Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Stalna služba u Otočcu

Bartola Kašića 7

Otočac

Poslovni broj: P-341/2023-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću, Stalna služba u Otočcu po sutkinji Slavki Nikšić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja VŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Gordani Peraković- Turković, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika 1. CŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. AŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. GŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4. TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 5. ČŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 6. Bobinac Milana, Australija, Melbourne, 7. Bobinac V (GŽ), oboje sada nepoznatog boravišta, zastupani po privremenom zastupniku Sandru Biondiću, odvjetniku u [adresa], a oboje kao zakonski nasljednici AŽ [adresa], sada u Ličkom Osiku i 8. Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, radi utvrđenja prava vlasništva, VPS: 2.893,59 eura, nakon održane glavne javne rasprave 18. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnice tužitelja, z.z. tužene Republike Hrvatske te tužitelja i tuženika 1 i 2 osobno, a u odsutnosti uredno pozvanog privremenog zastupnika tuženika 6 i 7 te tuženika 3 – 5, dana 22. rujna 2025. godine, javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj VŽ, [adresa]

[adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik na:

- dijelu kčbr. [katastarska čestica] ORANICA POLJANA površine 3 j 897 čhv. i to dijela koji po Geodetskom elaboratu Ureda ovlaštenog inženjera geodezije vl. ŠŽ od 13.09.2024. godine ovjerenog po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, KLASA: 932-06/24- 02/156, URBROJ: 541-20/2-25-5 od 14.01.2025. nosi oznaku kao kčbr. [katastarska čestica] Dvorište Ramljani, Ramljani površine 12 a 69 m[2] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te

- dijelu kčbr. [katastarska čestica] LIVADA POLJANA površine 101 čhv. i

- dijelu kčbr. [katastarska čestica] LIVADA POLJANA površine 167 čhv. i to tih parcela koje po Geodetskom elaboratu Ureda ovlaštenog inženjera geodezije vl. ŠŽ od 13.09.2024. godine ovjerenog po Državnoj geodetskoj upravi, Područni ured za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, KLASA: 932-06/24-02/156, URBROJ: 541-20/2-25-5 od 14.01.2025. nose oznaku kčbr. [katastarska čestica] Dvorište Ramljani, Ramljani površine 3 a 86 m[2] i kčbr. [katastarska čestica] Dvorište Ramljani, Ramljani površine 4 a 87 m[2] , obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su mu 1-8 tuženici dužni priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa svog imena uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime i u korist tužitelja, temeljem ove presude u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženici 8. Republici Hrvatskoj da tužitelju naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.329,64 eura, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja, pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, uvećanoj za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj sa viškom zatraženog parničnog troška u iznosu od 406,18 eura, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj je ustao tužbom protiv tuženika 1 - 8 radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama pobliže opisanima u izreci ove presude. U tužbi se navodi da su tuženici samo formalno upisani kao suvlasnici, a da je stvarni posjednik i vlasnik dijela čkbr. [katastarska čestica] te 1671 i 1672 upravo tužitelj koji je to pravo stekao putem dosjelosti putem svojih pravnih prednika i to pok. oca LŽ. Prije roditelja tužitelja da su posjednici prijepora bili tužiteljev djed HŽ te tužiteljeva baka C, a još ranije da je posjed uživao tužiteljev pradjed VŽ koji je umro prije 200 godina. Na prijeporu da se nalazi tužiteljeva okućnica koja se ranije orala, kosila, čistila te da se sve nalazi u ogradi u blizini objekata tužitelja. Stoga se predlaže donošenje presude kao u izreci, koji tužbeni zahtjev je uređen podneskom od 20. siječnja 2025. godine, list 45 i 46 spisa.

2. U odgovoru na tužbu 1.tuženik BŽ ne protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu jer da mu je poznato što u ovoj parnici "traži" tužitelj. Ističe da nikada nije bilo spora između njih s tim što je 1.-tuženik na ročištu od 28. kolovoza 2025. godine zatražio dodatno objašnjenje vezano za parcelacijski elaborat.

2.1. 2-tuženik ne protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da se "tako uživa na terenu".

2.2. Privremeni zastupnik 6 i 7. tuženika opreza radi osporava tužbu i tužbeni zahtjev, no, ne protivi se izvođenju dokaza predloženih po tužitelju.

2.3. 8-tužena u svome odgovoru na tužbu prvotno prigovara aktivnoj legitimaciji tužitelja jer da nije dostavio isprave iz kojih bi proizašlo da je pravni slijednik upisanih posjednika. Nadalje, osporava se da bi tužitelj imao samostalan i pošten posjed utuženih nekretnina jer da mu nisu mogli ostati nepoznati podaci o suvlasništvu u zemljišnoj knjizi. Naposljetku, ističe se da tužitelj nije dostavio niti jednu valjanu ispravu na temelju koje bi proizašlo izvanknjižno pravo vlasništva te se predlaže odbijanje tužbe i tužbenog zahtjeva.

2.4. Ostali tuženici, iako uredno pozvani, nisu pristupali na zakazivana ročišta niti su osporili tužbu i tužbeni zahtjev.

3. Tijekom provedbe dokaza izvršen je uvid u Izvatke iz zemljišne knjige, list 4 i 5, 8 i 9 te 82 i 83 spisa, uvid u Rješenje o nasljeđivanju iza pok. BŽ A, list 12 i 13 spisa, u Ugovor o doživotnom uzdržavanju, list 15 – 17 spisa, u Geodetski elaborat, list 47 – 58 spisa, u Prijepise posjedovnih listova, list 84 i 85 spisa, u Povijesni z.k. izvadak, list 99 – 102 spisa, u Povijesni posjedovni list, list 104 – 105 spisa, saslušan je svjedok RŽ, vještak te tužitelj u svrhu dokazivanja, list 119 – 122 spisa.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Ovaj Sud drži da utvrđeno činjenično stanje valja podvesti pod odredbu čl. 159. st. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV-a).

6. Čl. 159. st. 3. ZV-a navodi da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

7. Odredba čl. 159. st. 4. ZV-a između ostalog, propisuje da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. ovoga članka.

8. Proistječe da je tužitelj mogao steći pravo vlasništva na dijelu čk.br. 1669 k. o. [katastarska općina], a koje je suvlasnica Republika Hrvatska dosjelošću ako su glede toga zemljišta do 06. travnja 1941. g. bile ispunjene pretpostavke predviđene pravnim pravilima imovinskog prava koja su kao propis, bila na snazi toga dana. To znači da je tužitelj u ovoj parnici trebao dokazati da je bio u neprekidnom posjedu prijepornog zemljišta u trajanju od 40 godina do 06. travnja 1941. g. po svojim pravnim prednicima (paragraf 1458 i 1477 Općeg građanskog zakonika).

9. S druge pak strane kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su prije 8. listopada 1991. g. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZVDSP), nego na temelju drugih odredaba toga Zakona. Takvo shvaćanje iznio je Vrhovni sud RH u svojim odlukama br. Rev-291/14 od 17. travnja 2018., Rev-1480/16 od 5.studenog 2019., i dr. Obrazloženje navedenog pravnog shvaćanja polazi od odredbe čl. 3. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN RH br. 53/91 od 8. listopada 1991.g.) kojom je stavljen izvan snage čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima.

10. Nakon toga je ZVDSP u čl. 388 st. 4. bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, da bi Ustavni sud 17. studenog 1999. ukinuo članak 388. st. 4. ZVDSP-a iz 1996.

11. Okolnost što je Ustavni sud Republike Hrvatske ocijenio neustavnom odredbu čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i ukinuo je kao i što je nakon toga donesena nova odredba ovoga članka kojom je propisano da se rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08.listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu ne računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga, nije od utjecaja na pravo vlasništva koje su tužitelji u tim postupcima stekli na predmetnim nekretninama razumno se oslonivši na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno.

12. Navedeno shvaćanje doneseno je na temelju shvaćanja zauzetog u presudama Europskog suda za ljudska prava (Trgo protiv Hrvatske, Jakeljić protiv Hrvatske, Radomilja i dr. protiv Hrvatske), a u kojim odlukama navedeni Sud smatra da podnositelj zahtjeva koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno, ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši takav neustavan propis.

13. Prvotno valja istaći da suprotno navodima z.z. 8.tužene ovaj Sud drži da je nesporna aktivna legitimacija tužitelja imajući u vidu da je iza njegovog pok. oca BŽ A Rješenjem o nasljeđivanju, posl. broj: O-318/07-6 od 31. ožujka 2008. godine nasljednikom u cijelosti utvrđena supruga ĐŽ, a majka tužitelja, sa kojom je tužitelj potom zaključio Ugovor o doživotnom uzdržavanju.

14. Nadalje, Sud je punu vjeru poklonio iskazu saslušanog svjedoka RŽ koji u svome iskazu navodi da mu je poznato što utužuje tužitelj te da je to površina unutar ograde, a da je riječ o panel ogradi, u naravi tužiteljevoj kući, gospodarskim objektima te livadi. Navodi da je tužitelj ogradu postavio prije 7, 8 godina, a prije panel ograde da je ranije bio kameni suhozid. Na tom posjedu da su bili tužiteljevi roditelji A i ĐŽ, a vjerojatno da su i oni to naslijedili od Milinih roditelja. Svjedok navodi da su mu njegovi roditelji pričali da se prijepor u obitelji tužitelja generacijski nasljeđivao. Isto tako, da tužitelja nitko nije smetao u posjedovanju prijepora.

15. Saslušan kao svjedok, vještak Zdravko Pavelić koji je i sačinio Geodetski elaborat kojim su novoformirane nekretnine (list 47 – 58 spisa), navodi da je predmetnim Geodetskim elaboratom obuhvaćen posjed tužitelja, a koji je u cijelosti na licu mjesta dobro omeđen, ograđen i definiran. Pojašnjava da su sastavni dio posjeda dijelovi čkbr. [katastarska čestica], a u cijelosti 1672 i 1671. Na primjedbu tuženika 1. BŽ, a vezano za čkbr. [katastarska čestica] (koja u zemljišnoj knjizi nosi oznaku kao 1670/1 i 1670/2 k. o. [katastarska općina]), vještak iskazuje da je mali dio navedene nekretnine sastavni dio posjeda tužitelja, a između čkbr. [katastarska čestica] i posjeda tužitelja da je put koji dijeli dva posjeda. Pojasnio je da je u ovom postupku čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana samo u katastru dok da je u zemljišno knjižnom operatu evidentirana kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi da su isti suvlasnici na navedenim nekretninama te su ovim elaboratom ispravljene površine čkbr. [katastarska čestica] odnosno na nekretninama koje su upisane u zemljišnoj knjizi kao 1670/1 i 1670/2. Pojašnjava da takav ispravak u ovom elaboratu spada u dozvoljeno odstupanje zbog netočnosti katastarskih planova, slijedom čega da je sukladno propisima dozvoljeno ispraviti parcelu za 20% u mjerilu 1:2880 Austro-ugarske izmjere. Naglašava da je ispravkom međa dio čkbr. [katastarska čestica] (u zemljišnoj knjizi upisana kao čkbr. [katastarska čestica]) spojen u novoformiranu čkbr. [katastarska čestica] zajedno sa dijelom čkbr. [katastarska čestica], a iz razloga budući su isti suvlasnici na obje katastarske čestice. Vještak smatra da kao dugogodišnji vještak drži da je nepotrebno stvarati novoformirane katastarske čestice istih suvlasnika.

16. Nakon očitovanja navedenog vještaka, a na pitanje, 1.-tuženik je izrijekom iznio da ne osporava da bi tužitelj bio vlasnikom površine koja je omeđena žičanom ogradom, a koja površina je predočena Geodetskim elaboratom te u pogledu koje je i postavljen tužbeni zahtjev.

17. Tužitelj u svome iskazu navodi da je površina koju potražuje bila zarasla te da ju je dao urediti jer da je smatrao i znao je da je to površina njegove obitelji i to od njegovih predaka. Da je sve to izredio i postavio ogradu na mjestu nekadašnjeg drvenog plota i nešto suhozida. Ističe da su njegovi djedovi odrasli na tom imanju, a unutar te ograde da se nalaze kuća i štala s tim što kuća i štala nisu predmet postupka već ostatak površine unutar ograde, a da je to livada koju su preci koristili za ispašu ovaca, vršilo se žito te naglašava da je to zapravo njegova okućnica i "njegova djedovina". Naposljetku navodi da mu je otac bio rođen 1918. godine, a preminuo 2007., majka da je rođena 1919., a umrla 2016. godine. Djed mu se zvao HŽ, baka C, a djed je rođen negdje 1876. godine kako mu je to predočio župnik u župnoj crkvi u [adresa]. Pradjed da mu se zvao VŽ, prabaka da se zvala G, a da su svi oni živjeli na ovome imanju i na ovoj površini, a da nitko nije smetao niti njega niti njegove pretke u ovome posjedovanju. Inače, da je predmetno imanje ograđeno i sa dva puta, tj. sa glavne ceste ima dva prilaza prema njemu.

18. Iz Povijesnog posjedovnog lista vezano za čk.br. 1669 k. o. [katastarska općina] proistječe da je osnivanjem knjižnog dijela katastarskog operata 1954. godine dio čkbr. [katastarska čestica] u površini od 5.913 m[2] upisan kao posjed Bobinac Mile Andrijin, Ramljani 51a, a koji je prema iskazu tužitelja i svjedoka, tužiteljev otac. Proistječe da je tužiteljev otac bio upisan posjednikom dijela čkbr. [katastarska čestica] u znatno većoj površini (5.913 m[2] ), od površine koliko iznosi površina novoformirane čkbr. [katastarska čestica] (1.269 m ), a koja je nastala cijepanjem čkbr. [katastarska čestica] i koju potražuje tužitelj u ovom postupku.

19. Ovaj Sud smatra da je neosnovan prigovor z.z. 8.tužene u smislu da za čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u zemljišnoj knjizi upisana kao čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije zaprimljen zahtjev za mirno rješenje spora, a da prema priležećem Geodetskom elaboratu dio površine čkbr. [katastarska čestica] je pripojen novoformiranoj čkbr. [katastarska čestica]. Naime, kako je to razvidno iz postavljenog tužbenog zahtjeva (list 45 spisa) čkbr. [katastarska čestica] (prema katastarskom planu), odnosno 1670/1 i 1670/2 (prema stanju zemljišne knjige) i nisu navedene kao predmet tužbenog zahtjeva. Kako to proistječe iz iskaza vještaka Zdravka Pavelića, prilikom izrade Geodetskog elaborata, a sukladno važećim geodetskim propisima samo je ispravljena međašna linija između čkbr. [katastarska čestica] na način da je sada dio površine čkbr. [katastarska čestica] (na katastarskom planu) postao dijelom novoformirane čkbr. [katastarska čestica]. Vještak je obrazložio da takav ispravak međe spada u "dozvoljeno odstupanje" zbog netočnosti katastarskih planova te je očito da je takav ispravak međa učinjen sukladno važećim geodetskim propisima, a dokaz čega je i uredno ovjeren Geodetski elaborat od strane nadležne geodetske uprave.

S obzirom da u tužbi, a niti u konačno uređenom tužbenom zahtjevu, nije kao predmet spora navedena čkbr. [katastarska čestica] odnosno 1670/1 i 1670/2, tj. njihov dio, to po ocjeni ovoga Suda, u odnosu na iste nije bilo potrebno podnositi zahtjev za mirno rješenje spora. Naime, tužbenim zahtjevom zatraženo je pravo vlasništva na dijelu čkbr. [katastarska čestica] te dijelovima čkbr. [katastarska čestica], a u odnosu na čkbr. [katastarska čestica] nesporno je da je podnesen zahtjev za mirno rješenje spora.

20. Po ocjeni ovoga suda, pravni prednici tužitelja su još do 6. travnja 1941. stekli pravo suvlasništva prijepora po odredbama Općeg građanskog zakonika u odnosu na suvlasni dio 8.tužene.

21. Naprotiv, proistječe da bi pravo suvlasništva bilo stečeno i primjenom odredbe čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (NN 53/91), kao Zakona koji je bio na snazi do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tj. do 1.1.1997.g. Citiranom odredbom bilo je propisano da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva sječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a odredbom st. 4. istoga članka da savjesni posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

22. Cijeneći sve izneseno, ovaj Sud drži da je posjed tužitelja i njegovih prednika barem pošten budući kad su ga stekli nisu imali razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjedovanje i to kako u odnosu na 8.tuženu Republiku Hrvatsku tako i u odnosu na ostale tuženike.

23. Sud je punu vjeru poklonio iskazu saslušanog svjedoka čiji je iskaz uvjerljiv i logičan te podudaran sa ostalim izvedenim dokazima, a svjedok je sumještanin te može imati relevantna saznanja.

24. Cijeneći sve izneseno, po ocjeni ovoga Suda nedvojbeno je da je riječ o samostalnom i neprekidnom posjedovanju prijepora od strane tužitelja i njegovih prednika, a koje traje zasigurno najmanje od početka 20.-og stoljeća.

25. Konačno, Sud cijeni i činjenicu da je prijepor omeđen i to žičanom panel ogradom unutar koje se nalazi, ne samo prijepor, već i obiteljska kuća tužitelja, a kojem ograđivanju se očito nije protivio bilo tko pa niti tuženici, a prema navodima tužitelja, ograda je postavljena na mjestu nekadašnje drvene ograde i kamenog suhozida, što potvrđuje i svjedok RŽ.

26. Prema tome, nedvojbeno je riječ zapravo tek o usklađenju zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim.

27. S obzirom da je tužitelj uspio u parnici, to mu je 8.tužena, s obzirom da se ista jedina protivila tužbi i tužbenom zahtjevu te je jedino u odnosu na istu i postavljen zahtjev za naknadu troškova, dužna naknaditi prouzročeni parnični trošak temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a.

28. Trošak je odmjeren prema ispostavljenom troškovniku te je tako Sud priznao trošak sastava zahtjeva za mirnim rješenjem spora u iznosu od 200,00 eura, nadalje za sastav tužbe iznos od 200,00 eura, nadalje, trošak zastupanja na ročištima od 28.8.2025. i 18.9.2025., u iznosu od po 200,00 eura za svaku radnju te za sastav podneska od 17.1.2025. godine kojim je uređen tužbeni zahtjev u iznosu od 200,00 eura. Proistječe da je ukupni trošak zastupanja tužitelja iznos od 1.000,00 eura, a što sa pripadajućim PDV-om u iznosu od 250,00 eura, daje iznos od 1.250,00 eura, a sve prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Također je priznat i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura, pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eura pa proistječe da je ukupni trošak kojeg je 8.tužena dužna platiti tužitelju na ime parničnih troškova iznos od 1.329,64 eura.

28.1. Sud nije priznao zatraženi trošak za sastav obrazloženog podneska od 23.7.2024. godine u iznosu od 200,00 eura, budući takav podnesak ne prileži spisu. Nije priznat niti trošak zastupanja na ročištu radi objave i uručenja presude budući ovaj trošak nije nužan za vođenje parnice.

Također nije priznat niti trošak pristupa vještaka mjernika na glavnu raspravu 18. rujna 2025. godine iz razloga jer je vještak mjernik pristupio na navedeno ročište radi očitovanja na iznesene primjedbe 1.tuženika CŽ te ovaj trošak ne može ići na teret 8.tužene neovisno o uspjehu u parnici.

28.2. Iz tog razloga valjalo je tužitelja odbiti sa dijelom zatraženog parničnog troška u iznosu od 406,18 eura, kao neosnovanim.

29. Na dosuđeni parnični trošak dosuđene su zatezne kamate temeljem čl. 29. st. 1 i 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 78/15).

30. Temeljem iznesenog presuđeno je kao u izreci.

U Otočcu 22. rujna 2025.

Sutkinja

Slavka Nikšić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju istovjetnih primjerka za sud i protivnu stranu, u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

O tom obavijest

1. pun. Gordana Peraković-Turković, odvjetnica u [adresa]

2. ODO u Gospiću

3. privr. zastupnik Sandro Biondić, odvjetnik u [adresa]

4. BŽ, [adresa]

5. VŽ, [adresa]

6. GŽ, [adresa]

7. TŽ, [adresa], a ujedno i putem e-oglasne ploče

8. ČŽ, [adresa]

9. Porezna uprava, Ispostava u [adresa], nakon pravomoćnosti

10. Područni ured za katastar Gospić, Odjel za katastar nekretnina Otočac, nakon pravomoćnosti