Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
- 1 - Rev 220/2022-5
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. G. iz Z., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik Lj. V., odvjetnik iz Odvjetničkog društva J., V. i H., Z., protiv tuženika SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE iz Z., OIB: ..., kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva K. i p. d.o.o., Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-2013/19-8 od 16. lipnja 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-2546/16-137 od 30. svibnja 2017., u sjednici održanoj 13. rujna 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tužiteljice i ukida se presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-2013/19-8 od 16. lipnja 2020., te se predmet vraća drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. O troškovima nastalim u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom je naloženo tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade štete s osnova neisplaćene plaće za razdoblje od studenoga 1991. do prosinca 2015. iznos od 1.006.633,85 kuna sa zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (točka I. izreke). Naloženo je tuženiku na ime naknade štete s osnova neisplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje za razdoblje od studenoga 1991. do prosinca 2015. isplatiti tužiteljici iznos od 302.681,02 kuna sa zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (točka II. izreke). Naloženo je tuženiku na ime naknade štete s osnova neisplaćenog regresa za godišnji odmor za razdoblje od srpnja 1995. do lipnja 2015. isplatiti tužiteljici iznos od 32.907,02 kuna sa zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (točka III. izreke). Naloženo je tuženiku tužiteljici s osnova naknade štete zbog neisplaćene božićnice za razdoblje od prosinca 1996. do prosinca 2015. isplatiti iznos od 19.489,16 kuna sa zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (točka IV. izreke). Naloženo je tuženiku na ime naknade štete s osnova neisplaćene naknade za Uskrs za razdoblje od travnja 1998. do travnja 2015. isplatiti tužiteljici iznos od 6.600,00 kuna sa zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (točka V. izreke). Naloženo je tuženiku na ime naknade štete s osnova neisplaćene jubilarne nagrade i dara isplatiti tužiteljici 20.334,95 kuna sa zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate (točka VI. izreke). Naloženo je tuženiku tužiteljici naknaditi parnične troškove u iznosu od 500.172,20 kuna sa zateznom kamatom od 30. svibnja 2017. do isplate (točka VII. Izreke).
2. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda na način da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice kao i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka (točka 1. izreke). Naloženo je tužiteljici naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 223.500,00 kuna (točka 2. izreke).
3. Rješenjem ovog suda broj Revd 871/2021-2 od 3. studenoga 2021. tužiteljici je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude zbog pravnog pitanja koje glasi: „Obvezuje li opunomoćenog punomoć na kojoj je otisnut pečat opunomoćenog koji je pravna osoba, a punomoć nije potpisala ovlaštena osoba pravne osobe nego su umjesto osobe ovlaštene za zastupanje punomoć supotpisali zaposlenici opunomoćenog (pravnici), ako je opunomoćeni u ulozi zastupnika stranke poduzimao pravne radnje u parničnom postupku?“
4. Protiv drugostupanjske presude tužiteljica je zbog prethodno naznačenog pravnog pitanja podnijela reviziju iz članka 382. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se drugostupanjska presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje troškove revizije.
5. Odgovor na reviziju nije podnesen.
6. Revizija je osnovana.
7. Prema odredbi članka 391. stavak 1. ZPP u povodu revizije iz članka 382. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7.1. U reviziji prema odredbi članka 391. stavak 3. ZPP stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu materijalne štete zbog nestručnog zastupanja tužiteljice od strane prednika tuženika, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske - Gradsko povjereništvo za Z., u postupku koji se vodio kod Općinskog suda u Zagrebu pod brojem Pr-4109/1991 (kasnije Pr-21/1994).
9. U postupku koji je prethodio reviziji je utvrđeno:
- da je tužiteljica bila zaposlena na neodređeno vrijeme u Mjesnoj zajednici T. S. na radnom mjestu stručni administrativni radnik, da je Skupština Mjesne zajednice T. S. donijela rješenje o prestanku radnog odnosa tužiteljici s danom 18. listopada 1991.,
- da je tužiteljica protiv rješenja poslodavca o prestanku radnog odnosa podnijela tužbu sudu radi poništenja tog rješenja,
- da je po rješenju od 28. travnja 1992. Općinskog suda u Zagrebu u predmetu broj Pr-4091/1991, kojim je tužiteljica pozvana da ispravi tužbu, tužiteljica 13. svibnja 1992. dostavila sudu podnesak pod nazivom „Dopuna tužbe“ te je u privitku tog podneska dostavila punomoć za zastupanje u tom predmetu,
- da iz punomoći od 17. ožujka 1992. (koja prileži spisu broj Pr-4091/1991) proizlazi da je D. G., ovdje tužiteljica ovlastila Savez samostalnih sindikata Hrvatska - Gradsko povjereništvo za Z., Službu za pružanje pravne zaštite, Z., da je zastupa u postupku zaštite njenog prava iz radnog odnosa protiv poslodavca Mjesna zajednica T. S., kod nadležne inspekcije rada i pred nadležnim sudom radi prestanka radnog odnosa,
- da je punomoć potpisana od strane tužiteljice, te D. H. i Lj. T. koje su navedene u punomoći kao ovlaštene radnice,
- da se na punomoći nalazi štambilj prednika tuženika Saveza samostalnih sindikata Hrvatske - Gradsko povjereništvo za Z., bez potpisa ovlaštene osobe za zastupanje, koja osoba je bio B. K., predsjednik Gradskog povjereništva (list 328 spisa),
- da su 25. svibnja 1992. i 10. lipnja 1992. održana ročišta u predmetu broj Pr-4091/1991, na kojima su tužiteljicu zastupali pravnici zaposleni u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske - Gradsko povjereništvo Z. - D. H. i Lj. T.,
- da je 10. lipnja 1992. donijeta prvostupanjska presuda kojom je presuđeno u korist tužiteljice D. G., da je povodom žalbe tuženika, Okružni sud u Zagrebu donio presudu 19. listopada 1993. broj Gž-9486/1992 kojom je ukinuta prvostupanjska presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje,
- da je rješenjem prvostupanjskog suda u tom predmetu (broj Pr-21/1994) od 18. ožujka 1994. tužba vraćena tužiteljici na ispravak, te je rješenje zaprimljeno od strane Saveza samostalnih sindikata Hrvatske - Gradsko povjereništvo Z., ali da tužiteljica nije u danom roku ispravila, odnosno dopunila tužbu,
- da je prvostupanjski sud donio rješenje broj Pr-21/1994 od 26. travnja 1994. kojim se tužba smatra povučenom iz razloga što tužiteljica nije u danom roku ispravila tužbu, te je rješenje kojim se tužba smatra povučenom postalo pravomoćno 3. lipnja 1994.
10. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku presudu i odbio u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice s obrazloženjem, u bitnom da iz sadržaja punomoći proizlazi da je isti potpisala tužiteljica kao opunomoćitelj, a za prednika tuženika kao opunomoćenika potpisale su D. H. i Lj. T., koje su bile zaposlene kod prednika tuženika kao pravnice, međutim da iste nisu bile osobe ovlaštene za zastupanje prednika tuženika i preuzimanje prava i obveza u ime prednika tuženika. Stoga, drugostupanjski sud zaključuje da Ugovor odnosno spornu punomoć nije potpisala osoba ovlaštena za zastupanje prednika tuženika (B. K.), pri čemu prednik tuženika Ugovor (punomoć) nije niti naknadno odobrio po osobi ovlaštenoj za zastupanje. Slijedom čega, između tužiteljice i prednika tuženika nije sklopljen pravni posao - Ugovor o zastupanju, temeljem kojeg bi prednik tuženika odgovarao tužiteljici za štetu povredom obveze iz tog ugovora.
11. Nije pravilan zaključak drugostupanjskog suda da pravni posao - Ugovor o zastupanju ne proizvodi pravne učinke među strankama, iako je taj Ugovor za tužiteljicu bio potpisan od neovlaštene osobe.
12. Naime, odredbom članka 749. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 3/94, 111/93, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01 - dalje: ZOO), koje se u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe članka 1163. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 - dalje: ZOO/05), propisano je: „Ugovorom o nalogu obvezuje se nalogoprimac prema nalogodavcu da za njegov račun poduzme određene poslove“, dok prema stavku 2. istoga članka „istovremeno se nalogoprimac ovlašćuje na poduzimanje tih poslova“.
13. Odredbama članka 88. ZOO uređeno je pitanje sklapanja ugovora od strane neovlaštene osobe tako što je propisano: (1) Ugovor što ga neka osoba sklopi kao punomoćnik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri, (2) Strana s kojom je ugovor sklopljen može zahtijevati od neovlašteno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava, (3) Ako neovlašteno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni sklopljen.
14. Naknadno odobrenje ugovora može biti učinjeno ne samo izrijekom već i konkludentnim radnjama, dakle, ugovor što ga je neka osoba sklopila kao punomoćnik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja može se naknadno odobriti ne samo izričito nego i na drugi način kojim se nedvojbeno može izraziti očitovanje volje (npr. ispunjenjem obveze iz ugovora, primanjem ispunjenja ili zastupanjem i sl.).
15. U konkretnom slučaju prednik tuženika kao punomoćnik tužiteljice u predmetu broj Pr-4109/1991 (kasnije broj Pr-21/1994) je pred Općinskim sudom u Zagrebu, svojim postupanjem nakon što je tužiteljica potpisala punomoć potvrdio da prihvaća zastupanje tužiteljice (njegovi zaposlenici su pristupali na ročišta i pisali podneske kao punomoćnici tužiteljice u postupku pred sudom). Na takav je način prednik tuženika, nesumnjivo naknadno odobrio Ugovor o zastupanju, te stoga taj Ugovor proizvodi pravne učinke među strankama.
16. Dakle, u trenutku potpisa punomoći, iako osoba koja ju je za prednika tuženika potpisala nije na to bila ovlaštena, takav Ugovor o zastupanju prema shvaćanju ovoga suda proizvodi pravne učinke jer ga je prednik tuženika naknadno odobrio poduzimanjem radnji pred sudom u svojstvu punomoćnika tužiteljice.
17. Konačno, valja reći i da takvo pravno shvaćanje proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x 52/2014 od 20. studenoga 2018.
18. Slijedom navedenog, kako zbog pogrešnog pravnog pristupa drugostupanjski sud nije raspravio sve relevantne činjenice, nema uvjeta za preinaku pobijane presude, te je valjalo na temelju odredbe članka 395. stavak 2. ZPP prihvatiti reviziju tužiteljice, ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.
19. Budući da odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima (u smislu odredbe članka 164. stavak 4. ZPP).
19.1. Odluka o troškovima postupka nastalim u povodu revizije utemeljena je na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.
Zagreb, 13. rujna 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.