Poslovni broj: P-220/2022-27
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI
Stalna služba u Krku
Bodulska 2/d, Krk
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku, po sutkinji Katji Bajčić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku BF, protiv tuženika HRVATSKI ZAVOD ZA SOCIJALNI RAD, OIB: 52966791065, Područni ured Krk, Krk, Vršanska cesta 21A, kao sljednika iza upisanog Centra za socijalnu skrb, Krk, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne rasprave zaključene 3. rujna 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja, 22. rujna 2025.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužiteljica CF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekla pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 2/36 dijela pa je ista po pravomoćnosti ove presude ovlaštena zatražiti i ishoditi zemljišnoknjižni upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime uz istovremeno brisanje prava vlasništva upisanog na ime Centra za socijalnu skrb, Krk.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je 1. ožujka 2022. godine podnijela tužbu radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina koje u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, dolaze upisane kao k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U naravi da je riječ o maslinicima naziva Lokva Bartuljeva koje je tužiteljica kupila od stvarnog izvanknjižnog vlasnika SF. Prodavatelj SF je predmetne nekretnine naslijedio od oca pok. AF koji dolazi upisan kao posjednik istih u PL 459 k. o. [katastarska općina]. Tuženik je upis prava suvlasništva na predmetnim nekretninama ishodio temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju s pok. GF, čija je majka pok. JF bila sestra prodavateljevog pradjeda. Pok. JF, pradjed prodavatelja i ostala braća koja su u trenutku podnošenja tužbe bila upisana u zemljišnoj knjizi izvršili su diobu imovine kojom su predmetne nekretnine pripale predniku prodavatelja, ali kako nisu sačinili pisani ugovor, zemljišnoknjižno stanje je ostalo nesređeno. Budući da je tužiteljica zaključenjem kupoprodajnog ugovora ušla u pošteni posjed predmetnih nekretnina, predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev.
2. Centar za socijalnu skrb Krk je 31. ožujka 2022. godine podnio odgovor na tužbu u kojem je osporio tužbu i tužbeni zahtjev u odnosu na suvlasnički dio od 2/36 dijela, koji je isti stekao ugovorom o doživotnom uzdržavanju s upisanom suvlasnicom pok. GF, postupajući s povjerenjem u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga.
2.1. Ostali tuženici obuhvaćeni tužbom od 1. ožujka 2022. godine nisu podnijeli odgovor na tužbu te je u odnosu na iste dana 12. prosinca 2022. godine donesena djelomična presuda zbog ogluhe.
3. Dana 3. rujna 2025. godine održano je pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari na kojem je tužiteljica, osim uvida u dostavljenu dokumentaciju, predložila da sud provede dokaz saslušanjem svjedoka FF i ZF te da se izvrši uvid u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetne nekretnine u dijelu u kojem je bio upisan prodavatelj SF, a iz kojeg je vidljivo da je isti kao suvlasnik upisan temeljem nasljedstva iza pok. roditelja C i ĆF.
3.1. Sud je prihvatio dokazne prijedloge tužiteljice te je na istom ročištu zaključen prethodni postupak te je provedena i zaključena glavna rasprava.
4. Tuženik je nakon održanog ročišta i nakon zaključenja glavne rasprave dostavio podnesak u kojem je ispričao nedolazak na ročište te istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije i dostavio Nagodbu od 8. ožujka 2023. godine zaključenu s Republikom Hrvatskom. Međutim, kako sud o osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje prema stanju spisa u trenutku zaključenja glavne rasprave, a u trenutku dostave podneska tuženika glavna rasprava je već bila zaključena, te kako su stranke u smislu čl. 299. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP), dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke, sud prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu nije uzeo u obzir nepravovremeno iznesene činjenice i dostavljene dokaze tuženika.
5. U smislu čl. 8. ZPP-a, sud je savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utvrdio tužbeni zahtjev osnovanim.
6. Sud je izvršio uvid u spisu priležeće isprave - zemljišnoknjižni izvadak (list 3-4 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 22. prosinca 2021. (list 5-9 spisa), posjedovni list (list 10 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 11-13 spisa), Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 25. listopada 1978. (list 43-45 spisa), rješenje Općinskog suda u Krku posl. br. Z-3380/00 od 11. lipnja 2005. (list 41-42 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (list 52-53 spisa) i povijesni izvadak iz zemljišne knjige te su saslušani svjedoci ZF i FF.
6.1. Tužiteljica u svojstvu kupca i SF u svojstvu prodavatelja zaključili su 22. prosinca 2021. godine Ugovor o kupoprodaji nekretnina koje su predmetom postupka. Ugovor je zaključen u formi javnobilježničkog akta i u čl. 6. sadrži tabularnu izjavu (clausulu intabulandi) kojom je prodavatelj SF ovlastio tužiteljicu da temeljem Ugovora ishodi upis prava vlasništva na 2/36 suvlasnička dijela na kojima kao suvlasnik dolazi upisan prodavatelj, dok je preostali suvlasnički udio nekretnina prodan kao izvanknjižno vlasništvo te je tužiteljica preuzela obvezu uređenja zemljišnoknjižnog stanja.
6.2. Iz zemljišnoknjižnog izvatka dostavljenog uz tužbu proizlazi da je pravni prednik tužiteljice SF bio upisan kao suvlasnik predmetnih nekretnina u 2/36 dijela, a iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka u odnosu na suvlasnički dio SF vidljiv je slijed nasljeđivanja od pok. AF do prodavatelja SF. Nakon smrti pok. AF kao suvlasnica u 2/36 dijela upisana je njegova supruga ĆF temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Mirka Ružića, posl. br. O-404/11, UPP/OS-64/11, nakon čije smrti je upisan nasljednik SF, temeljem rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-575/2020.
6.3. Kao posjednik predmetnih nekretnina u PL 459 k. o. [katastarska općina] dolazi upisan AF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otac prodavatelja SF, čijim je jedinim nasljednikom u odnosu na predmetne nekretnine utvrđen SF. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama proizlazi da su se iste od osnutka katastarskog operata 1954./1955. vodile u PL 26 na ime SF BF p. Mata, Skrpčići 34, djeda prodavatelja. Do promjene naslovne strane došlo je 1972. godine kada je cijeli PL 26 prešao na ime RF. BF, B 34, bake prodavatelja. Zadnja promjena izvršena je 2005. godine kada su predmetne k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prešle iz PL 26 u PL 459 na ime RF C, oca prodavatelja. Stanje je do danas nepromijenjeno.
6.4. Pravni prednik tuženika – Centar za socijalnu skrb Krk - upis prava suvlasništva ishodio je temeljem Ugovora o doživotnom uzdržavanju zaključenim s GF pok. BF, [adresa]. U Ugovoru nisu taksativno navedene nekretnine koje čine imovinu GF, već Ugovor sadrži generalnu odredbu da GF ostavlja predniku tuženika svu svoju nepokretnu knjižnu i vanknjižnu imovinu. Po smrti GF, uknjižba Ugovora o doživotnom uzdržavanju provedena je u odnosu na sve nekretnine na kojima je GF bila upisana kao suvlasnica, kako to proizlazi iz rješenja posl. br. Z-3380/00 od 11. lipnja 2005. godine.
7. Svjedok ZF je brat prodavatelja SF i dobro su mu poznate predmetne nekretnine jer ih je upravo on održavao nakon smrti oca AF pa do prodaje istih tužiteljici. Diobom imovine nakon smrti majke pok. ĆF predmetne su nekretnine pripale njegovom bratu SF. Riječ je o maslinicama na kojima je njihov otac kosio sjeno za ovce. Djeda se slabo sjeća jer je preminuo dok je svjedok bio dijete. Otac svjedoka je bio sin jedinac pa je naslijedio svu imovinu svojih roditelja, bake i djeda svjedoka, pok. BF i GF. Svjedok se sjeća pok. GF, štićenice tuženika, koja je živjela u njihovu susjedstvu. Ista nikada nije bila u posjedu predmetnih nekretnina, niti se protivila posjedu njegova oca, kao što se njegovu posjedu i korištenju nije protivio ni nitko treći.
Svjedokinja FF je iskazala da su predmetne nekretnine pripadale njezinom djedu PF, čija je sestra JF bila majka GF, štićenice tuženika. Pok. KF je imao troje djece – kćeri VF, majku svjedokinje, i HF te sina NF. Nakon smrti pok. PF, predmetne je nekretnine naslijedio NF i otkad se svjedokinja sjeća isključivo ih je on koristio. NF je imao sina jedinca AF, oca prodavatelja SF. Ni JF ni njezina kćer GF zvana RF "Grofovica", koja je bila štićenica tuženika, nikada nisu bile u posjedu predmetnih nekretnina.
8. Prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu, sud se vodio odredbom čl. 388. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/14, 152/15 i 94/17, dalje: ZVDSP) koja propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. S obzirom da iz izvedenih dokaza, posebno povijesti promjena na katastarskim česticama i iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da su prednici prodavatelja SF, a time i pravni prednici tužiteljice, bili u poštenom posjedu predmetnih nekretnina najkasnije od sredine 50.-tih godina prošlog stoljeća, otkad su upisani kao posjednici u katastarskom operatu, na stjecanje prava vlasništva imaju se primijeniti odredbe Austrijskog općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ), koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (NN 73/91).
8.1. Paragraf 1460. OGZ-a propisuje da je za stjecanje prava vlasništva posjedovanjem kroz određeno vrijeme (dosjedanje) potrebno da je osoba sposobna steći pravo vlasništva, da je posjed zakonit, pošten i istinit te da je trajao zakonom određeno vrijeme. Paragraf 1470. OGZ-a propisuje da pošteni posjednik stječe vlasništvo stvari dosjedanjem nakon 30 godina te onaj tko dosjelost svog posjeda temelji na vremenu od 30 ili 40 (vanredna dosjelost) godina, nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ-a). Međutim, Načelnim mišljenjem proširene Opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. godine vrijeme dosjedanja poštenog posjednika iz paragrafa 1470. OGZ-a skraćeno je s 30 godina na 20 godina. Prema paragrafu 326. OGZ-a pošteni je posjednik onaj koji opravdano vjeruje da je stvar koju posjeduje njegova, odnosno nepošteni posjednik je onaj koji zna ili iz okolnosti mora znati da je stvar koju posjeduje tuđa. Posjed je pošten sve dok se ne dokaže drugačije. Poštenje posjeda prosuđuje sudac, a u dvojbi se ima smatrati da je posjed pošten (paragraf 328. OGZ-a).
8.2. Kako su pravni prednici tužiteljice upisani kao posjednici predmetnih nekretnina od osnutka katastarskog operata, a svjedoci su u svojim iskazima potvrdili da su isti bili u isključivom posjedu koji nije bio ni od koga osporavan, pa tako niti od strane pravne prednice tuženika koja nikada nije bila u posjedu predmetnih nekretnina, zaključak je ovoga suda da su pravni prednici tužiteljice, a potom i sama tužiteljica. Uostalom, kako se u dvojbi posjed ima smatrati poštenim, teret dokazivanja nepoštenja pravnih prednika tužiteljice ležao je na tuženiku koji tu činjenicu nije dokazao. Budući dakle da su pravni prednici tužiteljice upisani kao posjednici predmetnih nekretnina u katastarskom operatu već 1954./1955. godine, isti su najkasnije od tada u posjedu istih te je vrijeme dosjedanja isteklo protekom 20 godina, odnosno 1974./1975. godine, kada su prednici tužiteljice stekli izvanknjižno pravo vlasništva predmetnih nekretnina koje je SF u konačnici prenio na tužiteljicu.
9. Slijedom svega navedenog, tužbeni je zahtjev ocijenjen osnovanim te je odlučeno kao u izreci presude, dok o trošku nije odlučivano jer isti nije zatražen.
U Krku, 22. rujna 2025.
Sutkinja:
Katja Bajčić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri (3) istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.