K-301/2021-15

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

S p l i t

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Marisi Mrass, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Jelene Bedalov, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog VE zbog kaznenog djela iz čl. 212. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 80/22 – dalje: Kazneni zakon), nakon održane rasprave, dana 22. rujna 2025. godine u nazočnosti okrivljenika, zamjenika branitelja okrivljenika Duje Čulića, odvjetnika u Splitu te savjetnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu, VEA,

p r e s u d i o  j e

I

Temeljem odredbe čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Oluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, dalje: ZKP/08) Kazneni nalog Općinskog suda u Splitu broj: K- 301/2021 od 14. srpnja 2021. stavlja se izvan snage u odnosu na okrivljenika VE.

II

OKRIVLJENIK: VE, OIB: [osobni identifikacijski broj]  sin pokojnog V i majke J, rođen **.**.1971. u [adresa],  državljanin Republike Hrvatske,brodostrojar, sa završenom srednjom stručnom spremom, oženjen, otac dvoje djece, neosuđivan,

k r i v  j e

- da je tijekom 2018. godine, na otoku Šolti, Uvala Šešula, na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], znajući da se radi o zaštićenom obalnom području od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kojem je taj status utvrđen osnovom odredbe čl. 45. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ( NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19), te svjestan da prethodno nije ishodovao pravomoćnu građevinsku dozvolu, protivno odredbi čl. 106. Zakona o gradnji, kao izvođač i investitor, iznad postojećih izgradio kamene zidove visine 0,8-1,4 m, ukupne dužine 24 m, drvene grede s daščanom oplatom i armirano-betonsku ploču radijusa 3,85 m i ukupne površine 46 m2 te armirano betonsku ploču dimenzija 1,8x4,5 m izgrađenu iznad tri kamena zida visine 95 cm,

dakle, protivno propisima gradio građevinu u području koje je propisom proglašeno područjem od posebnog interesa za državu,

pa da je time počinio kazneno djelo protiv okoliša - protupravna gradnja - opisano u čl. 212. Kaznenog zakona (KZ/11).

IV. Stoga se okrivljenik VE temeljem članka 212. Kaznenog zakona (KZ/11)

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci

nakon čega se prema okrivljeniku temeljem čl. 56. Kaznenog zakona (KZ/11) i z r i č e

UVJETNA OSUDA

na način da se kazna zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci prema okrivljeniku neće izvršiti ukoliko isti u roku provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini neko novo kazneno djelo.

V. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. i čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljeni VE je dužan podmiriti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 eura (stopedeseteura).

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu pod brojem KO-DO-261/2021 od 11. ožujka 2021. protiv okrivljenika VE zbog kaznenog djela protiv okoliša - protupravnom gradnjom – djelo opisano i kažnjivo po članku 212. KZ/11, a koje djelo da bi okrivljenik počinio na način kako je to činjenično i pravno opisano u izreci presude.

2. Temeljem odredbe čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (NN broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-Oluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, dalje: ZKP/08) Kazneni nalog Općinskog suda u Splitu broj: K- 301/2021 od 14. srpnja 2021. stavljen je izvan snage u odnosu na okrivljenika VE.

3. Kako je okrivljenik pravovremeno izjavilo prigovor na kazneni nalog, nakon potvrđivanja optužnice, postupak je nastavljen zakazivanjem rasprave.

4. Pozvan da se izjasni o osnovanosti optužbe, okrivljenik je izjavio kako se u odnosu na istu ne smatra krivim da bi potom u svojoj obrani na raspravi naveo da je istina a kako se to navodi u samom optužnom aktu da je on intervenirao na urušenoj staroj vapnenici kući isključivo iz razloga što se ista uslijed starosti i vremena koje je prošlo urušila te je kao što je to i vidljivo iz dokumentacije koja je priložena u spisu napravio u potpuno istim gabaritima čak sa istim kamenjem koje je nalazilo srušeno okolo, ponovno tu vapnenicu koja se tu nalazila kao što je vidljivo također iz geodetskih karata 1945. godine. Istina je da je on u tom nazovimo renoviranju na krov nalio betonsku armiranu ploču kako se opet ne bi sve raspalo a što je naknadno saznao da nije smio učiniti, te kada je na očevid izašla inspektorica JE, on je istoj ponovio ovo što i sada, rekao da je to učinio i to potpuno sam te u dogovoru s njom a s obzirom da je ista rekla da će izdati rješenja o uklanjanju ove betonske armirane ploče napravio gore krug odnosno ostavio samo rub ploče a sve zbog straha da se ta vapnenica ne bi ponovno urušila. Iz slika je vidljivo da tu nema ni prozora ni vrata, niti da je napravljena kako bi se koristila za neke posebne namjene niti je njemu bila namjera da tako uništava neki objekt, već upravo suprotno on ga je želio obnoviti onako kakav je uvijek bio. Želio bi još jednom istaknuti da nije podizao visinu objekta niti mijenjao gabarite ove stare vapnenice već ju je samo vratio u prvobitno stanje osim ove armirane ploče za koju danas zna da je nije smio stavljati. Na posebno pitanje zastupnice optužbe je li mu prilikom ove gradnje bilo poznato da se radi o zaštićenom obalnom području, okrivljenik odgovara da nije, a na upit koliko se ova vapnenica nalazi od mora, isti odgovara 15 do 20 metara, a na daljnji upit zna li kolika je širina obalnog područja, isti navodi misli oko 6 metara. Na poseban upit zastupnice optužbe je li uklonio sve ove bespravno sagrađene radove koje je napravio, okrivljenik odgovara kako je on napravio kako i danas stoji, čak s istim kamenom, vapnenicu u njenim prvobitnim gabaritima, da taj segment iako prethodno nije zatražio dozvolu za obnovu nije uklonio, već je samo skinuo skoro cijelu armirano betonsku ploču kojom je zatvorio krov objekta.

5. U dokaznom postupku suglasnosti stranaka pročitana je i pregledanafotodokumentacija (list 5-11, 72-75, 143-145), očitovanje Državnog inspektorata, Područnog ured Split od 6. listopada 2020. (list 59-60), rješenje Državnog inspektorata, Područnog ured Split klasa; UP/I-362-02/19-02/00923 od 30. listopada 2019. (list 61-63), zapisnik o inspekcijskom pregledu Državnog inspektorata, Područnog ureda Split od 12. rujna 2019. (list 67-68), zapisnik o inspekcijskom pregledu Državnog inspektorata, Područnog ureda Split od 11. rujna 2019. (list 69 – 71), zapisnik o ispitivanju VE s DVD snimkom (list 81 - 84, 137), zapisnik o ispitivanju svjedoka JE (list 141 - 142), izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 146) te iskaz svjedokinje JE sa rasprave održane dana 23. lipnja 2025., vrši se uvid u fotografije izgrađenog stanja a koje fotografija je dostavila inspekcijska službenica JE.

6. Kako stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga nakon ovako provedenog dokaznog postupka tako je dokazni postupak okončan.

7. Obzirom, da je okrivljenik prilikom iznošenja svoje obrane negirao počinjenje predmetnog kaznenog djela, valjalo je tijekom ovog kaznenog postupka na neprijeporan način utvrditi je li okrivljenik VE u inkriminiranom razdoblju uistinu počinio kazneno djelo protiv okoliša - protupravna gradnja - opisano u čl. 212. Kaznenog zakona (KZ/11).

8. Utvrđujući činjenično stanje u konkretnom slučaju ovaj sud izveo je dokaz saslušanjem svjedokinje JE.

9. Svjedokinja JE ispitana pred ovim sudom na raspravi je navela da je riječ o predmetu u kojem je ona donijela rješenje o uklanjanju određenih dijelova objekta u uvali Šešula otok Šolta na način da je u to vrijeme bila zaposlena kao viši građevinski inspektor pri Državnom inspektoratu, Područni ured Split tijekom 2019. godine. Osobno je izvršila inspekcijski nadzor na nekretnini o kojoj je riječ u ovom kaznenom postupku te je utvrdila da se na toj nekretnini nalazi jedna "vapnenica" odnosno objekt koji je nekada davno služio za proizvodnju vapna. Bez ikakve prethodne dozvole ili upita može li tu vršiti građevinske radove investitor je nadozidao postojeći zid, na taj zid je postavio drvene grede a na njih izbetonirao armiranu betonsku ploču. Drugim riječima, on je nadogradio i zatvorio do tada postojeću građevinu "vapnenicu". U spis je priložila i fotografije na koje je prikazana ta vapnenica u izvornom stanju. Osobno smatra da je investitor sebi na taj način priskrbio zatvoreni prostor i da sve opisano treba uzeti kao postupak gradnje, a s obzirom na opisane i izvršene radove što podliježe prethodnom pribavljanju pravomoćne građevinske dozvole. S obzirom da joj investitor takvu ispravu nije predočio, 30. listopada 2019. doneseno je rješenje kojim je VE kao investitoru naloženo uklanjanje takvog bespravnog sagrađenog objekta te je navedeno rješenje pravomoćno dana 8. studenog 2019., ali s obzirom da je ona otišla u mirovinu, nema saznanja je li investitor postupio po tom rješenju. To je sve što je njoj poznato o ovom predmetu.

9.1. Na upit zamjenika branitelja okrivljenika sjeća li se da bi kritične prigode s okrivljenikom razgovarala da je dovoljno da napravi serklaž odnosno ukloni ovu armiranu ploču i ostavi mali rub kako se sve ne bi raspalo, svjedokinja odgovara da se ona danas toga stvarno ne može sjetiti, da joj je vrlo žao. Na upit zamjenika branitelja okrivljenika je li po njenom mišljenju ovakvim učinom okrivljenik devastirao prostor, svjedokinja odgovara da ona to stvarno ne može reći. Naime, ona je ovdje u svojstvu svjedoka kao inspektor koji je donio rješenje te može samo govoriti o tome da kada je došla na ovu lokaciju zatekla je nešto potpuno drugo od onoga što se trebalo nalaziti, to je opisala u svojem rješenju, a u ostalom i sam okrivljenik je to potvrdio i svjestan je da to na takav način nije smio napraviti. Nije joj osobno posebno poznato je li je okrivljenik postupio po rješenju, u svakom slučaju uvijek postoji mogućnost kada inspektor dođe na lice mjesta nakon što su uklonjeni bespravno sagrađeni dijelovi ovisno o situaciji na terenu malo i popusti ali činjenica ostaje da je okrivljeni od ovog prostora u trenutku kada je ona bila tamo napravio nešto potpuno drugo. Na upit okrivljenika može li se sjetiti da to nije bila posebno dignuta betonska ploča već da je on to sveo nakon izdavanja rješenja na samo jedan serklaž koji drži na okupu ovaj suhozid kojeg je popravio i nadozidao stvarno istim kamenom koji je tamo našao, svjedokinja odgovara da je on o tome trebao obavijestiti državni inspektorat, reći da je postupio po njenom rješenju, zamolio da izađu na očevid te eventualno donesu novo rješenje, što okrivljeni očito nije učinio, a na njegov daljnji upit odnosno komentar da nije znao da to mora napraviti, svjedokinja se začudila da tako nešto nije znao.

9.2. Svjedokinja ispitana na zapisnik pred Općinskim državnim odvjetništvom 10. ožujka 2021. je u spis priložila dvije fotografije koje je sud i pregledao iz kojih je vidljivo da je isti sagradio zid odnosno nadzidao postojeći kao i da je na taj zid postavio drvene grede a na njih izbetonirao armiranu betonsku ploču. Drugim riječima on je nadogradio i zatvorio do sada postojeću građevinu vapnenicu a to je vidljivo iz fotografije na kojoj je prikazana ta vapnenica u izvornom stanju te je na taj način sebi pribavio zatvoreni prostor s jednim vratima što po njenom mišljenju odnosno iz njenog rješenja proizlazi da treba tretirati kao postupak gradnje.

10. Ovaj sud je prihvatio i iskaz svjedokinje JE kao uvjerljiv, okolnosan, u suglasju s materijalnom dokumentacijom iz spisa. Okrivljenik ne navodi niti jedan razlog zbog kojeg bi ga svjedokinja neosnovano teretila. Svjedokinja kao inspektorica vršila je nadzor na nekretninama okrivljenika što je i opisala u pročitanom rješenju od 30. listopada 2019. godine kada naređuje investitoru VE da u roku od 8 dana ukloni kamene zidove izgrađene iznad postojećih zidova vapnenice visine od 0,80 do 1,40 m ukupne dužine cca 24 m, drvene grede s daščanom oplatom i armirano betonsku ploču kružnog oblika radijusa 3,85 m ukupne površine 46 m2, izgrađene iznad zidova vapnenice i armirano betonsku ploču tlocrtnih dimenzija cca 1,80 x 4,50 m izgrađeno iznad tri kamena zida visine 90 cm a što je sve izgrađeno na lokaciji uvala Šešula, otok Šolta na k. č. [katastarska čestica] K.O.

Donje Selo bez potrebne građevinske dozvole.

11. Naime ista je u ovom rješenju utvrdila kako je osim jednostavne prizemne građevine investitor VE izveo rekonstrukciju postojeće građevine u naravi "vapnenice" na način da je postojeće kamene zidove nadzidao iznad tako postavljenih zidova postavio drvenu konstrukciju grede i daske iznad kojih je izveo armirano-betonsku ravnu ploču kao gornju ravnu ploču građevine. Na taj način izgrađena prizemna građevina kružnog tlocrtnog oblika, maksimalnog promjera cca 7,70 m sa ulaznim vratima na južnom dijelu zida. Sjeverno od prizemne poslovne građevine investitor je izveo armiranu betonsku ploču dimenzija cca 1,8 x 4,50 m na visini od 0,95 m od poda, iznad tri kamena zida za koje radove nije ishodio potrebnu građevinsku dozvolu.

12. Kazneno djelo protiv okoliša - protupravne gradnje - iz članka 212. KZ/11. čini onaj tko protivno propisima gradi građevinu u području koje je propisom ili odlukom nadležnog tijela proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu.

13. U postupku je nedvojbenim utvrđeno da je okrivljenik izgradio na otoku Šolti, Uvala Šešula, na nekretnini označenoj kao č. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina], znajući da se radi o zaštićenom obalnom području od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, kojem je taj status utvrđen osnovom odredbe čl. 45. Zakona o prostornom uređenju i gradnji kao izvođač i investitor, iznad postojećih izgradio kamene zidove visine 0,8-1,4 m, ukupne dužine 24 m, drvene grede s daščanom oplatom i armirano-betonsku ploču radijusa 3,85 m i ukupne površine 46 m2 te armirano betonsku ploču dimenzija 1,8x4,5 m izgrađenu iznad tri kamena zida visine 95 cm, protivno propisima gradio građevinu u području koje je propisom proglašeno područjem od posebnog interesa za državu, ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela protiv okoliša - protupravne gradnje - iz članka 212. KZ/11.

14. Naime, odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji propisano je da se građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Zakon predviđa slučajeve građenja bez građevinske dozvole, pa tako i građenje jednostavnih i drugih građevina i radova, člankom 128. stavkom 1. Zakona o gradnji propisano je da jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade se, odnosno izvode bez građevinske dozvole. Dok stavkom 2. istog članka je određeno da se građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka. Člankom 4. stavak 1. točka 4. Pravilnika o jednostavnim građevinama I radovima ( N/N 79/14, 41/15, 75/15) donesenim na temelju članka 128. Stavka 1. Zakona o gradnji propisano je da se bez građevinske dozvole mogu graditi, a u skladu s glavnim projektom ogradni zid visine veće od 1.6 m i potporni zid visine veće od 1m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida.

15. Međutim evidentno je da ovdje nije slučaj o građenu za kojeg je Ministarstvo donijelo ikakvo rješenje niti je okrivljeni imao ikakvu građevinsku dozvolu a riječ je o gradnji za koju je istu morao posjedovati. Posebno se ističe da su opisani radovi izvršeni na zaštićenom obalnom području mora definiranog čl. 45. Zakona o prostornom uređenju i gradnji te se radi o području od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i koje spada samo po sebi izvan građevne zone.

16. Slijedom iznijetog sud je zaključio kako je okrivljeni utužene prigode počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret pa ga je slijedom iznijetoga i proglasio krivim.

17. U odnosu na oblik krivnje sud je utvrdio da je optuženik inkriminirane prigode postupao sa izravnom namjerom. Naime, okrivljenik je bio svjestan da opisanim postupanjima ostvaruje obilježja kaznenog djela. Postupa s ciljem kao izvođač i investitor, iznad postojećih izgradio kamene zidove visine 0,8-1,4 m, ukupne dužine 24 m, drvene grede s daščanom oplatom i armirano-betonsku ploču radijusa 3,85 m i ukupne površine 46 m2 te armirano betonsku ploču dimenzija 1,8x4,5 m izgrađenu iznad tri kamena zida visine 95 cm,svjestan je da isto ne gradi u skladu s zakonom.

18. Sud je zaključio da je okrivljenik inkriminirane prigode upravo takvo postupanje htio kao takvo i poduzeo ga, na način kako je opisano u izreci.

19. Nadalje, okrivljenik je svjestan protupravnosti svog ponašanja, svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, naime svaki prosječni građanin je navedenog svjestan, a štoviše okrivljenik koji je vlasnik nekretnina u zaštićenom obalnom području od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

20. Ubrojivost okrivljenika tijekom ovog kaznenog postupka nije bila upitna, zbog čega ga ovaj sud smatra u cijelosti ubrojivim počiniteljem.

21. Obzirom na potrebiti oblik krivnje, cijeneći cjelokupne rezultate raspravljanja, osnovano je zaključiti kako je u utuženom razdoblju okrivljenik VE postupao sa izravnom namjerom, dakle, bio je svjestan svojeg učina i htio njegovo počinjenje, pa ga slijedom navedenog ovaj sud i drži krivim za počinjeno kazneno djelo.

22. Nakon svega, valjalo je odlučiti o vrsti i visini kaznenopravne sankcije koja će biti primjerena prije svega konkretnim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika, stupnju ugroze zaštićenih društvenih vrijednosti i to prije svega u vidu specijalne, ali i generalne prevencije.

23. Svemu tome najprimjerenije je bilo okrivljeniku primijeniti uvjetnu osudu, sukladno čl. 56. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 – nastavno: Kazneni zakon) na način kako je to i navedeno u izreci ove presude.

24. Neizvršenje kazne zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci sud je uvjetovao nepočinjenjem novog kaznenog djela u roku od 2 (dvije) godine od dana pravomoćnosti ove presude.

25. Prilikom odluke o duljini trajanja kazne zatvora, kao i duljini trajanja roka provjeravanja sud je cijenio na strani okrivljenika kao olakotne okolnosti njegovu dosadašnju neosuđivanost, dok kao otegotne okolnosti je cijenio svojevrsnu upornost u počinjenju kaznenog djela.

26. Upravo po zaključku ovog suda, naprijed navedenom kaznenopravnom sankcijom spram okrivljenika VE ostvariti će se svrha kažnjavanja odnosno polučiti ciljevi kako specijalne tako i generalne prevencije. Ujedno će se utjecati na okrivljenika da se ubuduće suzdrži počinjenja ovakovih ili sličnih kaznenih djela te na svijest građana kako će se ovakve protuzakonite radnje adekvatno sankcionirati.

27. Temeljem odredbe čl. 148. st. 1. i čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljeni VE je dužan podmiriti troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 150,00 eura (stopedeseteura).

28. Slijedom svega prethodno iznijetog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Splitu, 22. rujna 2025.g.

SUDAC:

Marisa Mrass

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na županijski sud u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka, a putem ovog suda.

DNA:

- ODO Split

- okrivljeniku

- branitelju okrivljenika Borisu Ivančiću, odvjetnik u Splitu