REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 912/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc.
Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca
izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane
Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Leonarda Vesela iz Čabra, Žrtava
fašizma kbr. 2 (OIB 64433538399), kojeg zastupa punomoćnik Nenad Potkonjak,
odvjetnik iz Zagreba, Trnjanska cesta kbr. 59A, protiv tuženika Komunalno društvo
Čabranka d.o.o. iz Čabra, Narodnog oslobođenja kbr. 2 (OIB 63803405434), kojeg
zastupaju punomoćnici - odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri d.o.o. iz
Rijeke, N. Tesle kbr. 9, radi utvrđenja ništetnim odluka skupštine, odlučujući o
prijedlogu tužitelja da mu se dopusti revizija protiv presude Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske posl. br. Pž-917/2020-2 od 16. studenoga 2022. kojom je
preinačena presuda Trgovačkog suda u Rijeci posl. br. P-342/2019-13 od 19.
prosinca 2019., u sjednici održanoj 13. rujna 2023.,
r i j e š i o j e :
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda tako da je
odbijen kao neosnovan tužbeni zahtjev na „utvrđenje ništetnim odluka skupštine
društva tuženika (...) kojima se tužitelj opoziva s mjesta člana uprave tuženika,
odluka kojom je za jedinog člana uprave društva tuženika imenovan Mladen Stjepan
Vitković, ing. građ., Brezovac 3, Hrib, Čabar, OIB 72431684867 te odluka kojom novi
član uprave zastupa društvo samostalno i pojedinačno.“
1.1. Drugostupanjskim rješenjem preinačeno je prvostupanjsko rješenje u točki 2.
izreke tako da je tužitelju naloženo naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka od
3.437,50 kn/456,23 EUR.
2. Tužitelj je sukladno odredbama čl. 387. i 385. Zakona o parničnom postupku
podnio prijedlog da mu se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija, pa je u
prijedlogu postavio pitanja:
„1. Da li društvo pravno ustrojbenog oblika, društvo sa ograničenom
odgovornošću kojem je osnivač jedinica lokalne samouprave, u kojem je jedan
osnivač dužan pridržavati se odredbi čl. 440-443 ZTD-a, te normi iz osnivačkog akta
(Izjave o osnivanju), te da li zz osnivača ako je osnivač jedinica lokalne samouprave
u obvezi pribaviti prethodnu suglasnost predstavničkog tijela JLS (općinskog ili
gradskog vijeća), prije donošenja odluke o opozivu ili imenovanju člana uprave
ukoliko takve odredbe sadrži osnivački akt, te nedostatkom istoga da li čini odluku
ništetnom?“
„2. Da li jednostrana odluka člana društva, koji nije primjenjivao akte društva, ništetna odluka, ukoliko je protivna aktima društva te pojedinim odredbama ZTD-a?“
„3. Da li je uopće moguće da na skupštini društva nisu prisutni svi članovi ako
je jedan član, te na koji način je uopće moguće primijeniti odredbu čl. 444 st. 2 ZTD-a
na društvo sa jednim članom ako u tekstu članka izričito navedeno „prisutni ili
zastupljeni svi članovi društva“ te da li se isto ima odnositi samo ukoliko društvo ima
više članova društva - obzirom da je izričito navedeno „članovi - množina?“,
„4. Da li nepostojanje zapisnika i potpis prisutnog člana društva (čl. 440 st. 3. ZTD-a) čini odluku člana ništetnom?“
3. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Prijedlog tužitelja nije dopušten.
5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 16. studenoga 2022., slijedom
čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22), na snazi od 19. srpnja
2022. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe članaka
58. do 73. ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u
kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska
odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju)
primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku
("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 -
dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv drugostupanjske
presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."
6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:
- odredaba čl. 387., koje propisuju obvezatni sadržaj prijedloga stranke za
dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojima: (...) "Prijedlog za
dopuštenje revizije, osim podataka koje mora sadržavati svaki podnesak, treba
sadržavati: (...) 2) određeno naznačeno pravno pitanje iz članka 385.a stavka 1.
ovoga Zakona ili određeno naznačeno temeljno ljudsko pravo iz članka 385.a stavka
2. ovoga Zakona za koje stranka smatra da joj je u postupku povrijeđeno uz dokaz
da je u vezi s tim stranka iscrpila dopušteni pravni put, 3) jasno naznačene razloge
zbog kojih stranka smatra da joj Vrhovni sud Republike Hrvatske treba dopustiti
reviziju u smislu članka 385.a stavaka 1. ili 2. ovoga Zakona uz određeno pozivanje
na relevantne propise i dijelove sudskih odluka. (...) Ako se prijedlog za dopuštenje
revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog za
dopuštenje revizije dužna dostaviti sudske odluke na koje se poziva ili ih određeno
naznačiti.“,
- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će
reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su
nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za
osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za
razvoj prava u sudskoj praksi,...“.
7. Pritom treba imati na umu da te odredbe ZPP-a predviđaju postojanje u prijedlogu
za dopuštenje revizije određeno formuliranog pravnog pitanja zbog kojeg se prijedlog
podnosi sa (ovdje odlučno) određenim razlozima njegove važnosti za odluku o
konkretnom pravnom odnosu i (kumulativno potrebno) za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz
sudsku praksu - te postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno
sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i
tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljeno pitanje i to shvaćanje Vrhovni sud
Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu („osigurati
jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni“), tumačenjem
zakona i ujednačavanjem sudske prakse.
8. Od toga polazeći, iako je predlagatelj u prijedlogu naznačio pitanja - za koja drži
da su pravna i određena, ovdje je odlučnim za dopuštenost podnesenog prijedloga
za prihvatiti:
8.1. da se iz prijedloga ne može razabrati zašto bi ta pitanja - u usporedbi sa onime
na čemu je osporena presuda temeljena, bila važna i za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz
sudsku praksu: u prijedlogu nije naveden niti jedan a pogotovo ne određen razlog iz
kojeg bi se moglo zaključiti o toj važnosti pitanja, a taj razlog ne može nadomjestiti
isticanje tužitelja kako bi po njemu trebalo ocijeniti bit spora, odnosno njegovo
isticanje shvaćanja kojeg sugerira prihvatiti kao jedinog ispravnog i relevantnog za
odluku o predmetu spora - kao ni njegova uopćena (ničime konkretizirana) tvrdnja da
su po njemu naznačena pitanja „važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni kao i za razvoj prava kroz
sudsku praksu“ - sve sa konstatacijom da „Opstojnost odluka gradonačelnika i
načelnika gradova i općina ledi krv u žilama svakog tko je ikada imao susreta sa
njihovim odlukama, sa njihovom primjenom zakona, poglavito njihovim
„kadroviranjem“ „faraonske odluke su više preispitivane od njihovih“, pa i ne
zauzimanje pravnog shvaćanja od strane Vrhovnog suda RH, daje vjetar u leđa
takvom ponašanju i postupanjima čega smo svjedoci pa i u dnevnim izvješćima, a
stav Visokog trgovačkog suda, apsolutno protivan odredbama ZTD-a.“,
8.2. odnosno, konkretno, da prijedlog u svezi u njemu postavljenih pitanja ne sadrži i
navedene (određene) razloge iz odredaba čl. 387. st. 2. toč. 3. i čl. 385.a st. 1. ZPP-
a: da o njima u činjeničnim okolnostima konkretnog slučaja postoji neujednačena ili
nesigurna sudska praksa ili shvaćanje koje nije podudarno s pravnim shvaćanjem iz
osporene odluke i shvaćanjem nekog drugog suda, ili da se o njima (ovdje odlučno)
može očekivati neujednačena praksa - tako da bi ipak i zbog toga bila važna (bitno
za dopuštenost revizije) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti
svih u njegovoj primjeni (konkretno: za ujednačavanje sudske prakse),
8.3. da podneseni prijedlog ovaj sud može razmatrati samo u granicama u njemu
postavljenih pitanja i razloga kojima ih predlagatelj obrazlaže (u smislu odredaba čl.
387. i 389.a ZPP-a), pa (sukladno tome, zbog razloga iz točaka 8.1. i 8.2.) ne može u
svezi tih pitanja i okolnosti samo ovog konkretnog slučaja preispitivati je li u postupku
koji je prethodio ovome i inače (izvan postavljenih pitanja) pravilno primijenjeno
materijalno ili procesno pravo (odnosno: je li pravno shvaćanje iz osporene odluke
pravilno i u odnosu na neku drugu već postojeću sudsku praksu i druge propise i
druge izvore prava).
9. Revizijski sud kod toga samo primjećuje da nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati
materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz
sudsku praksu kao niti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi ono što ističe u
prijedlogu imalo biti važno u istaknutome smislu - postojanje kojeg pitanja ili kojih
razloga treba činiti obvezatni sadržaj prijedloga, kao što nije ovlašten ni ispitivati
(tražiti) kriju li se određena pitanja ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u
praksi sudova (obzirom da bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze
postupanja po prijedlogu doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i
ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji predlagatelja - i da time pogoduje jednoj stranki).
10. Sukladno izloženom, za zaključiti je:
10.1. da pitanja iz podnesenog prijedloga, budući da nisu obrazložena dostatnim,
određenim razlozima, nisu važna (kumulativno potrebno za dopuštenost prijedloga i
revizije) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj
primjeni te za razvoj prava: obzirom na to kako su formulirana i obrazložena
razlozima važnosti te obzirom i na situaciju u ovome predmetu, Vrhovni sud
Republike Hrvatske u odnosu na osporenu presudu nema razloga ujednačavati
primjenu prava i preispitivati sudsku praksu,
10.2. da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne
ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.
11. Stoga je prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije valjalo (i to ne spada u
"pretjerani formalizam", kojeg revizijski sud ne može dopustiti - već je riječ samo o
pravilnoj i dosljednoj primjeni odredaba ZPP-a koje uređuju obvezatni sadržaj
prijedloga za dopuštenje revizije i dopuštenost toga prijedloga) odbaciti odlukom iz
izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a, prema kojoj:
„Vrhovni sud Republike Hrvatske odbacit će i prijedlog za dopuštenje revizije koji
uopće ne sadržava.(...).jasno naznačene razloge važnosti pravnog pitanja u smislu
članka 385.a ovoga Zakona.“, u svezi sa odredbom čl. 387. st. 5. ZPP-a, prema kojoj:
„U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje sud će određeno
navesti razlog odbacivanja.“).
Zagreb, 13. rujna 2023.
Predsjednik vijeća: dr. sc. Jadranko Jug
Kontrolni broj: 0cab9-d7396-cb45a
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=Jadranko Jug, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
