REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U
ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: P-4847/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužitelja AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima Zoranu Vukušić Bokan i Ivanu Petrus, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Vukušić Bokan i partneri d.o.o. iz Zadra, Polačišće 2, protiv tuženika Privredna banka Zagreb d.d., [adresa], OIB: 02535697732,zastupanog po punomoćniku Miroslavu Leko, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 4. rujna 2025. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Igora Mezarića, odvjetnika i zamjenika punomoćnika tuženika GN, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Leko i partneri, dana 22. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se prvi od eventualno postavljenih tužbenih zahtjeva u tč. I koja glasi: "I Nalaže se Tuženiku: PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., [adresa], 10 000 Zagreb, OIB: 02535697732 da Tužitelju: AN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 4.726,74 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na dio tog iznosa, i to:
- 49,52 EUR počevši od dana: 21.08.2007. do isplate,
- 48,70 EUR počevši od dana: 21.09.2007. do isplate,
- 48,10 EUR počevši od dana: 21.10.2007. do isplate,
- 49,23 EUR počevši od dana: 21.11.2007. do isplate,
- 48,24 EUR počevši od dana: 21.12.2007. do isplate,
- 72,07 EUR počevši od dana: 21.01.2008. do isplate,
- 125,51 EUR počevši od dana: 21.02.2008. do isplate,
- 134,11 EUR počevši od dana: 21.07.2009. do isplate,
- 133,65 EUR počevši od dana: 21.08.2009. do isplate,
- 85,82 EUR počevši od dana: 21.09.2009. do isplate,
- 92,08 EUR počevši od dana: 21.10.2009. do isplate,
- 37,88 EUR počevši od dana: 21.11.2009. do isplate,
- 70,89 EUR počevši od dana: 21.12.2009. do isplate,
- 71,45 EUR počevši od dana: 21.01.2010. do isplate,
- 71,52 EUR počevši od dana: 21.02.2010. do isplate,
- 72,26 EUR počevši od dana: 21.03.2010. do isplate,
- 71,75 EUR počevši od dana: 21.04.2010. do isplate,
- 72,96 EUR počevši od dana: 21.05.2010. do isplate,
- 73,17 EUR počevši od dana: 21.06.2010. do isplate,
- 73,92 EUR počevši od dana: 21.07.2010. do isplate,
- 74,53 EUR počevši od dana: 21.08.2010. do isplate,
- 74,62 EUR počevši od dana: 21.09.2010. do isplate,
- 74,60 EUR počevši od dana: 21.10.2010. do isplate,
- 74,40 EUR počevši od dana: 21.11.2010. do isplate,
- 68,42 EUR počevši od dana: 21.12.2010. do isplate,
- 67,64 EUR počevši od dana: 21.01.2011. do isplate,
- 67,76 EUR počevši od dana: 21.02.2011. do isplate,
- 68,44 EUR počevši od dana: 21.03.2011. do isplate,
- 67,62 EUR počevši od dana: 21.04.2011. do isplate,
- 69,21 EUR počevši od dana: 21.05.2011. do isplate,
- 64,10 EUR počevši od dana: 21.06.2011. do isplate,
- 79,24 EUR počevši od dana: 21.07.2011. do isplate,
- 87,27 EUR počevši od dana: 21.08.2011. do isplate,
- 74,30 EUR počevši od dana: 21.09.2011. do isplate,
- 71,62 EUR počevši od dana: 21.10.2011. do isplate,
- 72,21 EUR počevši od dana: 21.11.2011. do isplate,
- 73,35 EUR počevši od dana: 21.12.2011. do isplate,
- 74,44 EUR počevši od dana: 21.01.2012. do isplate,
- 74,54 EUR počevši od dana: 21.02.2012. do isplate,
- 74,08 EUR počevši od dana: 21.03.2012. do isplate,
- 74,06 EUR počevši od dana: 21.04.2012. do isplate,
- 74,64 EUR počevši od dana: 21.05.2012. do isplate,
- 74,47 EUR počevši od dana: 21.06.2012. do isplate,
- 73,93 EUR počevši od dana: 21.07.2012. do isplate,
- 73,43 EUR počevši od dana: 21.08.2012. do isplate,
- 72,14 EUR počevši od dana: 21.09.2012. do isplate,
- 73,71 EUR počevši od dana: 21.10.2012. do isplate,
- 73,81 EUR počevši od dana: 21.11.2012. do isplate,
- 73,59 EUR počevši od dana: 21.12.2012. do isplate,
- 71,58 EUR počevši od dana: 21.01.2013. do isplate,
- 72,41 EUR počevši od dana: 21.02.2013. do isplate,
- 73,00 EUR počevši od dana: 21.03.2013. do isplate,
- 73,30 EUR počevši od dana: 21.04.2013. do isplate,
- 71,50 EUR počevši od dana: 21.05.2013. do isplate,
- 71,07 EUR počevši od dana: 21.06.2013. do isplate,
- 71,12 EUR počevši od dana: 21.07.2013. do isplate,
- 71,36 EUR počevši od dana: 21.08.2013. do isplate,
- 72,10 EUR počevši od dana: 21.09.2013. do isplate,
- 72,06 EUR počevši od dana: 21.10.2013. do isplate,
- 72,28 EUR počevši od dana: 21.11.2013. do isplate,
- 72,59 EUR počevši od dana: 21.12.2013. do isplate,
- 72,00 EUR počevši od dana: 21.01.2014. do isplate,
- 11,95 EUR počevši od dana: 21.02.2014. do isplate,
- 11,96 EUR počevši od dana: 21.03.2014. do isplate,
- 11,85 EUR počevši od dana: 21.04.2014. do isplate,
- 11,76 EUR počevši od dana: 21.05.2014. do isplate,
- 11,75 EUR počevši od dana: 21.06.2014. do isplate,
- 11,82 EUR počevši od dana: 21.07.2014. do isplate,
- 11,82 EUR počevši od dana: 21.08.2014. do isplate,
- 11,85 EUR počevši od dana: 21.09.2014. do isplate,
- 11,90 EUR počevši od dana: 21.10.2014. do isplate,
- 11,95 EUR počevši od dana: 21.11.2014. do isplate,
- 11,88 EUR počevši od dana: 21.12.2014. do isplate,
- 14,21 EUR počevši od dana: 21.01.2015. do isplate,
- 13,30 EUR počevši od dana: 21.02.2015. do isplate,
- 13,40 EUR počevši od dana: 21.03.2015. do isplate,
po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), sve u roku od 15 dana."
II. Utvrđuje se da u odnosu na tužitelja AN ne proizvodi pravni učinak nijedna odluka tuženika Privredna banka Zagreb d.d. kojom bez dozvole ili suglasnosti tužitelja određuje ili mijenja visinu kamatne stope na tražbine iz njihovog ugovora: Ugovor o kreditu, oznake: 9012561479 s nadnevkom: 4. lipnja 2007. godine, te I. (prvi) Dodatak ugovoru o kreditu br. 9012561479 s nadnevkom: 23. siječnja 2008. godine, II. (drugi) Dodatak ugovoru o kreditu br. 9012561479 s nadnevkom: 24. kolovoza 2009. godine, III. (treći) Dodatak ugovoru o kreditu br. 9012561479 s nadnevkom: 8. studenog 2009. godine, IV. (četvrti) Dodatak ugovoru o kreditu br. 9012561479 s nadnevkom: 21. lipnja 2010. godine, bilo koji njen ili s njom povezan parametar ili parametre, uključivo varijable i njihove uzročno posljedične veze, fiksni dio kamatne stope i razdoblja promjena kamatnih stopa.
III. Odbija se drugi od eventualno postavljenih tužbenih zahtjeva u tč. I. koja glasi:
"I. Nalaže se Tuženiku: PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d., [adresa], 10 000 Zagreb, OIB: 02535697732 da Tužitelju: AN, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati 2.607,85 EUR, zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku na dio tog iznosa, i to:
- 49,52 EUR počevši od dana: 21.08.2007. do isplate,
- 48,70 EUR počevši od dana: 21.09.2007. do isplate,
- 48,10 EUR počevši od dana: 21.10.2007. do isplate,
- 49,23 EUR počevši od dana: 21.11.2007. do isplate,
- 48,24 EUR počevši od dana: 21.12.2007. do isplate,
- 49,82 EUR počevši od dana: 21.01.2008. do isplate,
- 86,28 EUR počevši od dana: 21.02.2008. do isplate,
- 92,20 EUR počevši od dana: 21.07.2009. do isplate,
- 91,91 EUR počevši od dana: 21.08.2009. do isplate,
- 57,14 EUR počevši od dana: 21.09.2009. do isplate,
- 63,72 EUR počevši od dana: 21.10.2009. do isplate,
- 25,14 EUR počevši od dana: 21.11.2009. do isplate,
- 49,39 EUR počevši od dana: 21.12.2009. do isplate,
- 49,79 EUR počevši od dana: 21.01.2010. do isplate,
- 49,86 EUR počevši od dana: 21.02.2010. do isplate,
- 50,38 EUR počevši od dana: 21.03.2010. do isplate,
- 50,04 EUR počevši od dana: 21.04.2010. do isplate,
- 50,89 EUR počevši od dana: 21.05.2010. do isplate,
- 51,08 EUR počevši od dana: 21.06.2010. do isplate,
- 51,61 EUR počevši od dana: 21.07.2010. do isplate,
- 51,61 EUR počevši od dana: 21.08.2010. do isplate,
- 51,68 EUR počevši od dana: 21.09.2010. do isplate,
- 51,67 EUR počevši od dana: 21.10.2010. do isplate,
- 51,54 EUR počevši od dana: 21.11.2010. do isplate,
- 44,14 EUR počevši od dana: 21.12.2010. do isplate,
- 43,64 EUR počevši od dana: 21.01.2011. do isplate,
- 43,72 EUR počevši od dana: 21.02.2011. do isplate,
- 44,17 EUR počevši od dana: 21.03.2011. do isplate,
- 43,64 EUR počevši od dana: 21.04.2011. do isplate,
- 44,68 EUR počevši od dana: 21.05.2011. do isplate,
- 38,56 EUR počevši od dana: 21.06.2011. do isplate,
- 40,36 EUR počevši od dana: 21.07.2011. do isplate,
- 43,22 EUR počevši od dana: 21.08.2011. do isplate,
- 32,73 EUR počevši od dana: 21.09.2011. do isplate,
- 31,56 EUR počevši od dana: 21.10.2011. do isplate,
- 31,83 EUR počevši od dana: 21.11.2011. do isplate,
- 32,33 EUR počevši od dana: 21.12.2011. do isplate,
- 32,82 EUR počevši od dana: 21.01.2012. do isplate,
- 32,87 EUR počevši od dana: 21.02.2012. do isplate,
- 32,68 EUR počevši od dana: 21.03.2012. do isplate,
- 32,67 EUR počevši od dana: 21.04.2012. do isplate,
- 32,94 EUR počevši od dana: 21.05.2012. do isplate,
- 32,86 EUR počevši od dana: 21.06.2012. do isplate,
- 32,63 EUR počevši od dana: 21.07.2012. do isplate,
- 32,41 EUR počevši od dana: 21.08.2012. do isplate,
- 31,85 EUR počevši od dana: 21.09.2012. do isplate,
- 32,55 EUR počevši od dana: 21.10.2012. do isplate,
- 32,60 EUR počevši od dana: 21.11.2012. do isplate,
- 32,51 EUR počevši od dana: 21.12.2012. do isplate,
- 31,63 EUR počevši od dana: 21.01.2013. do isplate,
- 32,00 EUR počevši od dana: 21.02.2013. do isplate,
- 32,27 EUR počevši od dana: 21.03.2013. do isplate,
- 32,41 EUR počevši od dana: 21.04.2013. do isplate,
- 31,62 EUR počevši od dana: 21.05.2013. do isplate,
- 31,44 EUR počevši od dana: 21.06.2013. do isplate,
- 31,46 EUR počevši od dana: 21.07.2013. do isplate,
- 31,58 EUR počevši od dana: 21.08.2013. do isplate,
- 31,90 EUR počevši od dana: 21.09.2013. do isplate,
- 31,90 EUR počevši od dana: 21.10.2013. do isplate,
- 32,00 EUR počevši od dana: 21.11.2013. do isplate,
- 32,15 EUR počevši od dana: 21.12.2013. do isplate,
po stopi utvrđenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23), sve u roku od 15 dana."
IV. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da su tužitelj i tuženik zaključili: Ugovor o kreditu, oznake: 9012561479 s nadnevkom: 4. lipnja 2007. godine, te I. (prvi) Dodatak ugovoru o kreditu br. 9012561479 s nadnevkom: 23. siječnja 2008. godine, II. (drugi) Dodatak ugovoru o kreditu br. 9012561479 s nadnevkom: 24. kolovoza 2009. godine, III. (treći) Dodatak ugovoru o kreditu br. 9012561479 s nadnevkom: 8. studenog 2009. godine, IV. (četvrti) Dodatak ugovoru o kreditu br. 9012561479 s nadnevkom: 21. lipnja 2010. godine (dalje i: Ugovor). Ističe da Ugovor sadrži ugovornu odredbu kojom se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju tečaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti (dalje i: valutna klauzula). Ugovor sadrži ugovornu odredbu kojom je ugovorena kamata uz redovnu stopu koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke (dalje i: kamatna klauzula). Ističe da je valutna klauzula ništetna, odnosno ne proizvodi pravni učinak u odnosu na tužitelja između ostalog i zato jer je među strankama Ugovora o toj stvari postojao nesporazum (čl. 282. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, dalje i: ZOO)ZOO, protivna je pravnim stečevinama Europske Unije, Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva (čl. 322. ZOO), protivna je načelu savjesnosti i poštenja (čl. 4. ZOO), a protivna je i propisima o zaštiti potrošača (čl. 81., 87. i dr. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 96/03) i čl. 6., 96., 102. i dr. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12, 56/13) i čl. 41., 49., 55. i dr. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 41/14) pogotovo s obzirom na činjenicu da ju je tuženik predložio u nerazumljivom tipiziranom ugovoru, protivno dužnoj pažnji i dobroj praksi nije je pojasnio tužitelju, niti se o njoj pojedinačno pregovaralo.Ističe da je kamatna klauzula ništetna u dijelu u kojem se njome uglavljuje visina kamatne stope. Ništetna je u tom dijelu jer je tamo uglavljena činidba tužitelja (visina kamatne stope) neodređena i neodrediva (čl. 270. i dr. ZOO). Ističe da s obzirom da su kamate, dakle, ugovorene, ali nije određena njihova stopa, vrijedi zakonom propisana kamatna stopa u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata, čl. 26. st. 3 ZOO. Ukoliko sud ne bi ocijenio osnovanima navode gornje točke 4. ove tužbe ističe da je kamatna klauzula ništetna u dijelu u kojem se njome uglavljuje promjena visine kamatne stope u skladu s jednostranom odlukom banke. Kamatna klauzula je u tom dijelu djelomično ništetna jer, protivno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja kao potrošača. Stoga u navedenom slučaju, s obzirom da je Ugovor pripremio i predložio tuženik te se o Kamatnoj klauzuli nije pojedinačno pregovaralo, ističe da vrijedi ugovorena početna kamatna stopa.
Podneskom 4.8.2016. (list 161) tužitelj povlači tužbeni zahtjev glede valutne klauzule i ističe da tužitelj ustraje u zahtjevima u pogledu kamatne klauzule. Naime,ističe da zaključenje dodatka Ugovoru, odnosno, Konverzija nije od značaja za odluku u ovoj stvari. Ističe da se tužbom traži ispunjenje zasebne i samostalne izvanugovorne obveze proistekle iz tuženikova stjecanja bez osnove. S druge strane, konverzija se odnosi isključivo na ugovorne obveze proistekle iz Ugovora (čl. 19.a ZPK). Štoviše, njome se, izrijekom, ne mogu derogirati „druga prava" Tužitelja (ZPK u čl. 19.e). Također, dodatno se ističe kako čak i da su konverzijom obuhvaćeni iznosi koje je tuženik stekao bez osnove, odnosno čak i kad bi to bilo od pravnog značaja za tužbu i obveze tuženika prema tužitelju proizašle iz Ugovora, konverzijom svakako nisu obuhvaćene ovdje utužene kamate na stečeno bez osnove.
Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (ročište 4.9.2025. tj. podnesak tužitelja, list 431-435 sudskog spisa) traži prihvaćanje prvog od eventualno postavljenih tužbenih zahtjeva u tč. I kako je citirano u izreci ove odluke te prihvaćanje zahtjeva kako je citirano u tč. II izreke ove odluke, a potražuje i naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama.
Ukoliko sud ne bi prihvatio tužbeni zahtjev naveden pod I. gore utemeljen na primjeni stope kamate propisane čl. 26. st. 3. ZOO, predlaže se da sud prihvati (eventualno kumulirani) zahtjev utemeljen na primjeni početne stope kamate iz predmetnog ugovora o kreditu kako je citirano u tč. III izreke ove odluke dok točka II drugog od eventualno kumuliranih zahtjeva glasi identično kao i tč. II u prvom od eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevima, a i u drugom od eventualno kumuliranih tužbenih zahtjeva potražuje naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama.
2. Tuženik (ročište 6.4.2017. – list 171/1 spisa) ističe da budući da je potpisom Dodatka ugovora o kreditu nesporno izvršena konverzija time je i sam tužitelj prihvatio i priznao da mu je prilikom obračuna konverzije obuhvaćena ukupna masa sredstava, dakle sve uplate po svim osnovama koje je do tada tužitelj izvršavao pa tako i uplate po osnovi kamate koje tužitelj potražuje. Tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti i traži naknadu parničnog troška sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.
3. Na ročištu 4.9.2025. – list 451 spisa tužitelj ističe da ostaje kod tužbenog zahtjeva kako je točno i određeno postavljen podneskom od 15.7.2025. i to kod zahtjeva kojim se traži naložiti tuženiku da isplati tužitelju 4.726,74 eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku sve kako je to navedeno u podnesku od 15.7.2025. u osnovnom zahtjevu (koja se sastoji od točke I., II, III) te kod eventualno kumuliranog zahtjeva iz podneska od 15.7.2025., a koji eventualno kumulirani zahtjev završava prije točke 2. na strani 5/8 podneska od 15.7.2025. te se povlače svi drugi eventualno kumulirani tužbeni zahtjevi. Tužitelj pojašnjava da su u točki I. osnovnog tužbenog zahtjeva specificirani zahtjevi za više stečeno s naslova kamate uz primjenu kamatne stope sukladno čl. 26 st. 3 ZOO, dok je eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom (na listu 4/8 podnesak od 15.7.2025.) u odnosu na točku I. specificiran zahtjev uz primjenu početne stope kamate iz predmetnog ugovora o kreditu. Tužitelj pojašnjava da u točki "2. tužba u preostalom dijelu ostaje neizmijenjena" znači da u tom eventualno kumuliranom zahtjevu koji je naveden na strani 4/8 i 5/8 podneska od 15.7.2025. tužitelj zapravo potražuje identično kao i u II. i III. na strani 3/8 podneska od 15.7.2025.
4. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u ugovor o kreditu broj ugovora 9012561479 sklopljen između stranaka 4.6.2007. koji je odobren za kupnju stambenog objekta, I. dodatak navedenom ugovoru o kreditu, II. dodatak navedenom ugovoru o kreditu, III. dodatak navedenom ugovoru o kreditu, IV. dodatak navedenom ugovoru o kreditu, presudu suda Europske unije od 30.4.2014. u predmetu C-26/13, presudu i rješenje Visokog trgovačkog suda RH Pž-7129/13-4 od 13.6.2014., presudu Županijskog suda u Splitu Gžo-199/14, plan otplate, dopise tuženika tužitelju i punomoćniku tužitelja, Opće uvjete poslovanja s građanima tuženika, informaciju o načinu promjene kamatnih stopa po kreditima građana promjenjivih temeljem odluka nadležnih tijela banke, Dodatak ugovoru o kreditu broj 9012561479(list 173-177) sklopljen između stranaka, a sklopljen radi provedbe postupka konverzije kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR, potvrdu privatne isprave javnog bilježnika Lidije Pejović-Fumić iz Zagreba broj Ov-1803/2015, primjere sudskih odluka kao primjere iz sudske prakse, proveden je dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka CN, nalaz i mišljenje dao je sudski vještak Mario Tkalec iz Vještak Tkalec d.o.o. za financijska vještačenja sa prilozima, usmeno očitovanje navedenog vještaka financijske struke, dopunski nalaz sudskog vještaka Maria Tkalec iz Vještak Tkalec d.o.o. sa prilozima, podatke JRO RH (MUP) za tužitelja, odnosno izvješen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu, a stranke (list 452 spisa - ročište 4.9.2025.) izričito upitane i upozorene na posljedice tereta dokazivanja radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva istakle su da nemaju nikakvih dokaznih prijedloga i predlažu raspravu zaključiti i suditi temeljem stanja spisa.
Stoga bi svako daljnje izvođenje dokaza bilo nepotrebno i protivno čl. 10 ZPP. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.
5. Iz Dodatka ugovoru o kreditu broj 9012561479 (list 173 spisa) – čl. 1 vidljivo je da ugovorne strane suglasno utvrđuju da je dana 04.06.2007. godine. između Banke i korisnika kredita sklopljen Ugovor o kreditu broj: 9012561479 (u daljnjem tekstu: Osnovni (ugovor) na iznos od 99.500,00 CHF plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF tečajne liste Banke važeće na dan plaćanja kredita, uvećano za pripadajuće kamate, naknade i troškove. Pod pojmom Osnovnog ugovora u smislu ovog Dodatka podrazumijevaju se i svi njegovi Dodaci koji su eventualno sklopljeni do dana sklapanja ovog Dodatka. Ugovorne strane suglasno konstatiraju da se ovaj Dodatak Osnovnom ugovoru sklapa radi provedbe postupka konverzije kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF iz stavka prvog ovog članka u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR na način i u rokovima propisanim Zakonom o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine, br. 102/2015).
6. Iz čl. 5 Dodatka navedenom Ugovoru o kreditu vidljivo je da ugovorne strane suglasno utvrđuju da ukupni iznos preplate iz članka trećeg i četvrtog ovog Dodatka iznosi 4.152,31 EUR što preračunato u kune sukladno Zakonu po srednjem tečaju za EUR iz tečajne liste Banke važeće na dan 30. rujna 2015. godine iznosi 31.713,27 kuna te da će se navedeni iznos koristiti za namirenje budućih anuiteta u valutnoj klauzuli u EUR koji će dospijevati nakon sklapanja ovog Dodatka, na način da će se sukcesivno kod plaćanja budućeg anuiteta iznos 50% dospjelog anuiteta u valutnoj klauzuli u EUR utvrđenog u novom otplatnom planu iz čl. šestog ovog Dodatka namirivati preplatom sve dok se preplata u potpunosti ne iskoristi, s tim da za to razdoblje preostalih 50% (slovima: pedesetposto) iznosa dospjelog anuiteta plaća korisnik kredita.
7. Tužitelj AN u svom odlučnom, logički povezanom i stoga uvjerljivom iskazu kojeg sud prihvaća navodi (list 220/1 – ročište 19.9.2018.) da je podigao kredit 2007. kod tuženika za kupnju stana. Ističe da je prilikom sklapanja ugovora dobio na uvid tipski ugovor po principu "uzmi ili ostavi". Pregovaranja o pojedinim odredbama ugovora nije bilo jer ugovor je došao na način da je svaka stranica bila parafirana od njemu nepoznatih osoba-djelatnika banke. Nije bilo mogućnosti razgovora odnosno nije upozoren na opasnosti sklapanja ugovora te se govorilo samo o aktualnim proizvodima tj. kreditima u kunama, EUR-ima itd. Javni bilježnik nije ga upozoravao na potencijalne rizike jer on nije ulazio u meritum. Osnovne informacije je dobio od djelatnika banke tj. kolika je kamata i anuiteti i razdoblje otplate kredita. Ističe da je vezano za predmetni kredit razgovarao sa djelatnicom banke CN. Ističe da se odlučio na kredit u švicarskim francima zato što mu je ponuđen kao povoljniji proizvod. Ističe da je bio svjestan da potpisuje ugovor sa promjenjivom kamatnom stopom, ali promjenjivost kamatne stope nije bila prezentirana u razini rizika koji se realizirao. U vezi promjenjive kamatne stope pitao je različite djelatnike banke tj. djelatnike tuženika koji su mu objasnili da je CHF stabilna valuta s obzirom da je kompletno pokrivena u zlatu za razliku od drugih valuta. Ne sjeća se da li ga je banka obavještavala o promjeni iznosa rate kredita i mislim da nije, samo su obavještavali u određenim razdobljima o povećanju kamate. Ističe da je prigovorio banci na povećanje kamate usmenim putem, ali mu je rečeno "sretno". Nadalje, navodi da je konvertirao taj kredit u eure zbog zakona i preporuka Vlade RH. Ističe da nije pokrenuo nikakav kazneni niti prekršajni postupak protiv banke. Kada je obavještavan o povećanju kamatne stope to je bila samo obavijest bez mogućnosti pregovaranja ili bilo kakve komunikacije.
8. Svjedok CN (list 221 spisa- ročište 19.9.2018.) u svom iskazu navodi da joj ništa nije poznato vezano za ugovor o kreditu kojeg su zaključili tužitelj i tuženik. Ističe da je osobna bankarica u PBZ d.d. od 16.1.2006. neprekidno. Ne sjeća se tužitelja AN niti sklapanja ugovora u CHF. Ističe da je ona osoba kojoj se prvo klijent obraća u želji sklapanja ugovora o kreditu. Ističe da je točno da je ona potpisala kao osobni bankar predmetni ugovor o kreditu br. 9012561479 koji je u preslici priložen sudskom spisu i to je njezin potpis međutim ona se osobno ne sjeća klijenta tj. tužitelja AN. Ističe da je općenito postupak kod tuženika takav da se klijentu prezentiraju svi proizvodi banke koje imaju i daje se mogućnost odlučivanja i nikada se ne kaže da se striktno uzme ugovor u CHF jer nitko ne može unaprijed znati što će biti sa tim kreditom i stranka je ta koja bira. Ističe da banka priprema ugovor o kreditu i to su obrasci i ne može stranka predložiti svoj primjerak ugovora o kreditu. ističe da je nijedna stranka nikada nije pitala da promijeni pojedinu odredbu ugovora pa da bi se ona u tom smislu obraćala pravnoj službi. Ističe da se stranku upozorava da je izložena kamatnom riziku i valutnom riziku i svim rizicima koji se vežu uz taj kredit. Ne zna da li ju je točno tužitelj pitao o mogućnosti jednostrane odluke banke da mijenja visinu kamatne stope, ali samo po sebi što je kamata promjenjiva ukazuje da je banka može mijenjati. Koliko se sjeća kreditni odjel se bavio slanjem obavijesti o bilo kakvim promjenama u vezi kredita. Nijedan korisnik kredita nije joj se sam obratio da bi želio promijeniti kamatnu stopu.
9. Dakle, svjedok nema neposrednih saznanja o predmetu spora, već općenito glede sklapanja ugovora u CHF valuti u predmetnom razdoblju.
10. U ovom predmetu provedeno je financijsko vještačenje po Vještak Tkalec d.o.o. – sudskom vještaku Mariu Tkalec koji je svoj nalaz i mišljenje izradio pismeno (list 247-271 spisa) te se i usmeno očitovao na ročištu 17.11.2020., a pozvan je (list 317 spisa) sudski vještak financijske struke Mario Tkalec iz Vještak Tkalec d.o.o. izričito navesti postoji li ili ne preplata po predmetnom ugovoru o kreditu (osobito razlika ako se primjeni početno ugovorena kamatna stopa i ono što je stvarno tužitelj platio…), a ukoliko postoji visinu iste kao i je li sklopljenim aneksima izvršena restitucija utvrđene preplate u cijelosti ili samo dijelom (precizirati eventualni iznos/iznose ukoliko isti postoje). Potrebno je točno navesti koliko eventualno iznosi ukupan iznos preplate umanjen za stvarno priznate iznose u konverziji. Dakle, da se sudski vještak izjasni da li konverzija obuhvaća utuženo razdoblje i da se izričito izjasni da li sve što je tužitelj eventualno preplatio je priznato prilikom konvertiranja duga tj. da li je došlo do cjelokupnog povrata više plaćenog iznosa korisnika kredita i ako nije što nije te detaljno na sva pitanja i primjedbe iz podneska tuženika od 30.10.2019. - koja je to nezakonita visina kamatne stope koju je tuženik obračunao na glavnicu kredita, jesu li ispravno primijenjene kamatne stope u izračunu konverzije itd. pa je izradio i dopunski nalaz (list 326-336 spisa).
11. Vještak u dopunskom nalazu ističe da je utvrdio (list 326-336 spisa)
- razliku između redovne kamate u anuitetu utvrđene po stopi redovne kamate u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata i rasknjiženih iznosa na ime kamate po tuženiku - iznosi ukupno 35.613,64 kn (više plaćeno),
- razliku između anuiteta utvrđenih po stopi redovne kamate u visini četvrtine stope zakonskih zateznih kamata i plaćenih iznosa na ime otplate kredita - iznosi ukupno 26.065,88 kn (više plaćeno).
- razliku između redovne kamate u anuitetu utvrđenom po početno ugovorenoj stopi redovne kamate i rasknjiženih iznosa na ime kamate po tuženiku - iznosi ukupno 19.648,87 kn (više plaćeno).
- razliku između anuiteta utvrđenih po početno ugovorenoj stopi redovne kamate i plaćenih iznosa na ime otplate kredita - iznosi ukupno 14.572,67 kn (više plaćeno). Zadatkom u ovom dopunskom vještačenju, određeno je samo utvrditi razliku „ako se primjeni početno ugovorena kamatna stopa i ono što je stvarno tužitelj platio”, odnosno inačica prethodno navedena pod točkom 4., pa se i obrađuje samo ta inačica. Razlika između obveza utvrđenih po početno ugovorenoj kamatnoj stopi i plaćenih iznosa na ime otplate kredita U osnovnom nalazu i mišljenju, u drugoj inačici nalaza, pod b) (stranica 9 nalaza, list 255-256 spisa), vještak je utvrdio da razlika između anuiteta utvrđenih po početno ugovorenoj stopi redovne kamate i plaćenih iznosa na ime otplate kredita za utuženo razdoblje (od isplate kredita do 31.12.2013. godine) iznosi ukupno 14.572,67 kn (više plaćeno).
U Prilogu nalazu (stranica 1-4 Priloga), daje se obračun zakonske zatezne kamate na više plaćene iznose od dana preplate pa do 30.09.2015. godine (konverzije). Zakonska zatezna kamata obračunava se po propisanim stopama. Metoda obračuna kamata propisana je kao proporcionalna. Iz Obračuna kamata (stranica 4 Priloga), proizlazi da ako se na više plaćene iznose na ime otplate kredita obračuna zakonska zatezna kamata do 30.09.2015. godine, ista iznosi 8.437,19 kn. Dodatkom Ugovoru o kreditu broj 9012561479 sklopljenim 01.12.2015. godine (list 173-177 spisa), predmetni kredit je konvertiran iz kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR. Nadalje, Dodatkom Ugovoru, utvrđeno je da je u konverziji utvrđena preplata u iznosu od 4.086,33 EUR, a koji iznos po srednjem tečaju za EUR iz tečajne liste kreditora važeće na dan 30.09.2015. godine iznosi 31.209,35 kn. Spisu nije priložen izračun konverzije, međutim, zakonski je propisano da se konverzijom obuhvaća razdoblje od isplate kredita kada se kredi konvertira u EUR, pa do 30.09.2015. godine.
Utvrđivanje razlike između preplate utvrđene u konverziji i preplate utvrđene kao razlike između obveza utvrđenih po početno ugovorenoj kamatnoj stopi i plaćenih iznosa na ime otplate kredita
Na temelju navedenog, proizlazi slijedeće:
a) Ako tužitelj ne može na svoje potraživanje obračunati zateznu kamatu od dana kada postoji više plaćeni iznos, pa do 30.09.2015. godine, istom je u konverziji više plaćeni iznos u cijelosti vraćen, jer je:
Iznos preplate u konverziji sa 30.09.2015. godine 31.209,35 kn
Više plaćeno po kreditu ako se obveze utvrđuju po početno ugovorenoj kamatnoj stopi do 31.12.2013. godine 14.572,67 kn
Ostatak iznosa preplate u konverziji 16.636,68 kn
b) Ako tužitelj može na svoje potraživanje obračunati zateznu kamatu od dana kada postoji više plaćeni iznos, pa do 30.09.2015. godine, istom je u konverziji više plaćeni iznos u cijelosti vraćen, jer je:
Iznos preplate u konverziji sa 30.09.2015. godine 31.209,35 kn Više plaćeno po kreditu ako se obveze utvrđuju po početno ugovorenoj kamatnoj stopi do 31.12.2013. godine 14.572,67 kn
Zakonska zatezna kamata obračunata na više plaćene iznose ako se obveze utvrđuju po početno ugovorenoj kamatnoj stopi obračunata do 30.09.2015. godine 8.437,19 kn
Ostatak iznosa preplate u konverziji 8.199,49 kn.
Vještak ističe da primjedba tuženika da je nalaz neispravan jer je vještak trebao utvrditi razliku između anuiteta prema stvarnom planu otplate i anuiteta po planu otplate s početnom kamatnom stopom je netočna jer se na navedeni način po tuženiku utvrđuje razlika između obveza, a ne što je više plaćeno.
Naime, razlika između obveza je puki matematički izračun kod kojeg nije uzeto u obzir kada i koliko je plaćeno na ime obveza.
U odnosu na primjedbu tuženika da nalaz i mišljenje ne daje odgovor na pitanje koja je to visina kamatne stope koju je tuženik obračunavao na glavnicu kredita, a koja je nezakonita“, vještak navodi da se radi o pravnom pitanju, a i da mu to nije bio zadatak.
Da bi se vještak mogao očitovati da li su u izračunu konverzije primijenjene ispravne kamatne stope, vještak bi trebao izradit konverziju predmetnog kredita, a što je iznimno kompleksan i skup posao. Obavljenu konverziju kredita po tuženiku ovjerio je revizor ili sudski vještak pa je upitno da li je istu potrebno ponovo provoditi po vještaku.
Dakle vještak je mišljenja na temelju podataka iz nalaza:
1. Po predmetnom kreditu, ako se utvrđuje razlika između obveza po početno ugovorenoj kamatnoj stop i plaćenih iznosa na ime otplate kredita, za utuženo razdoblje (od isplate kredita do 01.04.2014. godine) ukupno je više plaćeno 14.572,67 kn.
Više plaćeni mjesečni iznosi specificirani su u osnovnom nalazu (stranica 9 nalaza, list 255-256 spisa), a i u ovoj dopuni (stranica 1-2).
2. Tuženik je u konverziji kredita, a koja konverzija je obuhvatila razdoblje od isplate kredita do 30.09.2015. godine, utvrdio više plaćeni iznos po kreditu od 31.209,35 kn sa 30.09.2015. godine.
3. Prema tome, razlika između preplate utvrđene u konverziji i preplate utvrđene kao razlike između obveza utvrđenih po početno ugovorenoj kamatnoj stopi i plaćenih iznosa na ime otplate kredita, je slijedeća:
a) Ako tužitelj ne može na svoje potraživanje obračunati zateznu kamatu od dana kada postoji više plaćeni iznos, pa do 30.09.2015. godine, istom je u konverziji više plaćeni iznos u cijelosti vraćen, jer je:
Iznos preplate u konverziji sa 30.09.2015. godine 31.209,35 kn Više plaćeno po kreditu ako se obveze utvrđuju po početno ugovorenoj kamatnoj stopi do 31.12.2013. godine 14.572,67 kn
Ostatak iznosa preplate u konverziji 16.636,68 kn
b) Ako tužitelj može na svoje potraživanje obračunati zateznu kamatu od dana kada postoji više plaćeni iznos, pa do 30.09.2015. godine, istom je u konverziji više plaćeni iznos u cijelosti vraćen, jer je:
Iznos preplate u konverziji sa 30.09.2015. godine 31.209,35 kn Više plaćeno po kreditu ako se obveze utvrđuju po početno ugovorenoj kamatnoj stopi do 31.12.2013. godine 14.572,67 kn
Zakonska zatezna kamata obračunata na više plaćene iznose ako se obveze utvrđuju po početno ugovorenoj kamatnoj stopi obračunata do 30.09.2015. godine 8.437,19 kn
Ostatak iznosa preplate u konverziji 8.199,49 kn
12. Stranke su istakle (list 452) da ne treba pozivati vještaka financijske struke radi usmenog obrazloženja nalaza i mišljenja jer se nalaz i mišljenje vještaka prihvaća u cijelosti te ga i sud prihvaća kao stručno, objektivno i jasno izrađenim.
13. Analizirajući sve provedene dokaze za istaći je da sklapanjem dodatka ugovoru kojim je izvršena konverzija kredita sukladno ZID ZPK/15 ne gubi se pravo na potraživanja preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu te korisnik kredita zadržava pravo potraživati eventualnu razliku preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu, ako takva razlika postoji. Međutim, korisnici kredita ne mogu kumulirati preplatu koja im je priznata konverzijom i onu koja im proizlazi iz nepoštenih i ništetnih odredbi osnovnog ugovora o kreditu do dana konverzije, nego imaju pravo na razliku ukoliko ona postoji, a što se utvrđuje financijskim vještačenjem. Dakle potrebno je utvrditi koji bi iznos korisniku kredita pripadao temeljem nepoštene i ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu i taj iznos staviti u omjer sa dobivenim iznosom temeljem provedene konverzije te nakon toga odlučiti o zahtjevu tužitelja za isplatu preplaćenih iznosa temeljem nepoštenih i ništetnih odredbi Osnovnog ugovora o kreditu.
14. Prema pravilima Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 75/2009, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15, 102/15, 52/16, 128/22, 156/23, - dalje: ZPK) o konverziji kredita (čl. 19. a - 19. f) koja korespondiraju sa istim pravilima sadržanim u Zakonu o kreditnim institucijama (Narodne novine broj 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20, 151/22, 145/24, - dalje: ZKI) – čl. 357. a - 357. f, konverzija kredita denominiranog u CHF u kredit denominiran u EUR i kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR, podrazumijeva konverziju kredita radi promjene valute, odnosno valutne klauzule u kojoj je denominiran i provodi se na način da se položaj potrošača s kreditom denominiranim u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u EUR, a položaj potrošača s kreditom denominiranim s valutnom klauzulom u CHF izjednači s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom u EUR (čl. 19. b ZPK-a), izračunom propisanim odredbom čl. 19. c ZPK-a, te ostale uvjete određene čl. 19. d i čl. 19. e ZPK-a.
15. Odredbom čl. 3. stavkom 2. ZZP-a (istovjetno čl. 4. stavak 2. ZZPa/2014.) je propisano da se na obvezno pravni odnos između potrošača i trgovca primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuju obvezno pravni odnosi.
16. Općim propisima sadržanim u ZOO-a između ostalog je propisano da sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, u skladu sa Ustavom Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu (čl. 2.), da ga mogu urediti i drugačije nego što je ZOO-a određeno (čl. 11.), da obveze prestaju suglasnošću volja sudionika u obveznom odnosu (čl. 160. stavak 1.), da se prestankom glavne obveze gase i druga sporedna prava (čl. 160. stavak 2.) i da su odredbe propisa kojima se, djelomično ili u cijelosti, određuje sadržaj ugovora, sastavni dijelovi tih ugovora (čl. 248. stavak 2.).
17. Nije sporno da je između tužitelja kao korisnika kredita i tuženika kao kreditora sklopljen Dodatak ugovoru o kreditu na temelju ZID ZPK-a/2015 (nakon što je tužitelj prihvatio izračun konverzije),nedvojbeno je da je tim Dodatkom suglasno regulirana konverzija kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom CHF u kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom EUR, prema kojoj je preplata korištena za namirenje budućih anuiteta i to najviše do 50% sve dok se preplata u potpunosti ne iskoristi i da su stranke suglasne da odredbe Dodatka predstavljaju sporazum vjerovnika i potrošača u smislu čl. 19. c Zakona o potrošačkom kreditiranju, odnosno da je sadržaj Dodatka u skladu sa tim Zakonom.
18. Naime, suglasnom voljom stranaka iskazanom u Aneksu uz ugovor o kreditu broj 9012561479 položaj tužitelja kao potrošača izjednačen je s položajem u kojem bi bio da je koristio kredit denominiran u kunama s valutnom klauzulom EUR, a preplaćeni iznos po tužitelju do konverzije, izračun kojeg je prihvatio, iskorišten je za namirenje budućih anuiteta kredita.
19. Prema tome, kako su provedenom konverzijom 2015., u skladu sa ZPK-a, koju je tužitelj prihvatio, neutralizirani štetni učinci problematičnih (nepoštenih / ništetnih) odredbi iz Ugovora o kreditu iz 2007. i njihovih Dodataka tom ugovoru, tako što su izračunom konverzije kredita 2015. godine obuhvaćene preplate po osnovi nepoštenih odredbi iz Ugovora o kreditu iz 2007. i iste iskorištene za podmirenje anuiteta kredita koje je tužitelj bio dužan plaćati po osnovi Dodatka, sastavni dio kojeg je i Plan otplate iz 2015., to je na temelju suglasne volje sudionika u obveznom odnosu, u smislu odredbe članka 160. stavka 1. i 2. ZOO-a u vezi s čl. 3. stavkom 2. ZZP-a prestala obveza tuženika kao kreditora (trgovca) prema tužitelju kao potrošaču na postupanje prema ništetnim (nepoštenim) ugovornim odredbama o načinu promjene stope kamate iz konvertiranog (izvornog) kredita uz valutnu klauzulu CHF i njihovim posljedicama kojom suglasnom voljom ugovornih strana je u biti isključeno pravo tužitelja na povrat više plaćenih iznosa po osnovi ništetne odredbe o načinu promjene stope (ugovorene) kamate i valute CHF iz kredita denominiranog u kunama u CHF, te zateznih kamatama kao sporednog prava, odnosno kredita denominiranog u kunama s valutnom klauzulom u EUR, sa zateznim kamatama, što zakonom nije zabranjeno.
20. Zbog tih razloga ocjena je suda da na strani tuženika nije došlo do stjecanja bez osnove na teret tužitelja (potrošača).
Osim toga, konkretni Dodatak uz ugovor o kreditu broj 9012561479 (list 173 spisa) nije utvrđen ništetnim niti je poništen te obvezuje.
21. Sud tužbeni zahtjev utemeljen na primjeni stope kamate propisane čl. 26 st. 3 ZOO (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23) ne prihvaća jer čl. 26 st. 3 Zakona o obveznim odnosima (dalje: ZOO) propisuje da se ako je kamata ugovorena, ali nije određena njezina stopa primjenjuje zakonska formula – najčešće četvrtina ili polovica zakonske zatezne kamate, ovisno o statusu ugovornih strana.
Međutim, u ovom slučaju kamata je bila ugovorena i određena tj. jasno je definirana početna redovna kamatna stopa pa nema pravne praznine koju bi trebalo popunjavati zakonskom stopom. Čl. 26 st. 3 ZOO koristi se samo kad ugovor ne sadrži podatke o kamatnoj stopi, a kod CHF kredita to nije slučaj.
Početna stopa je jedina valjana – u nedostatku valjano ugovorene promjenjive stope, sudovi sukladno sudskoj praksi vraćaju obračun na početnu, ugovorenu stopu
– jedinu valjano poznatu tužitelju (korisniku kredita).
Banka je u ugovoru o kreditu predvidjela mogućnost jednostrane izmjene redovne kamatne stope, bez jasno definiranih i transparentnih parametara koji bi omogućili korisniku kredita da razumije kada i kako će doći do promjene. Takva odredba je neodređena i netransparentna čime je protivna načelima savjesnosti i poštenja iz čl. 10 ZOO.
Odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi bez jasno definiranih parametara je ništetna. Posljedica ništetnosti je primjena početne kamatne stope s obzirom na ništetnost klauzule o promjenjivoj kamatnoj stopi, jedina valjana kamatna stopa je ona početno ugovorena.
Konverzija je bila zakonski obvezujuća za banke, ali potrošači su imali pravo prihvatiti ili odbiti ponudu.
Sud ne može zanemariti činjenicu da je tužitelj ugovorio Dodatak ugovoru o kreditu radi provedbe konverzije iz CHF u EUR – osobito ako je u tom Dodatku jasno navedeno da će se ukupni iznos preplate koristiti za buduće anuitete.
To je pravno relevantna činjenica koju sud mora uzeti u obzir pri odlučivanju. Konverzija je provedena temeljem zakona iz 2015. godine, a Dodatak ugovoru je pravno obvezujući dokument.
Sudski vještak kaže: ako tužitelj može na svoje potraživanje obračunati zateznu kamatu od dana kada postoji više plaćeni iznos pa do 30.9.2015., istom je u konverziji više plaćeni iznos u cijelosti vraćen jer je iznos preplate u konverziji sa 30.9.2015. 31.209,35 kn.
Ova izjava vještaka ima važnu pravnu težinu jer se odnosi na utvrđenje štete i njezinu kompenzaciju kroz postupak konverzije.
Tužitelj ne može tražiti dodatnu isplatu za isti iznos koji je već kompenziran – to bi predstavljalo dvostruko obeštećenje, što pravni sustav ne dopušta.
22. Uvažavajući rezultate vještačenja jasno je da je tužitelj već obeštećen – jer je kroz konverziju dobio više nego što je preplatio (ukupno 31.209,35 kn naspram 14.572,67 + 8.437,19 = 23.009,86 kn).
Zatezna kamata je uračunata – vještak je jasno obračunao kamatu do datuma konverzije.
Ostatak od 8.199,49 kn je dodatna korist za tužitelja – nije vezan uz konkretno potraživanje, ali je uključen u konverziju.
Sud mora uzeti ovo u obzir – jer pokazuje da je tužitelj više nego u cijelosti kompenziran pa nema pravne osnove za dodatnu isplatu.
Stranke su istakle da nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti prihvaćaju.
(Dakle, pravno je relevantna iz svih naprijed navedenih razloga upravo ona varijanta vještačenja koja u obzir uzima primjenu početne stope kamate iz predmetnog ugovora o kreditu, a ne čl. 26 st. 3 ZOO)
Valjalo je odbiti iz svih navedenih razloga u prvom od eventualno postavljenih tužbenih zahtjeva točku I. u cijelosti (zahtjev za isplatu), a isto tako iz već ranije navedenih razloga neosnovan (tužitelj dobio više nego što je preplatio, uključujući i zateznu kamatu) je drugi od eventualno postavljenih tužbenih zahtjeva u tč. I.
(zahtjev za isplatu) u cijelosti.
Tč. II. u prvom od eventualno postavljenih tužbenih zahtjeva i u drugom od eventualno postavljenih tužbenih zahtjeva glasi identično pa je sud takav zahtjev za utvrđenjem u cijelosti prihvatio jer je tuženik predvidio mogućnost jednostrane izmjene kamatne stope bez jasno definiranih parametara koji bi omogućili korisniku kredita da razumije kada i kako će doći do promjene i tako postupio protivno načelu savjesnosti i poštenja (čl. 10 ZOO).
23. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154/4 ZPP. Kako je tužitelj uspio sa 50% svojeg zahtjeva, sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
24. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 22. rujna 2025. godine
Sutkinja:
Snježana Lukša
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.
Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).
Dna
pun. stranaka
