- 1 -              III Kr 50/2023-3

 

 

 

 

 

Broj: III Kr 50/2023-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Dražena Tripala kao predsjednika vijeća te Žarka Dundovića i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. I. M. zbog kaznenog djela iz čl. 331. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – ispravak, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje: KZ/11) i drugih, odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Sisku od 4. studenog 2022. broj K-279/2021-12 i presuda Županijskog suda u Zagrebu od 3. siječnja 2023. broj Kž-1205/2022-3, u sjednici održanoj 13. rujna 2023.

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

              Odbija se kao neosnovan zahtjev os. I. M. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pravomoćnom presudom koju čine uvodno citirane presude Općinskog suda u Sisku i Županijskog suda u Zagrebu os. I. M. su zbog kaznenog djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 1. KZ/11 i zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 229. st. 3. u vezi čl. 229. st. 1. toč. 1. i čl. 228. st. 1. KZ/11, na temelju čl. 228. st. 1. KZ/11 utvrđene kazne zatvora u trajanju od po osam mjeseci te je na temelju čl. 51 KZ/11 os. I. M. osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca.

 

2. Protiv citirane presude Županijskog suda u Zagrebu osuđenik je osobno podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog povrede kaznenog zakona iz čl. 469. toč. 1. i 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 - dalje: ZKP/08), povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 9. ZKP/08, povrede prava na obranu na raspravi te povreda odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku koje su utjecale na presudu iz čl. 517. st. 1. toč. 3. ZKP/08, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske ukine pobijanu presudu Županijskog suda u Zagrebu i predmet vrati tom sudu na ponovno odlučivanje, odnosno podredno, da se pobijana presuda preinači (ne precizirajući na koji način).

 

3. Postupajući u skladu s odredbom na temelju čl. 518. st. 4. ZKP/08 prvostupanjski sud je primjerak zahtjeva sa spisom dostavio Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske koje je u odgovoru na zahtjev navelo da zahtjev smatra neosnovanim.

 

4. Odgovor Državnog odvjetništva Republike Hrvatske uredno je prije dostavljanja spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske dostavljen osuđeniku.

 

5. Zahtjev nije osnovan.

 

6. Osuđenik povredu kaznenog zakona obrazlaže tvrdnjama da on nije ništa ukrao, odnosno da nije ukrao niti jednu stvar velike vrijednosti tako da nije ostvario obilježja kaznenog djela teške krađe niti bilo kojeg drugog kaznenog djela. Stoga smatra da su, prvostupanjski sud koji je prihvatio prihvaćajući činjenične tvrdnje iz optužnice i proglasio ga krivim zbog kaznenog djela iz čl. 229. st. 3. u vezi čl. 229. st. 1. toč. 1. u vezi čl. 228. st. 1. KZ/11, te drugostupanjski sud koji je u tom dijelu potvrdio osuđujuću presudu kao pravilnu, na njegovu štetu počinili povredu kaznenog zakona u pitanju je li djelo za koje je osuđen kazneno djelo.

 

6.1. Navedeni prigovor osuđenika o povredi kaznenog zakona je neosnovan jer je osuđenik pravilno proglašen krivim zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 229. st. 3. u vezi čl. 229. st. 1. toč. 1. i čl. 228. st. 1. KZ/11 jer ta pravna ocjena odgovara inkriminacijama opisanim u koje je opisano u činjeničnom opisu izreke prvostupanjske presude. Naime, u tom je činjeničnom opisu jasno, između ostalog, navedeno da je osuđenik provalio u zatvorene prostorije oštećenice M. B. i od nje pri tom oduzeo električnu pumpu za bazen, deterdžent u kapsulama i tenisice ukupne vrijednosti 400,00 kuna oštetivši vlasnicu stvari za neutvrđeni iznos, svakako manji od 1.000,00. To što osuđenik istom prilikom nije ništa uzeo prilikom provale u radionu oštećenice, nije odlučno jer je predmetno kazneno djelo ostvareno već i provaljivanjem u kotlovnicu koje je počinjeno neposredno prije i iz koje je osuđenik oduzeo i za sebe prisvojio navedene stvari male vrijednosti.

 

6.2. Uostalom, osuđenikovi prigovori da kritične zgode ništa od oštećenika nije oduzeo, odnosno da se ne radi o stvarima velike vrijednosti, u suštini su prigovori činjeničnog karaktera jer se njima nastoji dovesti u pitanje pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja iz pravomoćne presude. Međutim, ovaj se izvanredni pravni lijek, u smislu odredbe čl. 517. st. 1. toč. 1.-3. ZKP/08 može podnositi samo zbog tim propisom taksativno navedenih osnova, a koje ne obuhvaćaju i osnovu pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.

 

7. Osuđenik neosnovano ističe prigovor prekoračenja optužbe (sud prvog stupnja je u odnosu na činjenične tvrdnje iz izreke optužnice u izreci presude u korist osuđenika ispustio jedino navod da je on osim navedenih pokretnih stvari iz kotlovnice uzeo i razne sokove i alkoholna pića) jer taj prigovor u smislu odredbe čl. 517. st. 2. ZKP/08 nije isticao u žalbi koju je osobno podnio protiv prvostupanjske presude (list 130.-133.), niti u žalbi podnesenoj putem branitelja (list 135.-137.).

 

8. Isto se odnosi i na osuđenikov prigovor o povredi prava na obranu na raspravi jer da mu sudac nije dao riječ nakon govora njegovog branitelja (posve suprotno proizlazi iz zapisnika o raspravi, list 117., 2. odlomak), jer niti taj prigovor nije isticao u naprijed navedenim žalbama.

 

9. Neosnovan je i osuđenikov prigovor da mu je povrijeđeno pravo na obranu u žalbenom postupku jer da je presuda od 4. studenog 2022. donesena bez njegove nazočnosti budući da iz podataka iz spisa te iz zapisnika o raspravi od 4. studenog 2022. (list 112.-120.) proizlazi da je osuđenik po nalogu suda od 22. rujna 2022. na raspravu bio predveden iz Zatvora u Glini te je na cijeloj raspravi nazočio sve do objave presude koje je uslijedila isti dan.

 

10. Promašen je prigovor osuđenika da mu je u žalbenom postupku povrijeđeno pravo na obranu u smislu odredbe čl. 517. st. 1. toč. 3. ZKP/08 jer da nije obaviješten o sjednici drugostupanjskog vijeća. Naime, osuđenik u osobno podnesenoj žalbi, niti u žalbi podnesenoj po branitelju Ž. S., nije u smislu odredbe čl. 475. st. 1. ZKP/08, zahtijevao da oni i branitelj o sjednici drugostupanjskog vijeća budu obaviješteni, a vijeće nije odlučilo izvijestiti stranke, evidentno ne smatrajući da bi njihova prisutnost bila korisna za razjašnjenje stvari.

 

11. Suprotno tvrdnjama osuđenika drugostupanjski sud je u toč. 7. do 9. obrazloženja presude odgovorio na sve bitne prigovore činjeničnog karaktera tako da je neosnovan i osuđenikov prigovor da je drugostupanjski sud počinio povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku jer da mu nije odgovoreno na obrazložene prigovore pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

12. Osuđenik tvrdnju da u pravomoćnoj presudi nije obrazložena namjera počinjenja predmetnih kaznenih djela kao oblik krivnje obrazlaže kroz povrede odredaba kaznenog postupka u žalbenom postupku jer da drugostupanjski sud nije po službenoj dužnosti utvrdio izostanak razloga o toj odlučnoj činjenici kao povredu iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 i na temelju čl. 483. st. 1. ZKP/08 ukinuo prvostupanjsku presudu, te kroz povrede jednakosti pred zakonom iz čl. 14. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14 - dalje: Ustav) povrede prava na pravično suđenje iz čl. 29. Ustava i povrede pretpostavke nedužnosti iz čl. 29. Ustava te još i kao povredu prava „in dubio pro reo“.

 

12.1. Međutim, prigovor o izostanku razloga u obrazloženju presude o pitanju oblika krivnje kao odlučnoj činjenici subjektivnog karaktera je postupovni prigovor iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 koji se u smislu odredbe čl. 517. st. 1. toč. 2. i 3. ZKP/08 ne može podnositi.

 

12.2. U vezi osuđenikovih prigovora o povredi ustavom zaštićenih prava koje se navode u zahtjevu u vezi neobrazlaganja oblika krivnje treba istaknuti da niti te povrede nisu počinjene budući da je sud prvog stupnja u odnosu na kazneno djelo iz čl. 229. st. 3. i dr. KZ/11 detaljno obrazložio pod toč. 19. obrazloženja na temelju čega je utvrdio da je osuđenik postupao s izravnom namjerom da prisvoji stvari male vrijednosti. U odnosu na kazneno djelo iz čl. 331. st. 1. KZ/11 sud prvog stupnja je detaljno obrazložio (toč. 14.) zašto je prihvatio optuženikovo priznanje da je vojna puška njegova jer to proizlazi iz osuđenikovog iskaza iz istrage u kojem je naveo da je pušku dobio od jedne osobe kao kompenzaciju za ribu koju je ovom prodao i istovjetnog priznanja na raspravi. Prema tome, pitanje osuđenikove namjere (kao jedinog mogućeg načina počinjenja ovog kaznenog djela) nedozvoljenog posjedovanja vojne puške, dakle, vatrenog oružja čije je posjedovanje građanima zabranjeno, je u suštini bilo nesporno i nije ga bilo potrebno još detaljnije obrazlagati.

 

13. U daljnjem dijelu obrazloženja zahtjeva (str. 7.-9.) se iznose prigovori iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 (presude nemaju razloga o odlučnim činjenicama i izreka prvostupanjske presude je proturječna sama sebi i razlozima) zbog kojih se zahtjev za izvanredno preispitivanje ne može podnositi, o čemu je već dovoljno rečeno u obrazloženju prethodne točke ove odluke, te prigovori činjeničnog karaktera iz čl. 470. st. 2. i 3. ZKP/08 koji također nisu osnove temeljem kojih se ovaj izvanredni pravni lijek može podnositi (kao što je već obrazloženo u toč. 6.2.).

 

14. Osim navedenih prigovora osuđenik na paušalan način na kraju zahtjeva (str. 10., prvi odlomak) očito pogrešno i izvan bilo kakvog konteksta citira odredbe čl. 421. st. 1. i čl. 450. st. 2. ZKP/08.

 

15. Iz svih navedenih razloga, kako osuđenikov zahtjev za izvanredno preispitivanje nije osnovan, na temelju čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08, presuđeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 13. rujna 2023.

 

              Predsjednik vijeća:

              Dražen Tripalo, v.r.