P-1062/2025-11

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Split, Gundulićeva 27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužiteljice: 1. LČĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] 2. LČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4 000 Liege, obje zastupane po punomoćnici Sanji Jerković, odvjetnici iz Splita, Gotovčeva 8, protiv tužene: NČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik PČ, odvjetnik iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 10. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja Sanje Jerković, odvjetnice iz Splita i punomoćnika tužene PČ, odvjetnika iz [adresa], **.**.2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužiteljice suvlasnice, svaka za po ½ idealnog dijela stambenog prostora – S2- stana na prvom katu zgrade sagrađene na č. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] anagrafske oznake [adresa], i to baš stana korisne površine 246,52 m2 koji se sastoji od:

spreme površine 1,60 m2, kuhinje površine 4,50 m2, blagovaonice površine 6,90 m2, sobe površine 14,90 m2, sobe površine 11,30 m2, predsoblja površine 11,60 m2, hodnika površine 1,90 m2, WC-a površine 1,75 m2, kupaonice površine 2,35 m2, radne sobe površine 11,45 m2, radne sobe površine 4,60 m2, dnevnog boravka površine 18,70 m2

i pripadaka: spreme površine 3,65 m2 i predulaza spreme površine 3,35 m2 u prizemlju; stubišta površine 8,97 m2, podesta površine 3,00 m2, terase površine 11,80 m2, balkona površine 2,55 m2, i balkona površine 8,90 m2 na katu; stubišta površine 11,90 m2 i tavana površine 100,85 m2 na tavanu,

kao posebnog dijela nekretnine neodvojivo povezanog sa 247/339 idealnog dijela nekretnine kao cjeline koju čini zgrada i pripadajuće zemljište.

II. Ovlašćuju se tužiteljice na temelju ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Omiš zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva, svaka za po ½ idealnog dijela na svoje ime na stambenom prostoru – S2- stanu na prvom katu zgrade sagrađene na č. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] anagrafske oznake [adresa], kao posebnom dijelu nekretnine, i to baš stanu korisne površine 246,52 m2 koji se sastoji od:

spreme površine 1,60 m2, kuhinje površine 4,50 m2, blagovaonice površine 6,90 m2, sobe površine 14,90 m2, sobe površine 11,30 m2, predsoblja površine 11,60 m2, hodnika površine 1,90 m2, WC-a površine 1,75 m2, kupaonice površine 2,35 m2, radne sobe površine 11,45 m2, radne sobe površine 4,60 m2, dnevnog boravka površine 18,70 m2

i pripadaka: spreme površine 3,65 m2 i predulaza spreme površine 3,35 m2 u prizemlju; stubišta površine 8,97 m2, podesta površine 3,00 m2, terase površine 11,80 m2, balkona površine 2,55 m2, i balkona površine 8,90 m2 na katu; stubišta površine 11,90 m2 i tavana površine 100,85 m2 na tavanu,

koji posebni dio je neodvojivo povezan sa 247/339 idealnog dijela nekretnine kao cjeline koju čini zgrada i pripadajuće zemljište, uz istovremenu uknjižbu brisanja upisanog suvlasničkog dijela sa imena tužene za 14047/64410 dijela, na način da ista ostane upisana u visini suvlasničkog dijela od 92/339 idealnih dijelova.

III. Nalaže se tuženoj u roku od 15 dana naknaditi tužiteljicama parnični trošak u iznosu 7.839,90 eura zajedno sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja, dakle od 22. rujna 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za 3 %-tna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka u iznosu od 765,81 eura tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U tužbi, zaprimljenoj 11. kolovoza 2020., se navodi kako su tužiteljice i tužena suvlasnice nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište anagrafske oznake, [adresa]. Predmetna obiteljska kuća sastoji se od prizemlja, kata i potkrovlja i nekada je predstavljala isključivo vlasništvo bake tužiteljica OČ, koja je prednici tužene AČ kupoprodajnom pogodbom od 30. kolovoza 1960. prodala tada neuređeno prizemlje kuće (osim prostora pod stubištem i prostorom ispred stubišta) te ½ idealnog dijela dvorišta oko kuće, dok su se stranke izričito suglasile da je potkrovlje vlasnost prodavateljice. Po smrti bake tužiteljica predmetnu nekretninu naslijedio je njihov otac sada pok. RČ, koji je potom ugovorom o darovanju svoj dio predmetne nekretnine darovao tužiteljicama, dok je dio AČ pripao majci tužene, a potom tuženoj, time da je u međuvremenu prodano neuređeno prizemlje uređeno u stan, sada u vlasništvu tužene. Po traženju sada pok. oca tužiteljica i ovdje tužene, za potrebe upisa u zemljišne knjige posebnih dijelova nekretnine koji im pripadaju, izrađen je projekt etažiranja stambene zgrade po sudskom vještaku za graditeljstvo Neni Mimica, dipl. ing. građ., na temelju kojeg projekta, potvrde o samostalnim uporabnim cjelinama i izjave stranaka o očitovanju volje o podjeli prava vlasništva na suvlasničke dijelove nekretnine i uspostavljanju vlasništva posebnih dijelova nekretnine (etažnog vlasništva), su u zemljišnim knjigama, kao posebni dijelovi predmetne nekretnine neodvojivo povezani sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine kao cjeline upisani i to:

- 1. Suvlasnički dio: 97/190 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) 1. koji u naravi predstavlja STAN na I (prvom) katu koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, četiri sobe, predsoblja, hodnika, kupaonice, WC-a, spreme i dva balkona, ukupne površine 97,25 m2, te pripatka terase na I katu sa sjeverno-zapadne strane površine 7,0 m2, te sprema i predulaz spreme u prizemlju ukupne površine 11,8 m2, na ime sada pok. oca tužiteljica te

- 2. Suvlasnički dio: 93/190 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) 1. koji u naravi predstavlja STAN u prizemlju, koji se sastoji od kuhinje s blagovaonicom i dnevnog boravka kao jedna prostorija, četiri spavaće sobe, predsoblja, kupaonice i WC-a ukupne korisne površine 92,45 m2, na ime tužene, za cijelo.

Međutim, pored u zemljišnim knjigama upisanih sastavnih dijelova i pripadaka stana na prvom katu, istome još od izgradnje (nekretnina je u današnjim gabaritima izgrađena prije 15. veljače 1968.) pripadaju još i stubište 1 površine 8,97 m2, podest površine 3,00 m2, terasa površine 11,80 m2, balkon 1 površine 2,55 m2 i balkon 2 površine 8,90 m2), stubište 2 površine 11,90 m2 i tavan površine 100,85 m2, što daje ukupnu korisnu tog stana kao samostalne uporabne cjeline sa sastavnim dijelovima i pripatcima od 247 m2, a što odgovara suvlasničkom dijelu nekretnine kao cjeline u visini 247/339 idealnih dijelova. Iako tužena nikada nije osporavala da bi opisani sporedni dijelovi predstavljali upravo pripadak stana na I. katu, čak to je i priznala i izjavom o očitovanju volje o podjeli prava vlasništva na suvlasničke dijelove nekretnine i uspostavljanju vlasništva posebnih dijelova nekretnine (etažnog vlasništva) ovjerenom u potpisu stranaka od strane javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod brojem ovjere OV-2751/2005. od 24. lipnja 2005., sada odbija tužiteljicama izdati ispravu na temelju koje bi bilo moguće u zemljišnim knjigama izvršiti upis predmetnog stana u naprijed utvrđenoj površini i sa naprijed opisanim pripadcima, kao posebnog dijela nekretnine neodvojivo povezanog sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine kao cjeline u visini 247/339 idealnih dijelova.

Na temelju iznesenog, predlaže sudu donijeti presudu sadržaja navedenog u izreci.

2. U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 16. rujna 2020., tužena navodi kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjev u cijelosti kao neutemeljenom. Tuženoj je zajedno s tužiteljicama na temelju projekta etažiranja od listopada 2004., potvrde Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstva i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Omiš, Klasa: 361-08/05-01/0021, Ur. broj: 2181-05/05-05-04 VM od 31. svibnja 2005. te izjave o očitovanju volje od 20. lipnja 2005. ovjerene po javnom bilježniku Radoslavu Vukoviću iz [adresa] pod brojem OV-2751/2005., Općinski sud u Omišu dopustio u zemljišnim knjigama diobu prava vlasništva na č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način kako je to prikazano u rješenju Općinskog suda u Omišu, Zemljišnoknjižnog odjela od 24. svibnja 2006. Na temelju kupoprodajne pogodbe između SČ. ĐČ kao prodavateljice te AČ uz ĐČ od 30. kolovoza 1960., da su tužiteljice vlasnice potkrovlja, odnosno tavana. To vlasništvo nikada nije bilo sporno. Međutim, po mišljenju tužene je upitno etažiranje tavana prema elaboratu etažiranja obzirom na članak 67. ZV-a. U svezi navedenog tužena upućuje na mišljenje navedeno u rješenju Općinskog suda u Omišu, Odjel za Zemljišne knjige od 24. svibnja 2006. Radi navedenog, budući je upitno etažiranje tavana te taj dio uknjižbe prava vlasništva, ne mogu tužiteljice povećati svoj suvlasnički dio na račun suvlasničkog dijela tužene koji je već utvrđen i uknjižen. Za navedeno ne postoji nikakvi pravni temelj. Elaborat etažiranja koji je dostavljen uz tužbu ne može biti osnova za uknjižbu radi svega prethodno navedenog, ali i stoga jer je nekompletan, a niti je sukladan sa izjavom o očitovanju danom pred javnim bilježnikom Radoslavom Vukovićem od 20. lipnja 2005. Radi navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Ovaj sud je 19. studenog 2024. pod poslovnim brojem P-2727/2020. donio presudu kojom je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev, a koja presuda je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu pod poslovnim brojem Gž138/2025 od 19. veljače 2025. ukinuta i predmet je vraćen na ponovno odlučivanje.

4. Podneskom od 1. rujna 2025. tužiteljice su precizirale tužbeni zahtjev na način kako je to navedeno u izreci.

5. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem kupoprodajne pogodbe od 30. kolovoza 1960. ovjerene kod Kotarskog suda u Omišu 31. kolovoza 1960. pod poslovnim brojem II.Ov-411/60., projekta etažiranja stambene zgrade od listopada 2004., prijepisa posjedovnog lista broj 921 k. o. [katastarska općina] od 8. veljače 2005. , kopije katastarskog plana od 17. rujna 2004., izvatka iz zemljišnih knjiga za z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] od 11. ožujka 2004., izjave o očitovanju volje o podjeli prava vlasništva na suvlasničke dijelove nekretnine i uspostavljanju vlasništva posebnih dijelova nekretnine (etažnog vlasništva) od lipnja 2005. ovjerene kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-2751/2005. od 24. lipnja 2005., uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968., Klasa: UP/I- 361-05/18-30/000018, Ur. broj: 2181/1-11-00-04/16-18-0005 od 18. lipnja 2018., elaborata etažiranja broj 155/17 od 20. studenog 2017., prijepisa posjedovnog lista broj 921 k. o. [katastarska općina] od 20. studenog 2017., zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 20. studenog 2017., potvrde Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Omiš, Klasa: 361-08/18-06/0003, Ur. broj: 2181/1-11-04/16-18-0003 od 3. prosinca 2018., rješenja Općinskog suda u Omišu, Odjel za zemljišne knjige pod poslovnim brojem Z-791/05-2-AŠ od 24. svibnja 2006., prijedloga za uknjižbu prava vlasništva od 15. srpnja 2005., izjave od 15. rujna 2006. ovjerene kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-4858/2006. od 15. rujna 2006., izjave od 15. rujna 2006. ovjerene kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-4856/2006. od 15. rujna 2006., rješenja Kotarskog suda u Splitu pod poslovnim brojem I.R-61/60-3 od 18. listopada 1960., rješenja Narodnog odbora Općine Omiš broj 03-7589/1 od 7. listopada 1961., pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Barbalića od 7. siječnja 2023., očitovanja sudskog vještaka Ivana Barbalića sa ročišta od 7. listopada 2024., saslušanjem tužiteljice pod 1. NČĆ i tužene NČ u svojstvu parničnih stranaka, saslušanjem svjedoka ZČ, ŠČ i DČ.

6. Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

7. Tužbeni zahtjev je osnovan.

8. Člankom 67. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017.; dalje – ZV) propisano je da vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti kao što je stan ili druga samostalna prostorija (1.).

Uz stan, odnosno drugu samostalnu prostoriju vlasništvo posebnog dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji (3.).

Da bi se vlasništvo posebnog dijela moglo protezati na neki dio kao tome sporedan on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine te dostupan s međe nekretnine ili s njenih zajedničkih dijelova ili iz onog stana ili samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio (4.).

Vlasništvo posebnog dijela nekretnine ne može postojati na dijelovima nekretnine koji služe kao zajednički ili im se namjena protivi isključivoj upotrebi samo u korist određenog posebnog dijela, u sumnji se uzima da dio služi kao zajednički (6.).

9. Čitanjem kupoprodajne pogodbe od 30. kolovoza 1960. ovjerene kod Kotarskog suda u Omišu 31. kolovoza 1960. pod poslovnim brojem II.Ov-411/60. utvrđeno je:

- da je ista sklopljena između OČ. ĐČ kao prodavateljice i

EČ kao kupca

- da se pretpostavlja da je prodavateljica vlasnica č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja kuća je u naravi jednokatna sa neizgrađenim prizemljem te dvorištem oko kuće

- da prodavateljica prodaje prizemlje svoje kuće, kao i polovinu dvorišta oko kuće, nepodijeljeno u idealnom dijelu

- da prostor pod stubištem i prostor ispred toga ostaje vlasnost prodavateljice

- da kupcu pripada skupa sa prizemljem iste kuće pravo služnosti prolaza i ulaza u kupljeno prizemlje sa strane glavnog ulaza kroz koji prodavateljica sama ulazi na prvi kat iste kuće i to u širini postojećih ulaznih vrata

- da će kupac preko glavnog ulaza sada spomenutog napraviti sebi novi ulaz u stan

- da kupoprodajna cijena iznosi 800.000,00 dinara koja će se isplatiti prilikom potpisa pogodbe u gotovom novcu

- da će kupac stupiti u posjed kupljenih nekretnina odmah po isplati kupoprodajne cijene

- da su stranke složne da je potkrovlje vlasništvo prodavateljice

- da prodavateljica dozvoljava da se kupac upiše kao vlasnik kupljene nekretnine za ½ dijela uz podjednaku uknjižbu prava služnosti prolaza i ulaza kroz glavni ulaz na I. kat

- da su stranke složne da je predmet kupoprodaje samo prizemlje svoje kuće, kao i polovinu dvorišta oko kuće, nepodijeljeno u idealnom dijelu

- da se kupac obvezuje da će sagraditi prodavateljici jedna staklena vrata uz stepenice, o svom trošku, kao i pregradu.

10. Čitanjem projekta etažiranja stambene zgrade od listopada 2004. utvrđeno je da se zgrada izgrađena na čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] sastoji od:

- stana (A) koji se nalazi u prizemlju i sastoji se od kuhinje s blagovaonicom i dnevnim boravkom kao jedna prostorija, zatim spavaće sobe 1, spavaće sobe 2, spavaće sobe 3, spavaće sobe 4, predsoblja, kupaonice i WC-a te ima ukupnu korisnu površinu od 92,45 m2 – vlasnik navedenog dijela je NČ – idealni dio 93/190 idealnog dijela sveukupne korisne površine zgrade

- stan (B) – koji se nalazi na I. katu i sastoji se od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, spavaće sobe 1, spavaće sobe 2, radne sobe 1, radne sobe 2, predsoblja, hodnika, kupaonice, WC-a, spreme, balkona 1 i balkona 2 te ima ukupnu korisnu površinu od 97 m2. Stan ima pripadajuće dijelove B1 i B2 i to u prizemlju spremu i predulaz spreme ukupne površine 7,00 me i na I. katu terasu sa sjeverozapadne strane ukupne površine 11,80 m2 – vlasnik navedenog dijela HČ – idealni dio 97/190 idealnog dijela sveukupne korisne površine zgrade

- zajedničkih dijelova (koji se nalaze u prizemlju) – sastoje se od natkrivenog predulaza i ulaznog prostora te ima ukupnu površinu od 10,40 m2 – vlasnici NČ i HČ za po ½ dijela

- zasebni dijelovi – C1 – stubište za I. kat koje se sastoji od stubišnog kraka 1, stubišnog kraka 2 i podesta ukupne površine 11,70 m2 je u vlasništvu VČ, C2 – stubište za tavan ukupne površine 11,90 m2 je u vlasništvu VČ i C3 – tavan ukupne površine 102,10 m2 je u vlasništvu VČ.

11. Čitanjem prijepisa posjedovnog lista broj 921 k. o. [katastarska općina] od 8. veljače 2005. utvrđeno je da su kao posjednici na nekretnini označenoj kao kat. č. zgr. [katastarska čestica], kuća površine 140 m2 i dvorište površine 214 m2 upisani GČ i ČČ za po ½ dijela.

12. Čitanjem izjave o očitovanju volje o podjeli prava vlasništva na suvlasničke dijelove nekretnine i uspostavljanju vlasništva posebnih dijelova nekretnine (etažnog vlasništva) od lipnja 2005. ovjerene kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-2751/2005. od 24. lipnja 2005. utvrđeno je:

- da istom NČ i RČ izjavljuju da su zemljišnoknjižni vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], svaki za po ½ dijela, na kojoj je prije 1968. izgrađena stambena zgrada visine prizemlja i I. kata (dvije etaže)

- da istim slobodno, ni od koga prisiljeni ili dovedeni u zabludu dijele pravo vlasništva na suvlasničke dijelove kako slijedi:

a) 93/190 dijela stambene zgrade u naravi stan u prizemlju u vlasništvu NČ rođ. ČČ

b) 97/190 dijela stambene zgrade u naravi predstavlja stan na I. katu s pripadajućim dijelovima u vlasništvu RČ

c) 10/190 zajedničkih dijelova stambene zgrade u prizemlju u naravi predstavlja natkriveni predulaz i ulazni prostor

- da su suvlasnički dijelovi utvrđeni na temelju korisnih dijelova zgrade dobivenih u elaboratu etažiranja i to na način kako propisuje članak 68. stavak 1. ZV-a

- da je podjela prava vlasništva na suvlasničke dijelove izvršena radi etažiranja cijele stambene zgrade:

a) u prizemlju stan kao samostalna uporabna cjelina je vlasništva NČ za 93/190 dijela, a sastoji se od kuhinje s blagovaonicom i dnevnim boravkom kao jedna prostorija, sobe 1, sobe 2, sobe 3, sobe 4, predsoblja, kupaonice i WC-a ukupne površine 92,45 m2

b) na prvom katu stan kao samostalna uporabna cjelina zajedno sa svojim pripadajućim dijelovima u vlasništvu je RČ za 97/190 dijela i sastoji se od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, sobe 1, sobe 2, radne sobe 1, radne sobe 2, predsoblja, hodnika, kupaonice, WC-a, spreme, balkona 1 i balkona 2, ukupne površine 97,25 m2 te pripadajućih dijelova (pripadaka): terasa na I. katu sa sjeverozapadne strane površine 7 m2 te sprema i predulaz spreme u prizemlju ukupne površine 11,80 m2

c) zajedničkih dijelova zgrade koji se nalaze u prizemlju: natkriveni predulaz i ulazni prostor ukupne površine 10,40 m2

d) zasebni dijelovi zgrade: stubište za I. kat površine 11,70 m2, stubište za tavan površine 11,90 m2 i tavan površine 102,10 m2 su u vlasništvu RČ

- na temelju ovog očitovanja dopuštaju da se bez ikakvog daljnjeg pitanja i dopuštenja provede upis prava vlasništva stambene zgrade na suvlasničke dijelove kako je to određeno ovim očitovanjem.

13. Čitanjem uporabne dozvole za građevine izgrađene do 15. veljače 1968., Klasa: UP/I-361-05/18-30/000018, Ur. broj: 2181/1-11-00-04/16-18-0005 od 18. lipnja 2018. utvrđeno je da se istom utvrđuje da je stambena zgrada na k.č.z. 560 k. o. [katastarska općina] izgrađena prije 15. veljače 1968. Građevina je dimenzija 11,00 m x 13,00 m, visine 6,20 m do vijenca, katnosti prizemlje, kat i tavan. Građevina je slobodnostojeća.

14. Čitanjem elaborata etažiranja broj 155/17 od 20. studenog 2017. utvrđeno je da se istim predlaže upis sljedeći samostalnih uporabnih cjelina na zemljišnoknjižnoj čestici zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]:

- 92/339 idealnih zajedničkih dijelova nekretnine oznake "S-1" na etaži prizemlja površine 92,45 m2, koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, četiri sobe, predsoblja, kupaonice i WC-a

- 247/339 idealnih zajedničkih dijelova nekretnine oznake "S-2" na etaži kata površine 91,55 m2, koji se sastoji od spreme 2, kuhinje, blagovaonice, dvije sobe, predsoblja, hodnika, WC-a, kupaonice, dvije radne sobe, dnevnog boravka te pripadaka na etaži prizemlja (sprema 1 površine 3,65 m2 i predulaz spreme površine 3,35 m2), pripadaka na etaži kata (stubište 1 površine 8,97 m2, podest površine 3,00 m2, terasa površine 11,80 m2, balkon 1 površine 2,55 m2, balkon 2 površine 8,90 m2) i pripadaka na etaži tavana (stubište 2 površine 11,90 m2 i tavan površine 100,85 m2).

15. Čitanjem prijepisa posjedovnog lista broj 921 k. o. [katastarska općina] od 20. studenog 2017. utvrđeno je da su na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] kao suposjednici upisani ČČ i IČ za po ½ dijela.

16. Čitanjem zk izvatka za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 20. studenog 2017. utvrđeno je da su na nekretnini označenoj kao č. zgr. [katastarska čestica] kao upisani i to:

- 1. Suvlasnički dio 97/190 Etažno vlasništvo (E-1) – 1. koji u naravi predstavlja Stan na I. katu koji se stoji od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, četiri sobe, predsoblja, hodnika, kupaonice, WC-a, spreme i dva balkona, ukupne površine 97,25 m2 te pripatka terase na I. katu sa sjeverozapadne strane površine 7,0 m2 te spreme i predulaza spreme u prizemlju ukupne površine 11,80 m2 – LČĆ i LČ za po ½ dijela

- 2. Suvlasnički dio 93/190 Etažno vlasništvo (E-2) – 1. koji u naravi predstavlja stan u prizemlju koji se sastoji od kuhinje s blagovaonicom i dnevnog boravka kao jedna prostorija, četiri spavaće sobe, predsoblja, kupaonice i WC-a, ukupne korisne površine 92,45 m2 – NČ rođ. ČČ.

17. Čitanjem potvrde Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Omiš, Klasa: 361-08/18-06/0003, Ur. broj: 2181/1-11-04/16-18-0003 od 3. prosinca 2018. utvrđeno je:

- da se istom potvrđuje da posebni dijelovi stambene zgrade izgrađene na k.č.z. 560 (sudska čestica *417/1) k. o. [katastarska općina] ([adresa]), popisani i opisani u točki II. potvrde, zajedno s pripadajućim dijelovima predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu te da su izgrađene u skladu s uporabnom dozvolom za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Omiš, Klasa: UP/I-361-05/18-30/000018, Ur. broj: 2181/1-11-00-04/16-18- 0005 od 18. lipnja 2018.

- da samostalna uporabna cjelina – stambeni prostor – S1 – stan u prizemlju ima korisnu površinu od 92,45 m2 i sastoji se od kuhinje, blagovaonice i dnevnog boravka površine 19,30 m2, sobe površine 13 m2, sobe površine 19,55 m2, sobe površine 15,60 m2, sobe površine 6,80 m2, predsoblja površine 9,05 m2, kupaonice površine 6,30 m2 i WC-a površine 2,85 m2

- da samostalna uporabna cjelina – stambeni prostor – S2 – stan na prvom katu ima korisnu površinu od 246,52 m2 i sastoji se od spreme površine 1,60 m2, kuhinje površine 4,50 m2, blagovaonice površine 6,90 m2, sobe površine 14,90 m2, sobe površine 11,30 m2, predsoblja površine 11,60 m2, hodnika površine 1,90 m2, WC-a površine 1,75 m2, kupaonice površine 2,35 m2, radne sobe površine 11,45 m2, radne sobe površine 4,60 m2, dnevnog boravka površine 18,70 m2 i pripadaka: spreme površine 3,65 m2 i predulaza spreme površine 3,35 m2 u prizemlju; stubišta površine 8,97 m2, podeste površine 3 m2, terase površine 11,80 m2, balkona površine 2,55 m2 i balkona površine 8,90 m2 na katu; stubišta površine 11,90 m2 i tavana površine 100,85 m2 na tavanu.

18. Čitanjem rješenja Općinskog suda u Omišu, Odjel za zemljišne knjige pod poslovnim brojem Z-791/05-2-AŠ od 24. svibnja 2006. utvrđeno je da se na temelju projekta etažiranja od listopada 2004., potvrde Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinskopravne poslove – Ispostava Omiš, Klasa: 361-08/05- 01/0021, Ur. broj: 2181-05/05-05-04-VM od 31. svibnja 2005., izjave o očitovanju volje od 20. lipnja 2005. ovjerene u potpisu kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-2751/05. dopušta u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina]:

- dioba prava vlasništva č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] knjižnog vlasništva KČ pok. ĐČ i NČ rođ. ČČ za po ½ dijela na suvlasničke dijelove i to KČ pok. ĐČ za 97/190 dijela i NČ rođ. ČČ za 80/323 dijela

- upis posebnih dijelova č. zgr. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] u:

a) [broj poduloška]/65 – 97/190 dijela č. zgr. [katastarska čestica] u naravi stan na I. katu koji se sastoji od kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, četiri sobe, predsoblja, hodnika, kupaonice, WC-a, spreme i dva balkona, ukupne površine 97,25 m2 s pripatkom terasom na I. katu sa sjeverozapadne strane površine 7 m2 te spreme i predulaza spreme u prizemlju ukupne površine 11,8 m2 te uknjižba prava vlasništva istog na ime

KČ pok. ĐČ za cijelo

b) [broj poduloška]/64 – 93/190 dijela č. zgr. [katastarska čestica] u naravi stan u prizemlju koji se sastoji od kuhinje s blagovaonicom i dnevnim boravkom kao jedna prostorija, spavaće sobe 1, spavaće sobe 2, spavaće sobe 3, spavaće sobe 4, predsoblja, kupaonice i WC-a te uknjižba prava vlasništva istog na ime NČ rođ. ČČ za cijelo

- odbija se prijedlog predlagatelja NČ i RČ za uknjižbu prava vlasništva na zajedničkim dijelovima na č. zgr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

19. Čitanjem izjave od 15. rujna 2006. ovjerene kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-4858/2006. od 15. rujna 2006. utvrđeno je da istom NČ potvrđuje da kao vlasnica nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica] – prizemlje (čest. zem. [katastarska čestica]) z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u svoje ime i u ime svojih nasljednika, da je u cijelosti suglasna da RČ (Frančeski) pok. ĐČ ili svakodobni vlasnik nekretnine označene kao č. zgr. [katastarska čestica] – I. kata i tavana (čest. zem. [katastarska čestica]) z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] može izvršiti nadogradnju stambenog objekta i to u visini P + 2 sa kosim krovom, tako da visina vijenca bude 10 metara, odnosno da se nadogradnja može izvršiti u skladu s odredbama Provedbenog urbanističkog plana [adresa] – [adresa]. Također izjavom potvrđuje da se ona ni njeni nasljednici neće žaliti na građevinsku dozvolu koja bude izdana za nadogradnju navedene nekretnine RČ (L) ili svakodobnom vlasniku iste.

20. Čitanjem izjave od 15. rujna 2006. ovjerene kod javnog bilježnika Radoslava Vukovića iz [adresa] pod poslovnim brojem OV-4856/2006. od 15. rujna 2006. utvrđeno je da istom RČ pok. ĐČ u svoje ime i u ime svojih nasljednika potvrđuje da kao vlasnik č. zgr. [katastarska čestica] – I. kata i tavan (nova oznaka čest. zem. [katastarska čestica]) z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], izjavljuje da NČ rođ. ČČ i njeni nasljednici kao vlasnici prizemlja navedenog objekta i vlasnica č. zgr. [katastarska čestica] (nova oznaka čest. zem. [katastarska čestica]) z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nisu dužni sudjelovati u troškovima skidanja starog krova i gradnju novog krova u slučaju ako on ili njegovi nasljednici budu gradili još jedan kat, dok bi u budućem održavanju krova sudjelovali sa 1/3 dijela troškova.

21. Čitanjem rješenja Kotarskog suda u Splitu pod poslovnim brojem I.R-61/60-3 od 18. listopada 1960. utvrđeno je da se istom utvrđuje da predlagateljica SČ ud. ĐČ kao vlasnica porodične stambene zgrade u [adresa] u kojoj stanuje, nije dužna plaćati stanarinu određenu rješenjem NO-a Općine Omiš broj: 06- 1346/21-1960 od 24. veljače 1960. u visini od 3.530 dinara mjesečno.

22. Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Barbalića od 7. siječnja 2023. proizlazi da je predmet spora položen u cijelosti na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Predmetna čestica u naravi predstavlja stambenu kuću anagrafske oznake [adresa], katnosti – prizemlje, kat i potkrovlje te dvorište.

Predmet spora sukladno tužbenom zahtjevu predstavlja:

- stan na 2. katu, korisne površine 246,52 m², koji se sastoji od: spreme površine 1.6 m², kuhinje površine 4.5 m², blagovaonice površine 6.9 m², sobe površine 14.9 m², sobe površine 11.3 m², predsoblja površine 11.6 m², hodnika površine 1.9 m², WC-a površine 1.75 m², kupaonica površine 2.35 m², radne sobe površine 11.45 m², radne sobe površine 4.6 m², dnevnog boravka površine 18.7 m² - na Skici vještva – Tlocrt kata, sve šrafirano zelenom šrafurom;

- pripadak stanu na 2. katu koji se sastoji od: sprema površine 3.65 m² i predulaz spreme površine 3.35 m² – na Skici vještva – Tlocrt prizemlja, sve šrafirano crvenom šrafurom; stubište površine 8.97 m², podest površine 3 m², terasa površine 11.8 m², balkon površine 2.55 m² i balkon površine 8.9 m² - na Skici vještva – Tlocrt kata, sve šrafirano plavom bojom; stubište površine 11.9 m² i tavan površine 100.85 m² - na Skici vještva – Tlocrt potkrovlja/tavana - sve šrafirano sivom bojom.

Na temelju naloga Suda, u nastavku je opisan položaj vrata po etažama:

- prva vrata - nalaze se na među etaži, na prvom kraku stubištu između prizemlja i prvog kata, na Skici vještva – Tlocrt kata, označena linijom A-B, kroz koja se pristupa drugom kraku stubišta za stan na katu

- druga vrata - nalaze se na etaži kata, na Skici vještva – Tlocrt kata, označena linijom C-D, kroz koja se pristupa stubištu koje vodi u potkrovlje

- treća vrata - nalaze se na etaži potkrovlja/tavana, na Skici vještva – Tlocrt potkrovlja/Tavana, označena linijom E-F, kroz koja se pristupa tavanu.

Slijedom navedenog, pristup potkrovlju moguć je prolazom kroz sva troja vrata ako se pristupa iz stana u prizemlju ili kroz druga i treća vrata ako se pristupa iz stana na katu.

22.1. Iz očitovanja sudskog vještaka Ivana Barbalića sa ročišta od 7. listopada 2024. proizlazi kako sukladno dostavljenom ovjerenom elaboratu etažiranja pristup potkrovlju iz razine prizemlje moguć je iz zajedničkih prostorija (predulaza). Nadalje, predulazni prostor, ulazni prostor te nadalje stubištem. U tlocrtu prizemlja prikazan je natkriveni predulaz te u nastavku ulazni prostor površine 3,4 m2. Navedeni predulaz i ulazni prostor predstavljaju zajednički dio.

Dalje iz ulaznog prostora se pristupa se stubištem koje sukladno elaboratu etažiranja predstavlja sastavni dio stana na I. katu.

23. Iz iskaza tužiteljice pod 1. LČĆ proizlazi kako je njen pok. nono MČ zidao obiteljsku kuću u [adresa] još davne 1930. Kuća je završena 1933. U istoj su živjeli pok. nono, nona SČ i njen otac KČ. Nakon što je dovršena te 1933. kuća je imala u prizemlju garažu, a na katu jedan stan. Garažu je koristio nono za svoje potrebe. Nono je preminuo 1955., a 1960. nona SČ je prodala prizemlje odnosno, tada garažu i to EČ i ĐČ. Od tog novca je popravila cijeli krov kuće. N su od garaže napravili sebi stan. Postojao je jedan zajednički ulaz u portun. N su tim ugovorom preuzeli obvezu da će postaviti staklenu pregradu sa novim vratima koja vode u ostali dio kuće. Nakon što su joj predočene fotografije koje prileže listu 107 spisa, potvrdila je da se upravo radi o vratima koja su još davnih 1960. postavili N. Ključeve od istih imali su njena nona, otac, kasnije ona i sestra. Cijelo ovo vrijeme, dakle od trenutka kupoprodaje iz 1960. pa do danas su njeni preci, ona i sestra u posjedu potkrovlja i isključivo oni imaju pristup istom. Nikad nije bilo sporno da bi isto bilo njihovo vlasništvo. Tužena je čak i potpisala izjavu u kojoj potvrđuje da bi potkrovlje bilo vlasništvo njenog oca. Otac tužene je naslijedio gospođu AČ koja nije imala svoje djece pa nakon njega tužena. Nije bilo nikakvih problema do trenutka podnošenja ove tužbe koju su podigle ona i sestra. Istakla je i to da su problemi na određeni način počeli i prije. Naime, još dok je otac bio živ, tužena je u prizemlju umjesto prozora, otvorila vrata. Otac je smatrao da ga se trebalo pitati za suglasnost, a nije. Zbog toga je podnio tužbu koju su dobili. Kako je parnica trajala dugo, otac je u međuvremenu preminuo. Međutim, unatoč sudskoj odluci, tužena je ponovno otvorila vrata. Preko odvjetnice obavijestila je građevinsku inspekciju koja je izašla na teren i stopirala daljnje radove. Bilo je drugih sporova, odnosno tužena je podnijela tužbu protiv njih radi neodržavanja fasade. U vrijeme izgradnje kuće je već postojalo potkrovlje. U potkrovlju se nalaze njene stvari. Tužena nema svoje stvari u potkrovlju. Prvo etažiranje je napravljeno u listopadu 2004. I ona je bila iznenađena zašto nije izvršeno do kraja jer je tužena sve potpisala radi provedbe etažiranja. Suprug tužene je tražio odobrenje od oca, s čime se otac suglasio za postavljanje antene na krovu. Tko je vodio brigu o anteni ne zna. Gđa TČ ima ključeve od stana te je ona dopustila da se preko njihovog balkona gospodin ĐČ popne ako mu što treba na krovu. Gđa TČ je tražila njeno dopuštenje za navedeno i ona se usuglasila. Samo potkrovlje nema ključa. Prije skala za potkrovlje su vrata koja se nekad zaključavaju, a nekad ne. Ključ stoji u vratima koji se ne vadi. Na fotografiji broj 2 na listu 106 spisa se radi upravo o tim vratima. Kako su prva vrata, koja su prikazana na slici broj 1, list 107 spisa zaključana i to uvijek, to tužena i njen suprug nisu ni mogli imati pristup potkrovlju. Vrata koja su prikazana na fotografija 2 list 108 spisa su uvijek zaključana. Radi se o vratima od podruma. Toj ostavi, odnosno podrumu imaju pristup samo ona i sestra.

24. Tužena NČ je navela kako je 1960. kupoprodajnom pogodbom njena teta EČ i njen suprug JČ kupila prizemlje u predmetnoj zgradi. Danas se radi o stanu u kojem živi već 37 godina. Kad je teta kupila taj stan, tada je vlasnik bio otac tužiteljice. Napominje da su odnosi u kući, dok je pok. otac bio živ, bili dobri i to se nastavilo kad je ona došla sa svojom obitelji živjeti u taj stan. Oni su, pok. P i JČ živjeli tu od 1. svibnja do 29. studenog, a onda su odlazili u Beograd, gdje su imali stan. Odnosi su bili dobri i uvijek su imali ključeve od prvih vrata i uvijek su imali gore slobodan ulaz. Vrata je napravio njen pok. tetak ĐČ. Sve navedeno je napravio jer je isto preuzeo ugovorom. Kako pok. P nije svo vrijeme živio u predmetnoj zgradi, to je upravo jedan od razloga zbog kojeg je ostavio ključeve njenom pok. tetku, odnosno teti. Naime, i teta i tetak su uredno odlazili u potkrovlje, nakon svake bure je trebalo nešto pregledati, vidjeti je li nešto oštećeno, eventualno popraviti. Od tete, odnosno tetka je ona dobila ključeve. Problemi su nastali kada je njen suprug od prozora napravio vrata u prizemlju. Smatrao je da mu nije potrebna suglasnost oca tužiteljice pa ju nije ni tražio. Zbog svega je došlo do parnice. Odvjetnici Plamenki Budeša, koja je tada u toj parnici zastupala tužiteljicu, je predala ključeve od donjih vrata prije nekih 10-ak godina, jer je to ista tražila. Ne zna je li sporno da bi potkrovlje bilo vlasništvo tužiteljica. Na pitanje kako tumači činjenicu da je potpisala izjavu u kojoj je izjavila da je sporno potkrovlje vlasništvo oca tužiteljica, odgovorila je kako to u tom trenutku nije uopće bilo sporno. Na daljnje pitanje kako to da 2006. kada je potpisala izjavu nije bilo sporno da je potkrovlje vlasništvo prednika tužiteljica, a danas kaže da ne zna je li sporno tko je vlasnik potkrovlja, odgovorila je da ne zna. Tužitelje rijetko viđa s obzirom da tu i ne borave, ali da se pozdrave kad se vide. Svoje stvari nije ostavljala u potkrovlju. Ne sjeća se je li suprug tražio odobrenje da postavi antenu na krov. Tada su odnosi bili normalni. Prilikom pojašnjavanja što se promijenilo od 2006. kada nije bilo sporno vlasništvo na potkrovlju do danas, kada je očito sporno, tužena je navela kako se promijenila osoba vlasnika, a time i odnosi. Tužiteljicama uvijek nešto smeta. Ona bi nekada oprala stepenice do prvih vrata, a od prvih vrata nije nikada. Smatra da ima pravo ulaziti u potkrovlje, ovo temelji na dobrosusjedskim odnosima sa pok. P. Točno je da je nakon sudske presude zatvorila vrata. Nakon toga ih je ponovno otvorila i zatvorila vrata, ponovno po sudskom nalogu. Nije platila sudske penale, jer nije bilo potrebe za plaćanjem penala.

25. Iz iskaza ZČ proizlazi kako su joj tužiteljice daljnje rodice. Naime, njen otac je rodbinski povezan sa djedom od tužiteljice. Često je odlazila u kuću koja je predmet spora. Još kao djevojčica odlazila je svirati klavir kod bake od tužiteljice, pok. JČ. Poznato joj je da su djed ili baka tužiteljice davnih godina prodali suprugu od tetke tužene prizemlje u predmetnoj kući za garažu. Poslije je prizemlje uređeno za stan u kojem se danas živi. Nakon što joj je predočena fotografiju list 107 spisa navela je kako se radi o vratima za koje nije sigurna tko ih je postavio, ali tužitelji imaju ključeve. Uvijek su joj oni otvarali kada bi došla upravo ta vrata. Isključivo tužitelji koriste tavanski prostor. Nikada nije vidjela niti tuženu, niti njene prednike u tavanskom prostoru, niti da su prolazili kroz vrata o kojima je govorila. Odlazila je u posjet tužiteljima kada god bi oni bili tu s obzirom da tu više ne žive. Nije imala razloga dolaziti zimi jer nisu bili u stanu. Ne zna je li se na krovu nalazi televizijska antena i tko ju je tamo postavio. Uglavnom su se tužitelji brinuli o održavanju krova. Nije ih vidjela, ali pretpostavlja da su oni. Nije joj poznato kada je rađeno prvo etažiranje objekta.

26. Svjedokinja ŠČ je navela kako se 1992. vjenčala za svog supruga. Ovo ističe jer su njen svekar i pok. KČ, otac tužitelja prvi rođaci. Od 1992. uredno je odlazila u predmetnu kuću, pogotovo ljeti kada su tu tužitelji uglavnom bili. I prije nego što se vjenčala za svog supruga odlazili su još kao momak i cura. Poznato joj je da u prizemlju živi tužena te da se lijevo od stana u prizemlju nalaze stepenice sa vratima, a koja se nalaze na fotografiji list 107 spisa. Vrata su bila tu i prije nego što je počela dolaziti. Koliko joj je poznato tužitelji su ti, odnosno njihovi prednici koji su u posjedu ključeva te su joj uvijek oni otključavali ta vrata. Tavanski prostor koriste tužitelji, odnosno njihovi prednici su ga uvijek koristili te je negdje 90-ih godina stambeni prostor na gornjem katu koristio odvjetnik Leko. Ljeti su češće odlazili u posjet tužiteljima još dok je pok. barba P bio živ jer su njena djeca bila jako vezana s njim. Nikada nije vidjela tuženu da ide na tavanski prostor, odnosno da prolazi kroz vrata o kojima je govorila. Dok su djeca bila mala u posjet tužiteljicama su odlazili i sa plaže javiti se, u posjetu, da su barba P i teta O tu živjeli godišnje 3-4 mjeseca kada bi se redovito viđali. Isto vrijedi i za tužiteljice koje su bile ljeti kada se redovito viđaju. U zadnjih 4-5 godina dođe jedan put, dva put tjedno ljeti kada su one tu. Ne zna tko brine o održavanju krova, niti tko je prije brinuo o održavanju krova. Nije joj poznato da je na krovu postavljena televizijska antena. Ne zna kada je rađeno etažiranje objekta.

27. Svjedok DČ je naveo kako je radio u hotelu Plaža koji se nalazi u blizini predmetnog objekta. Sjeća se da ga je još davnih godina, prije više od 30 godina, gospođa LČĆ zamolila da u tavanskom prostoru napravi svjetlo, što je i napravio na način da je montirao grlo, stavio žarulju. Na tavanu nije bila provedena struja tako da ju je povezao sa prostorom ispod. Sjeća se da je tavanski prostor tada bio otvoren kao i vrata koja se nalaze ispred tavanskog prostora, radi se o vratima koja se nalaze na stepenicama, a koja su prikazana na fotografiji list 107. Tada su bili sami njih dvoje. Znao je i dok je radio, popiti kavu na terasi stana tužiteljice. Nije mu poznato da bi netko postavio televizijsku antenu na krovu. Niti mu je poznato tko je brinuo o održavanju krova.

28. Predmet spora je zahtjev tužitelja za:

- utvrđenje etažnog prava vlasništva i to baš stana – S2 – na I. katu zgrade sagrađene na č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa] i to baš stana korisne površine 246,52 m2 koji se sastoji od spreme, kuhinje, blagovaonice, 2 sobe, predsoblja, hodnika, WC-a, kupaonice, 2 radne sobe, dnevnog boravka i pripadaka spreme, predulaza spreme u prizemlju, stubišta, podesta, terase, balkona, balkona na katu, stubišta i tavana

- ovlaštenje na uknjižbu.

29. Za odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva trebalo je utvrditi odlučne, a među strankama sporne činjenice u pogledu pitanja:

- tko je vlasnik tavana površine 100,85 m2

- može li zasebni dio kao što je tavan i stubište biti predmet uknjižbe prava vlasništva.

30. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svih dokaza zajedno i svakog dokaza posebno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra osnovanim.

31. Tako, tužiteljica je tijekom postupka tvrdila:

- da pored u zemljišnim knjigama upisanih sastavnih dijelova i pripadaka stanu na I. katu istom još od izgradnje pripadaju i stubište 1 površine 8,97 m2, podest površine 3,00 m2, terasa površine 11,80 m2, balkon 1 površine 2,55 m2, balkon 2 površine 8,90 m2, stubište 2 površine 11,90 m2 i tavan površine 100,85 m2, što sve skupa daje ukupnu korisnu površinu stana od 247 m2

- da je tužena priznala Izjavom o očitovanju volje o podjeli prava vlasništva na suvlasničke dijelove nekretnine i uspostavljanju vlasništva posebnih dijelova nekretnine još 2005. da opisani sporedni dijelovi predstavljaju upravo pripadak stanu na I. katu

- da se u predmetno potkrovlje, odnosno tavan može pristupiti samo i jedino iz stana na I. katu vlasništva tužiteljice jer na stubištu kojim se penje na kat već 50 godina postoje vrata kojima je razgraničeno vlasništvo prednika tužiteljice.

31.1. U odgovoru na tužbu tužena ne spori da bi tužiteljice bile vlasnice potkrovlja, odnosno tavana, naglašava da to vlasništvo nikada nije bilo sporno. Međutim, spori mogućnost etažiranja tavana. Saslušana kao stranka tužena je izjavila da ne zna je li sporno da bi potkrovlje bilo vlasništvo tužiteljica, ali u trenutku kada je potpisala Izjavu 2005. kojom je isto vlasništvo priznala ocu tužiteljica to nije bilo sporno. Tužena najprije izjavljuje da je nešto nesporno, a potom sporno pa je očito da joj smeta promjena u osobi vlasnika sporednih dijelova za koje je izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika priznala da su vlasništvo oca tužiteljica. Nadalje, tužena je izjavila da su njeni tetka i tetak, a potom i ona uvijek imali ključeve od prvih vrata (list 107 spisa) i da su uvijek imali slobodan prolaz. Ključeve od tih ulaznih vrata je prije 10-ak godina predala odvjetnici Plamenki Budeša jer je ona to tražila. Svoje stvari nije ostavljala u potkrovlju.

31.2. Tužiteljica je iskazivala da su EČ i ĐČ od njene bake JČ kupili garažu u prizemlju te da su preuzeli obvezu postaviti staklenu pregradu sa novim vratima koja vode u ostali dio kuće, a radi se o vratima sa lista 107 spisa koja su još od 1960., sukladno ugovoru postavili N. Od 1960. do danas isključivo ona, njena sestra i prednici su u posjedu potkrovlja, isključivo oni imaju pristup, a ključeve od vrata koje su po ugovornoj obvezi postavili Stanići imali su ona, sestra, otac i nona, a ta vrata uvijek su zaključana. Tužiteljica je potvrdila da je njen otac dao suglasnost suprugu tužene da postavi antenu na krov.

31.3. Svjedokinja ĆČ je navela da je često dolazila u posjet tužiteljicama, još kao djevojčica odlazila je kod bake JČ, a vrata sa lista 107 spisa uvijek su joj otvarali djed ili baka tužiteljica. Nikada nije vidjela tuženu niti njene prednike da prolaze kroz ova vrata, niti da koriste tavanski prostor.

Svjedokinja ŠČ je izjavila da je od 1992. dolazila u predmetu kuću, a vrata sa lista 107 spisa su joj uvijek otključavali prednici tužiteljica, a tavanski prostor uvijek su koristile tužiteljice, odnosno prednici tužiteljica. Tuženu nikada nije vidjela niti u tavanskom prostoru, niti da prolazi kroz opisana vrata.

Svjedok DČ je izjavio da je po zamolbi tužiteljice u tavanskom prostoru napravio svjetlo.

32. Iskazi tužiteljice i svjedokinja ZČ i ŠČ identični su o odlučnim činjenicama, međusobno se nadopunjavaju, radi čega se i prihvaćaju. Svjedok DČ je potvrdio da ga je jedna od tužiteljica angažirala da napravi svjetlo na tavanu.

32.1. Iz sva tri navedena iskaza proizašlo je da su tužiteljice, odnosno njihovih prednici baka i djed te otac isključivo koristili tavanski prostor, da su vrata sa lista 107 spisa, dakle prva vrata od prizemlja koja vode na I. kat uvijek otvarali tužiteljice, odnosno prednici te da su oni ti koji su u posjedu ključeva tih vrata.

32.2. Tužena tvrdi da su svjedokinje rijetko dolazile, da su im iskazi neobjektivni i kontradiktorni. Osim što isto predstavlja ne kritičnu subjektivnu analizu dokaza, ne umanjuje činjenicu da su svaki put kad bi svjedokinje došle kod tužiteljica i njihovih prednika vrata otključavali upravo oni i da svjedokinje nikada nisu vidjele tuženu u navedenom prostoru.

33. Iz kupoprodajne pogodbe jasno proizlazi da je potkrovlje vlasništvo prodavateljice OČ koja je prednici tužene prodala navedeno prizemlje kuće, osim prostora pod stubištem i prostora ispod stubišta te ½ dijela vlasništva oko kuće. Da je među strankama oduvijek bilo jasno što je čije proizlazi i iz odgovora na tužbu gdje tužena navodi da vlasništvo potkrovlja, odnosno tavana nije bilo sporno, ali je upitno etažiranje istog. Ako vlasništvo nije sporno postavlja se pitanje zašto je tuženoj sporno da se tužiteljice upišu kao vlasnice u zemljišnoj knjizi. Ovo posebno što je Izjavom iz 2005. priznala da stubište za I. kat, stubište za tavan i sam tavan su vlasništvo RČ, oca tužiteljica. Razlozi su očito osobni odnosi.

34. Iskaz tužene nema uporište u izvedenim dokazima, suprotan je pisanim ispravama koje prileže spisu, a koje je i sama tužena potpisala, radi čega se niti ne prihvaća. Naime, upravo je člankom 67. stavak 3. ZV-a propisano da se vlasništvo posebnog dijela nekretnine može protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije i dr., uz daljnju pretpostavku da je taj sporedni dio jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onog stana odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporni dio. U naravi, u predmetno potkrovlje odnosno tavan može se pristupiti samo i jedino iz stana na prvom katu vlasništvo tužiteljica, budući na stubištu kojim se penje na kat već pedeset godina postoje vrata kojim je razgraničeno vlasništvo prednika tužiteljice. Od navedenih vrata ključeve oduvijek imaju samo tužiteljice i njihovi prednici, budući se oduvijek znalo i nikada nije bilo sporno da su baš stan na katu i tavan (potkrovlje) vlasništvo prednika tužiteljica, a zatim i samih tužiteljica.

35. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Ivana Barbalića, kako osnovnog tako i dopune razvidno je da predmetno potkrovlje baš kao i stubište kojim se od ulaznog prostora na etaži prizemlja pristupa do potkrovlja predstavlja sastavni dio pripadak stanu na I. katu zgrade koji je nesporno u vlasništvu tužiteljica, a koji je u elaboratu etažiranja Tripodij geodezija d.o.o. i potvrdi o samostalnim uporabnim cjelinama označen kao samostalna uporabna cjelina – stambeni prostor S2.

Nalaz i mišljenje sudskog vještaka kao stručan, argumentiran u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Niti stranke u konačnici nisu imale primjedbi na isto.

36. Pozivanje tužene na rješenje ZK odjela kojim je odbijena uknjižba je potpuno promašeno i nebitno za meritum.

37. Pristup potkrovlju nije moguć kroz sva troja vrata ako se pristupa iz stana u prizemlju, kako to pogrešno smatra tužena, jer stan u prizemlju nema niti je ikada imao pristup dalje od prvih vrata koja se nalaze na stubištu kojim se penje na I. kat, a prikazani su na listu 107 spisa. Iz istog razloga promašeno je i pozivanje na članak 67. stavak 6. ZV-a jer u konkretnom slučaju nema nikakve sumnje da se vlasništvo stana na I. katu proteže i na stubišta i tavanski prostor koja su jasno razgraničena od ostalih dijelova nekretnina te su dostupni iz stana na I. katu čiji su sporedni dijelovi.

38. Zaključno, prednici tužiteljica bili su izvorni vlasnici cijele nekretnine i to još njihov djed ĐČ kojeg je naslijedila njihova baka OČ, da su oni i izgradili predmetnu kuću kao obiteljsku stambenu zgradu i u njoj stanovali još od 1947. U to vrijeme u predmetnoj zgradi postojao je samo stan na I. katu i sporno potkrovlje (tavan) dok je prizemlje bilo još neuređeno i kao takvo prodano je prednici tužene. Nakon prodaje prizemlja, na stubištu koje vodi prema I. katu napravljena je pregrada sa vratima, a ključeve tih vrata imala je prednica tužiteljica. Ta pregrada je razgraničavala posebni dio zgrade koji je ostao u vlasništvu prednice tužiteljica, a ključeve vrata imala je samo baka tužiteljica, koja je u stanu na I. katu živjela do svoje smrti, dok je predmetni tavan (potkrovlje) koristila za odlaganje svojih stvari. Na isti način potkrovlje (tavan) koristio je i sada pok. otac tužiteljica pa i one same. Dakle, tužiteljice su, preko svojih pravnih prednika u isključivom i neometanom posjedu kako stana na I. katu, tako i svih sporednih dijelova - pripadaka tom stanu pa tako i predmetnog tavana (potkrovlja) preko 70 godina, a koji posjed im ni sama tužena nikada nije ni osporavala ni priječila.

39. Slijedom iznesenog sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev.

40. Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 26/1991., 34/1991., 53/1991., 91/1992., 58/1993., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023.; dalje: ZPP-a) i u skladu s Odvjetničkom tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljicama je priznat trošak sastava tužbe 250 bodova, za sastav podnesaka od 6. lipnja 2022. i 22. rujna 2022. po 250 bodova, za zastupanje na ročištima od 6. lipnja 2022., 17. listopada 2022., 22. studenog 2022., 26. svibnja 2023., 4. prosinca 2023., 7. listopada 2024. i 10. rujna 2025. po 250 bodova, za zastupanje na ročištu od 15. travnja 2024. 125 bodova, odnosno ukupno 2.625 bodova, što pri vrijednosti boda sa paušalom od 2,00 eura daje iznos od 5.250,00 eura. Navedeni iznos trebalo je uvećati za 10 % na ime zastupanja više osoba, odnosno 525,00 eura pa se dolazi do iznosa od 5.775,00 eura. Na navedeni iznos treba pridodati 25 % PDV-a u iznosu od 1.443,75 eura. Tužiteljicama pripada trošak sudske pristojbe tužbe u iznosu od 78,31 eura, trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 78,31 eura i trošak vještačenja u iznosu od 464,53 eura pa se dolazi do ukupnog iznosa od 7.839,90 eura, a koji iznos je dosuđen tužiteljicama na ime parničnog troška, dok je za više traženih 765,81 eura zahtjev odbijen.

(nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu jer tužiteljice nisu uspjele u žlabenom postupku te dva puta popisani trošak pristojbe presude jer se samo jednom plaća pristojba presude).

41. Odluka o zateznim kamatama donesena je u skladu s odredbom članka 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023.; dalje ZOO) i u skladu s Uredbom o izmjeni Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 156/2022.).

42. Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 22. rujna 2025.

SUTKINJA

JELENA LONČAR

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis