Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

Karlovac

Kž-447/2023-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Elme Kaleb Mamić kao predsjednice vijeća te Ivana Klapšića i Jasmine Štrucelj, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sabine Erceg, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ĆA zbog kaznenog djela iz članka 149. stavak 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – nastavno: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnih tužitelja PA i OA, protiv presude Općinskog suda u Varaždinu od 12. listopada 2022., broj 10 K-11/2018-65, u sjednici održanoj 22. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e:

Odbija se žalba privatnih tužitelja PA i OA kao neosnovana i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom na temelju članka 453. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje: ZKP/08) okrivljeni ĆA oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo klevete opisano i kažnjivo po članku 149. stavak 1. KZ/11.

1.1. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08. privatni tužitelji PA i OA dužni su naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 149. stavak 2. točka 6. ZKP/08, u iznosu od 500,00 kn (petstokuna) / 66,36 eura (šezdesetšesteuraitridesetšestcenti) svaki, u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude.

1.2. Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08. nalaže se privatnim tužiteljima PA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i OA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da solidarno plate troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08. u iznosu od 5.250,00 kn (pettisućadvjestopedesetkuna) / 696,79 eura (šestodevedesetšest eura i sedamdesetdevet centa) u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.

2. Protiv prvostupanjske presude žalbu su uložili privatni tužitelji PA i OA, po punomoćniku Mariu Sokaču, odvjetniku iz [adresa], zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede Kaznenog zakona, s prijedlogom da nadležni Županijski sud žabu usvoji i preinači pobijanu presudu i proglasi okrivljenika krivim za inkriminacije iz privatne tužbe ili podredno da viši sud ukine pobijanu presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak pred izmijenjeno vijeće.

3. U odgovoru na žalbu okrivljenik ĆA, po braniteljici Željki Mance, odvjetnici iz [adresa], predlaže da Županijski sud odbije žalbu privatnih tužitelja i potvrdi prvostupanjsku presudu te privatnim tužiteljima naloži da okrivljeniku naknade i trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba privatnih tužitelja PA i OA nije osnovana.

5. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka žalitelj ističe da je počinjena povreda iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. jer da presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su nejasni i proturječni.

6. Nasuprot žalbenim navodima žalitelja, u pobijanoj presudi nije počinjena povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08 jer je izreka presude razumljiva te su u obrazloženju presude navedeni razlozi koji nisu proturječni s izrekom presude, a niti postoji znatna proturječnost o odlučnim činjenicama.

7. Žaleći se zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja žalitelji ističu da je sporno pitanje ocjene dokaza odnosno da li se postupanje okrivljenika tempore criminis sadržajno može ocijeniti kao klevetanje privatnih tužitelja ili ne. Žalitelji pri tom iznose vlastite zaključke na temelju utvrđenih činjenica u prvostupanjskom postupku te zaključuju da je okrivljenik iznio činjenične tvrdnje koje su bile neistinite na što upućuju iskazi svjedoka GA, AA, NA i RA. Tvrde da je prvostupanjski sud propustio pravilno cijeniti iskaze navedenih svjedoka, a iz čijih iskaza proizlazi da je okrivljeni PA i OA spomenuo na sjednicama izvršnog odbora kao osobe koje osobe koje prikupljaju potpise za prelazak u stranku kod Ć. Nadalje, žalitelji navode da se relevantne činjenice ne mogu utvrđivati čitanjem zapisnika s provedenih sjednica izvršnog odbora, jer se ti zapisnici kontroliraju od strane predsjednika i šalju ostalim tek par dana prije iduće sjednice, a s tim u vezi su podložni su izmjenama pa je njihova autentičnost upitna.

8. Suprotno žalbenim navodima privatnih tužitelja prvostupanjski sud je pravilno utvrdio sve odlučne činjenice, za što je dao dostatne razloge bez proturječnosti, koje u cijelosti prihvaća ovo vijeće. Provedenim dokazima te dovođenjem istih u međusobnu vezu s obranom okrivljenika pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da na strani okrivljenika nema dokaza da bi počinio kazneno djelo na način kako ga terete privatni tužitelji, odnosno da bi na sastancima izvršnog odbora IV temeljenog ogranka HDZ-a Grada Varaždina koji su održani 10. i 12. listopada 2017. iznio za privatne tužitelje neistinitu činjeničnu tvrdnju koja može škoditi njihovoj časti i ugledu znajući da je ista tvrdnja neistinita, a koja je postala pristupačna većem broju osoba, odnosno da bi počinio kazneno djelo protiv časti i ugleda – klevetom. Pa se tako pravilno prihvaća iskaz okrivljenog ĆA o tome da je saznanje o tome da bi privatni tužitelji skupljali potpise za Ć čuo od dvije osobe i to AA koji mu je prije održavanja sjednice klimanjem glave potvrdio da OA i PA skupljaju potpise za Ć, a isto saznanje dobio je i od predsjednika Županijske organizacije HDZ-a HA koji mu je to priopćio te nakon toga P na sjednici održanoj 10. listopada 2017. i spomenuo tu situaciju. Obrana okrivljenika potvrđuje se sadržajem zapisnika sa sjednica Ogranka HDZ-a od 10. i 12. listopada 2017. a iz kojih proizlazi da je na sjednici održanoj 10. listopada 2017. konstatirano da su iznesene informacije oko skupljanja potpisa članova za Ć, da se treba riješiti ta situacija, te da ukoliko se utvrdi da se radi o PA i OA da ih se pošalje na Časni sud. Iz zapisnika od 12. listopada 2017. proizlazi da je konstatirano da je okrivljenik rekao da je prije 5- 6 dana do njega došla informacija da grupica nezadovoljnih vrbuje ostale članove HDZ-a a da je do njega ta informacija došla od gospodina AA te da on nije pitao za imena. Kasnije je AA naveo da ne želi o imenima i da postoje nezadovoljni nakon čega je okrivljeni pitao o PA i OA nakon čega mu je rekao da ga ne pita za imena. Žalbene tvrdnje da zapisnici ne mogu biti valjani izvor saznanja o činjenicama jer se ne može isključiti da su prepravljani, nisu prihvatljivi obzirom da te tvrdnje privatni tužitelji ničim ne potkrepljuju, a niti je sadržaj u bitnom različit od iskaza svjedoka u pogledu događanja na sjednicama. Obrana se nadalje dodatno potvrđuje iskazom HA, tadašnjeg predsjednika Županijske organizacije HDZ-a, a iz kojeg proizlazi da je od AA saznao da na gradskoj razini i na razini temeljnog ogranka HDZ-a u [adresa] dio kolega nije nezadovoljan s politikom vođenja stranke pa da se planira osnovati nova stranka, pa da ih je on kao županijski predsjednik pozvao na razgovor na koji se odazvao PA no na tom razgovoru nije dobio nikakve odgovore zbog čega je i on osobno dao naputak okrivljeniku da on to riješi i da se situacija raščisti i organizirao sastanke IV temeljnog ogranka HDZ-a. Isto tako, obranu potvrđuje djelomično i iskaz AA u dijelu gdje priznaje da je on sam ukazao okrivljeniku na problem nezadovoljnih u stranci koji skupljaju potpis. Prema tome, uzimajući u vidu okolnost da je informaciju o privatnim tužiteljima u kontekstu nezadovoljnika u stranci i skupljanju potpisa za Ć priopćio AA i HA, te da je potom HA kao neposredno nadređeni predsjednik Županijske organizacije HDZ-a, pozvao da i sazove sjednicu i provjeri tvrdnje o nezadovoljstvu u stranci, što je okrivljeni u konačnici i učinio, pravilno prvostupanjski sud pod točkom 24. zaključuje da tijekom postupka nema dokaza da bi okrivljeni u inkriminirano vrijeme znao da su neistinite tvrdnje u pogledu skupljanja potpisa za Ć od strane privatnih tužitelja, niti je dokazano da ih je upravo okrivljeni iznosio na sjednicama, kako se to opisuje u privatnoj tužbi, te obzirom na navedeno okrivljenika oslobađa od optužbe.

9. Nisu osnovani žalbeni navodi da iskazi svjedoka GA, AA, NA i RA upućuju na zaključak da je okrivljeni počinio djelo koje mu se stavlja na teret privatnom tužbom. Naime, pravilno prvostupanjski sud dijelove iskaza svjedoka AA kojim on osporava da bi okrivljenika upozorio na privatne tužitelje, pod točkom 23.3. ocjenjuje neuvjerljivim i nelogičnim te usmjerenim na pogodovanje privatnim tužiteljima, obzirom da taj svjedok po predočavanja zapisnika sa sjednice gradskog odbora opisuje drugačije od ostalih sudionika, to tim više što se radi o osobi koja je ubrzo i izašla iz stranke. Isto tako pravilno prvostupanjski sud i u pogledu iskaza svjedoka GA i NA provodi valjanu analizu iskaza tih svjedoka, stavlja ih u korelaciju s ostalim iskazima i pravilno ih otklanja iskaz ocjenjujući ga neuvjerljivim i konfuznim. Niti iskaz svjedoka RA koji je naveo da nije čuo tko je na sjednici od 12. listopada 2017. spominjao O u kontekstu skupljanja potpisa, već da je zaključio da bi to mogao biti okrivljenik jer je PA bio ljut i od tud je tražio argumente za optužbu, ne potkrepljuje navode iz privatne tužbe. Isto tako, pravilno prvostupanjski sud iskaze privatnih tužitelja stavlja u korelaciju s ostalim dokazima i iskazima te ih otklanja, a kako se to pravilno i dostatno navodi u obrazloženju pobijane presude pod točkom 14.3., 14.4., 14.5. te 15.1., koje prihvaća i ovo vijeće. Pri tome vijeće dodatno napominje da niti jedan od privatnih tužitelja u svom iskazu ne iznose konkretne tvrdnje koje bi na bilo koji način upućivale da je okrivljeni nedvojbeno znao da nije istina da su oni skupljali potpise, već iznose svoje viđenje tko i na koji način je spomenuo njihova imena na predmetnim sjednicama, te da li su oni skupljali potpise ili ne. Konačno valja reći da je svrha sazivanja sjednica ogranaka između ostalog i bila da se ispitaju tvrdnje o nezadovoljstvu u stranci i skupljanje potpisa za druge osobe, na što upućuje iskaz svjedoka HA, pa niti ta okolnost ne ide u korist tvrdnje privatnih tužitelje da bi okrivljeni znao da nije istina da su tužitelji skupljači potpisa.

10. Kako Županijski sud u Karlovcu, kao drugostupanjski sud, ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 476. stavak 1. i 2. ZKP/08. nije našao da bi bile učinjene povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 486. stavka 1. ZKP/08. presuđeno kao u izreci.

U Karlovcu, 22. rujna 2025.

Predsjednica vijeća:

Elma Kaleb Mamić