelovanja tužiteljice.
6.6. Iz Zamolbe za upis čestice podnesene od strane AŠ **.**.2011. Državnoj geodetskoj upravi slijedi da je isti tražio od MŠ, BŠ i LŠ da potpišu da se čest. zem. [katastarska čestica] u [adresa], zaseok [adresa] prenese na njegovo ime dok iz kopije katastarskog plana od 2. rujna 2020. slijedi da se na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalaze dva veća spojena objekta te jedan manji objekt.
7. Iz iskaza saslušanog svjedoka ZŠ proizlazi da se kuća koja je predmet ovog postupka nalazi se u zaseoku [adresa] u [adresa], da je to bila stara kuća u kojoj je bila udana CŠ, Ivankina i njegova tetka. CŠ i njezin suprug ŽŠ da nisu imali djece. Prije smrti ŽŠ je svoju polovicu imovine dao svojim šurjacima koji su se zvali MŠ i PŠ, ali imovina se sastojala samo od zemlje, ali ne i od kuće jer je ŽŠ ostavio cijelu kuću svojoj ženi, a njihovoj tetki CŠ. MŠ bio je djed od tužiteljice UŠ, a i otac od UŠ se zove MŠ. Kad je ŽŠ umro i teta VŠ ostala sama ona se priklonila živjeti sa ocem tužiteljice MŠ i bratom JŠ, oni su vodili brigu o njoj. Tako je sad pok. VŠ svoju polovinu imanja dala MŠ i JŠ zato što su je „dogledali“, oni su bili njegovi susjedi pa mu je to sve poznato. MŠ i JŠ su se podijelili nakon što je umrla tetka VŠ tako da je predmetna kuća s dvorištem pripala MŠ. Poslije Domovinskog rata sjeća se kako mu je MŠ, otac tužiteljice rekao „ajde FŠ pa ćemo ono pokriti“, misleći na kuću jer je kuća u ratu pola izgorena, nije imala krova. On je osobno stavljao cigle na krov, a MŠ ga je zamolio i da uzida dvorišni zid koji je bio srušen i jednom prilikom mu je rekao: „ono ću ja dati UŠ“. MŠ mu je platio za sav rad. MŠ da je iskopao i gusternu ispred kuće pa ga zamolio da salije gusternu što je i učinio i platio ga je. MŠ, otac tužiteljice, mu je u nekoliko navrata rekao da će kuću dati UŠ, a Ivankina braća koji se zovu HŠ, EŠ i ĐŠ dobili su kuću i terene u zaseoku Klapani. UŠ i njezin tadašnji suprug DŠ su još dotjerali kuću, dolazili su i unutra su je uređivali. Kada su se razveli DŠ je došao živjeti u predmetnu kuću i sada tamo živi. Čuo je od UŠ da DŠ ne želi izaći iz kuće, a UŠ mu je pričala da ta kuća treba pripasti njihovog zajedničkog sina KŠ poslije njih.
7.1. Svjedokinja TŠ je navela da se njezin suprug zvao BŠ, on je bio brat od Ivankinog oca koji se zvao MŠ. Za predmetnu kuću zna da je to nasljedstvo od tetke VŠ koja je tu kuću ostavila ocu od UŠ, MŠ, a poslije je to on poklonio kćerki ŠŠ. Ona je dolazila u tu kuću kod UŠ, ali ne zna tko je ulagao u kuću i na koji način. Sada u kući da živi DŠ, a UŠ živi u [adresa]. Kad dođe u [adresa] UŠ boravi kod svoga brata RŠ u njegovoj kući jer su UŠ i DŠ razvedeni i nisu u dobrim odnosima. UŠ da ima dvoje djece i pričala joj je da bi ova kuća trebala pripasti sinu KŠ.
7.2. Saslušan pred ovim sudom svjedok EŠ je naveo da je VŠ rođ. RŠ tužiteljici UŠ teta, a njezin muž ŽŠ bio je stričević sa njegovim djedom HŠ. VŠ je svoj dio imanja dala svom bratu MŠ, a MŠ je bio djed od tužiteljice koji je onda ovaj dio ostavio svome sinu koji se isto zove MŠ i taj MŠ (sin) ostavio je svojoj kćeri UŠ rođenoj MŠ tj. tužiteljici. Ta kuća u kojoj sada živi samo tuženik a tužiteljica UŠ živi u [adresa], za vrijeme Domovinskog rata bila je spaljena, a nakon rata obnovio ju je MŠ, otac tužiteljice. Baba VŠ rođ. MŠ živjela je u toj kući do 1984. godine kada je umrla. [adresa] VŠ dogledao je MŠ, otac od tužiteljice. MŠ – otac tužiteljice imao je svoju firmu i bagere pa je nakon Domovinskog rata sa svojim radnicima obnavljao tu kuću, to je starinska kamena kuća. Tužiteljica UŠ i njezin sada bivši suprug DŠ dolazili su u tu kuću uglavnom ljeti jer nije bilo uvjeta da se u njoj živi zimi, a kada su se razveli onda je u kuću došao živjeti tuženik DŠ dok je UŠ ostala živjeti u [adresa]. Zna da je DŠ nešto radio oko struje jer je električar. UŠ da dolazi u [adresa] u drugu kuću – roditeljsku, u drugom dijelu [adresa], u [adresa], a u ovu predmetnu ne smije doći jer joj brani DŠ, ni ona ni njezina djeca da ne smiju doći.
7.3. U bitnome istovjetno kao i prethodni svjedoci iskazivali su i svjedoci IŠ, braća tužiteljice IŠ i ĐŠ kada su naveli da je predmetnu kuću tužiteljica dobila od njihovog pok. oca koji se zvao MŠ, a on je stekao od pok. tete VŠ rođ. MŠ. Kuća je u Domovinskom ratu dosta oštećena i nakon Domovinskog rata obnavljao ju je i njihov otac, Svjedok ĐŠ je naveo i da su UŠ i tuženik DŠ bili u braku i zajednički kasnije uređivali tu kuću u [adresa]. Kada su se razveli u kuću se doselio DŠ iz [adresa], njegov bivši zet.
7.4. Svjedok SŠ, susjed je naveo da je kuću naslijedio MŠ od svoje tete VŠ koja je bila sestra od njegovog oca koji se isto zvao MŠ. MŠ je poslije ovu kuću dao svojoj kćeri UŠ. Kada su se DŠ i UŠ razveli DŠ za stalno doselio u [adresa]. Sada živi u toj kući, a UŠ i dalje u Zagrebu. Kada UŠ dođe iz Zagreba onda dođe u "Klapane" kod svog brata, a ne u ovu kuću koju je dobila od svog oca.
7.5. Tužiteljica je u svome iskazu navela da se sa tuženikom razvela 2013., a zajedno su živjeli u stanu u [adresa], pa u [adresa] od 1983. do 2013., a koje vrijeme su bili u bračnoj zajednici. Nakon razvoda je sa djecom otišla u podstanare. Kuću u [adresa] je stekla darovanjem od svoga oca, a radilo se o vikendici koju su oni koristili od 2001. Njezinom ocu su nakon što im je darovao tu kuću dali 5.000,00 maraka, ali je to više bilo kao podmirenje troškova koje je otac imao za uređenje krovišta kuće prije darovanja. Točno je da je zbog pritiska tuženika zajedno s njime kao darovateljem darovala ovu nekretninu svome sinu GŠ, ali je ona još uvijek upisana kao vlasnica te nekretnine. Sin GŠ nije nikada ušao u posjed darovane nekretnine. Tuženik se 2014. doselio u [adresa], a do 2017. je tu boravio ljeti da bi se 2017. za stalno preselio u kuću u [adresa], a nakon što su prodali stan u [adresa]. Nije upoznata s time da je tuženik na svoje ime kao investitora ishodovao uporabnu dozvolu da je ova građevina izgrađena prije 1968. obzirom da je ona upisana kao vlasnica kuće. Niti ona niti njezina djeca djeca nemaju pristupa toj kući u [adresa] i to od ona i kćer od 2014., a sin GŠ negdje od 2020. jer ga je tuženik maltretirao. Kuću koju je njoj darovao otac nismo nadograđivali već su samo uredili krovište. Tuženik je obećao da će se iseliti iz kuće nakon što daruju kuću sinu međutim nakon što je došao DNK nalaz koji je potvrdio da je on otac KŠ, rekao je da što je sinovo da je to i njegovo pa da ne ide nigdje. Bila je žrtva zlostavljanja 30 godina te nije mogla razgovarati s njime. Svi računi dolaze na njezino ime, s time da vodu i čistoću ona plaća jer on nije htio pa je dobijala ovršene račune, plaćala troškove te se stoga dogovorila da se računi šalju njoj u [adresa], s time da je dobila opomenu za struju od Elektre ali im je poslala e-mail da ona ne koristi nekretninu i da ju isključe.
8. Vlasnička tužba predmnijevanog vlasnika za povrat stvari (čl. 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014. - publicijanska tužba, actio Publiciana)) je tužba kojom onaj za kojega se u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom smatra (predmnijeva) da je vlasnik stvari, traži od osobe koja stvar posjeduje, da mu ona preda svoj posjed te stvari. Radi se o tužbi koja je identična pravoj vlasničkoj tužbi uz iznimku da njome predaju u posjed traži onaj koji nije u mogućnosti dokazati svoje pravo vlasništva. Obzirom da je u odnosu na katastarsku općinu [katastarska općina] još uvijek u tijeku postupak obnove zemljišnih knjiga, a u kojem postupku se tužiteljica upisala kao vlasnica predmetne nekretnine, to je ista dokazala da se za nju predmnijeva da je vlasnik stvari odnosno čest zem. 2862 i čest. 2863 obje k. o. [katastarska općina] stare oznake, koje nekretnine odgovaraju čest. 193 k. o. [katastarska općina] izmjere, ali ne i 2855/4 k. o. [katastarska općina], stare oznake.
8.1. Tužitelj kod publicijanske tužbe osim pretpostavki za djelovanje predmnijeve njegovog prava vlasništva stvari, jednako kao i kod prave vlasničke tužbe, treba dokazati da je tuženik u posjedu stvari bez pravnog osnova, te mora dokazati i identitet konkretne stvari, odnosno da se radi upravo o stvari na kojoj je tužitelj predmnijevani vlasnik i da upravo tu stvar tuženik drži bez valjanog pravnog osnova.
8.2. Prema mišljenju ovoga suda tužiteljica nije dokazala identitet stvari obzirom da ista traži predaju u posjed dijela nekretnina oznake čest. 2862 i čest. 2863 obje k. o. [katastarska općina], koje nekretnine odgovaraju čest. 193 k. o. [katastarska općina] izmjere, a iz Ugovora o darovanju zaključenog 12. veljače 2015. između DŠ i UŠ kao darodavatelja i OŠ (njihovog sina) kao daroprimca proizlazi da je predmet darovanja kuća sa dva pomoćna objekta i sve ostalo što se nalazi na čet.zem. broj 2855/4 k. o. [katastarska općina].
8.3. Iako je KŠ u Izjavi od 27. studenog 2023. naveo da mu nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije nikada bila predana u posjed to ovaj sud, obzirom na činjenicu da je DŠ **.**.2020. od strane Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove izdana kao investitoru Uporabna dozvola kojom je utvrđeno da je građevina stambene namjene, skupina neodređena na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena prije 15. veljače 1968. temeljem uvida u snimak učinjen prije 15. veljače 1968. i temeljem očevida, a da se radi o građevini dimenzija 6,47 x 22,13 m, katnosti prizemlje, nije našao dokazanim koje točno nekretnine tužiteljica traži predaju u posjed (kuće i dvorišta) odnosno koju nekretninu uopće tuženik drži u posjedu, čest zem. 2862, 2863 ili 2855/4, sve stare oznake k. o. [katastarska općina].
8.4. Naime, tijekom postupka je utvrđeno, a kako proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, da se radi predmetu spora – kući, starini, koja je obnovljena nakon Domovinskog rada i koju kuću je tužiteljica stekla darovanjem od svoga oca MŠ. Također je utvrđeno i da je tuženik za vrijeme dok je bio u braku sa tužiteljicom pomagao pri izvođenju radova kod obnavljanja i u tome dijelu ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru iskazima saslušanih svjedoka koji su vjerodostojni i uvjerljivi i u skladu sa ostalim izvedenim dokazima.
8.5. Međutim, kako je prethodno navedeno, iz dokaza koje je tuženik dostavio u spis, Zamolbe za upis čestice podnesene od strane AŠ **.**.2011. te Ugovora o darovanju od 12. veljače 2015., kao i Uporabne dozvole kojom je na zahtjev investitora DŠ utvrđeno da je građevina stambene namjene, skupina neodređena na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena prije 15. veljače 1968. proizlazi da se kuća u kojoj živi tuženik ne nalazi na čest zem. 2862 i čest. 2863 obje k. o. [katastarska općina] stare izmjere, od kojih dijelova je nastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere, već na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
9. Stoga, što se tiče identiteta stvari, nije dokazana od strane tužiteljice potrebna pretpostavka jer nekretnina koju traži da joj se preda u posjed nije individualizirana oznakom katastarske općine i broja čestice na način da bi ovaj sud nedvojbeno utvrdio da se radi o nekretnini koju tuženik drži u posjedu odnosno tužiteljica nije dokazala nalaze li se kuća i dvorište na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare oznake ili 2855/4 k. o. [katastarska općina], stare oznake, u odnosu na koju nekretninu je tuženik ishodovao u 2020. uporabnu dozvolu i u kojoj je za pretpostaviti da i prebiva, što među strankama i nije sporno jer mu je i prebivalište prijavljeno na adresi [adresa]. Naime, kako proizlazi iz zapisnika iz postupka preoblikovanja za k. o [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oznake nije nastala od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare oznake, a niti to tužiteljica tvrdi tijekom postupka.
10. Slijedom navedenog valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice te je odlučeno kao u izreci ove presude.
U Zadru, 22. rujna 2025.
Sutkinja
Jadranka Nižić-Peroš, univ. spec. iur.
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.
DNA:
1. Tužiteljici, po punomoćnici,
2. Tuženiku, osobno.
