Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-1918/23-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja S. T. iz Z., kojeg zastupa opunomoćenik Ž. J., odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu J.&J., Z., protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Z., Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Z. županije, Z., radi bespravnog proširenja stanova, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-822/22-9 od 28. veljače 2023., na sjednici vijeća održanoj 13. rujna 2023.
Odbija se žalba tuženika i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-822/22-9 od 28. veljače 2023.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda usvojen je tužbeni zahtjev i poništeno rješenje tuženika, KLASA: UP/I-362-02/22-02/164, URBROJ: 443-02-05-12-22-2 od 28. veljače 2022. i naloženo tuženiku da tužitelju naknadi trošak spora.
2. Rješenjem tuženika naloženo je tužitelju, kao investitoru, uklanjanje bespravno postavljene PVC ostakljene stijene sa vratima na podestu stubišta trećeg kata stambeno-poslovne građevine, širine 2,30 m, visine 2,60 m, čijim postavljanjem je proširio dva stana na zajedničke dijelove građevine, bez pravomoćne građevinske dozvole, na k.č.br. 80/1 k.o. K., u Z..
3. Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe navodi da je, postupajući po prijavi jednog od suvlasnika, očevidom u nazočnosti tužitelja utvrdio da je na dijelu zajedničkog stubišta zgrade na trećem katu, bez suglasnosti suvlasnika, postavljena PVC ostakljena stijena sa vratima, koja imaju ugrađenu cilindar bravu i postavljen ključ u bravi sa unutarnje strane vrata, čime je tužitelj, po vlastitoj izjavi, spojio svoja dva stana u jedan, a radi sigurnosti svoje petoro djece da, kada pretrčavaju iz jednog stana u drugi, ne bi pali kroz ili preko ograde. Ujedno je postavio jedna ulazna vrata čime je dosadašnji podest zajedničkog stubišta postao njegov hodnik i, radi energetske uštede, dio stubišta zatvorio PVC stijenom. Kako je evidentno da je i sam tužitelj prilikom očevida bio svjestan bespravne gradnje, posebno ukazujući na činjenicu spajanja dva stana u jedan proširenjem na zajednički podest stubišta, to se u obrazloženju osporenog rješenja nije ulazilo u daljnje elaboriranje je li ili ne za takve građevinske radove potrebna građevinska dozvola, već je konstatirano da građevinska dozvola jeste potrebna. Člankom 3. točkom 18. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj: 153/13., 65/17., 39/19. i 98/19.) propisano je da su lokacijski uvjeti kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom. Predmetna stambeno-poslovna građevina ima rješenje o izvedenom stanju kojim je utvrđeno da se na trećem katu te zgrade nalaze dva stana kao dvije funkcionalne cjeline. Proširenjem ta dva stana na zajedničko stubište, pregrađivanjem stubišta PVC stijenom dva stana su spojena u jedan čime je izmijenjen lokacijski uvjet što uvjetuje ishođenje građevinske dozvole. Prvostupanjski upravni sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju sudskog vještaka, koji je izrađen nakon inspekcijskog pregleda, po zahtjevu tužitelja i u skladu s njegovim željama, kojim se tužitelj služi pod izlikom zaštite djece, a u cilju prikrivanja onoga što je običnim okom vidljivo kao bespravno proširenje dva stana na podest zajedničkog stubišta kako bi isti poslužio kao hodnik i time povezao dva stana u jedan. U prilog toj tvrdnji govori i činjenica da su predmetni radovi izvedeni samo na zajedničkom stubištu na trećem katu, a ne i na ostatku stubišta na ostalim katovima, odnosno duž cijele zaštitne ograde stubišta. Također iz istaknute obavijesti, zalijepljene na zid neposredno ispred postavljenih PVC ulaznih vrata, a ne na oglasnoj ploči u prizemlju zgrade, jasno proizlazi svrha njihova postavljanja. Poziva se na odredbe kućnog reda prema kojima, između ostalog, na zajedničkom stubištu i hodnicima nije dozvoljeno ostavljanje predmeta, odnosno materijala koji mogu prouzročiti požar. Prema Pravilniku o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara („Narodne novine“, broj: 29/13. i 87/15.), točnije prema Tablici 1. Pravilnika, zid na granici požarnog odjeljka mora biti vatrootpornosti REI90, koji uvjet navedena PVC stijena ne ispunjava, čime nije zadovoljen temeljni zahtjev za građevinu, i to sigurnost u slučaju požara. Obzirom da je proširenje dva stana učinjeno na štetu zajedničkog stubišta zgrade, to je u upravni spor, kao zainteresirane osobe, trebalo uključiti suvlasnike predmetne stambeno-poslovne zgrade. Slijedom svega navedenog, predlaže usvojiti žalbu, poništiti prvostupanjsku presudu i odbiti tužbeni zahtjev.
4. Tužitelj, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Prema odredbi članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12, 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.
7. Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tuženik upire u žalbi, pri čemu je prvostupanjski upravni sud za svoju odluku naveo pravno relevantne razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni odredbe članka 3. stavka 1. točke 10. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.).
8. Prema toj odredbi, građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.
9. I prema ocjeni ovog Suda, pravilan je zaključak prvostupanjskog upravnog suda da sporna ugradnja PVC stijene sa vratima kojom se zatvara zajednički dio stambeno-poslovne zgrade, u konkretnom slučaju, ne predstavlja građenje u smislu citirane zakonske odredbe, odnosno da se ne radi o rekonstrukciji ili održavanju postojeće građevine, a za koje radove bi bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, slijedom čega je pravilno usvojen tužbeni zahtjev i poništeno osporeno rješenje tuženika.
10. U konkretnoj činjeničnoj situaciji proizlazi da tuženik nije nadležan za postupanje jer se radi o situaciji u kojoj pravnu zaštitu ostali suvlasnici predmetne stambeno-poslovne zgrade mogu zatražiti pred redovnim sudom, sukladno propisima o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
11. Kraj takvog stanja stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
12. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. i ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 13. rujna 2023.
Predsjednica vijeća
Senka Orlić-Zaninović v.r.