Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-415/2025-2

R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vitomiru Boiću, u pravnoj stvari 1. tužiteljica ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Saši Vladiću, odvjetnici u Splitu i 2. tužiteljice ŽČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Duplančiću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Ljubičić & Vrdoljak u Splitu, protiv tuženika HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima u odvjetničkom društvu Lubina & Čutura, radi predaje u posjed i isplate, odlučujući o žalbi tužiteljica protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3524/2022-22 od 15. ožujka 2024., 22. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3524/2022-22 od 15. ožujka 2024.u točkama III. i IV. izreke i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno rješavanje.

II. Ukida se rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3524/2022-22 od 15. ožujka 2024. bez vraćanja na ponovno rješavanje.

III. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

''I. Nalaže se tuženiku HČ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana uvede tužiteljice u suposjed stana, odnosno u suposjed nadogradnje zadnje etaže zgrade anagrafske oznake [adresa], zemljišno knjižne oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ZU 5504 na način da će tužiteljicama predati u posjed sve ključeve predmetne nadogradnje, te osloboditi najmanje dvije sobe predmetne nadogradnje od svojih stvari te ih predati tužiteljicama.

II. Nalaže se tuženiku HČ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana uspostavi prijašnje stanje na čest. zem. [katastarska čestica] čest. zgr. [katastarska čestica] obe K. O. [katastarska općina] i to na način da: - ponovno na mjestu gdje je izgrađena betonska rampa za ulaz osobnim automobilima u čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], izgradi kameni ogradni zid na dijelu koji je u skici lica mjesta br. 2., tematskoj skici, koja skica lica mjesta je sastavi dio Nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Ante Bošnjaka od 01.03.2018. godine, a koji Nalaz i mišljenje čini sastavni dio izreke ove presude označen crvenom punom linijom i slovima A - I u dužini 3.36 m prema [adresa], koji je identičan ranijem zidu te vrati izvorni izgled navedenog zida; - da ukloni betonsku rampu za ulaz automobila u dvorište ( čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) koja betonska rampa je u skici lica mjesta br. 2., tematskoj skici, koja skica je sastavi dio Nalaza mišljenja vještaka geodetske struke Ante Bošnjaka od 01.03.2018. godine, a koji Nalaz i mišljenje čini sastavni dio izreke ove presude, prikazana rozom bojom i omeđena punom crvenom linijom i crvenim točkama označenim slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-A te mjesto gdje se sada nalazi rampa ponovno ispuni zemljom i zasadi zelenu travu; - ukloni drobljeni tucanik sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], te ponovno zasadi zelenu travu; - da dio zajedničkog hodnika u podrumu čestica zgrade [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine cca. 2 m², koji je tuženik pripojio svom stanu u podrumu, ponovno pripoji zajedničkom hodniku.

III. Nalaže se tuženiku HČ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tužiteljici pod 1. iznos od 4.389,99 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 15. ožujka 2024. godine do isplate.

IV. Nalaže se tuženiku HČ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog troška, isplati tužiteljici pod 2. iznos od 2.808,35 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 15. ožujka 2024. godine do isplate.''

1.1. Rješenjem sadržanim u pobijanoj presudi riješeno je:

''Odbacuje se tužba u odnosu na tužbeni zahtjev koji glasi:

"Tuženik HČ iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] se može osloboditi obveze iz točke I., ukoliko tužiteljicama u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati ukupan iznos od 1.043,107,23 kn i to tužiteljici ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 509.833,31 kn te tužiteljici CČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 533.273,92 kn sve na ime naknade tržišne vrijednosti prava nadogradnje, sve uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od podnošenja tužbe pa do isplate sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a".

2. Protiv navedene presude žali se 1. tužiteljica navodeći da je osporenom presudom u dijelu kojom sud odlučuje o obvezi naknade troškova parničnog postupka 1. tužiteljici počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t.11. ZPP-a , zbog koje nije moguće ispitati presudu u pobijanom dijelu. Predmetnom presudom sud je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev (iako navodi da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan), te je uspjeh tužiteljica u sporu iskazao u omjeru od 67 %, te je 1. tužiteljici dosudio trošak u omjeru od 34 %, bez da je u presudi obrazložio utvrđeni omjer od 67 % pa odluka o trošku nije pravilna ni zakonita, a sud je potpuno pogrešno utvrdio uspjeh stranaka u parnici. Postavlja se pitanje u kojem je to dijelu tužbenog zahtjeva tuženik uspio u sporu, odnosno kada bi uspjeh tužiteljica bio 100 % ( jedino u situaciji da je tužiteljici usvojen i glavni i alternativni zahtjev) što je pravno nemoguće. Alternativno postavljeni tužbeni zahtjev ne sudjeluje u troškovima postupka, jer usvajanjem glavnog zahtjeva alternativni zahtjev nije predmet odlučivanja. Predlaže se presudu u pobijanom dijelu ukinuti, podredno preinačiti na način da se tužiteljici dosudi ukupno nastali i popisani trošak sukladno 100 %-tnom uspjehu u sporu, te joj se naknadi i trošak žalbenog postupka.

3. Protiv navedene presude (odluke o troškovima točka IV. izreke) i rješenja o odbačaju žali se 2. tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Sud na temelju navodnog odbačaja, odluku o trošku obrazlaže da su tužiteljice djelomično uspjele u parnici u omjeru od cca. 67 %, pa je tuženik uspio u parnici u preostalom omjeru. Presuda i rješenje su opterećene bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a. Razvrsno je da sud navodi da je riječ o građanskopravnoj ponudi, a ne nikakvom dijelu samog petita zahtjeva. Sud potpuno griješi u analizi tog dijela „zahtjeva““ jer tužitelj ne traži i jedno i drugo, nego da se tuženik može osloboditi obveze ako nešto plati. Sud navodi „u dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu iznosa od 1.043.107,23 kn tužbeni zahtjev nije osnovan jer tužiteljice nemaju opravdani pravni interes da s jedne strane zahtijevaju uvođenje u suposjed stana u potkrovlju, a s druge strane isplatu tržišne vrijednosti navedenoga stana“. Sud gubi iz vida da nije riječ o zahtjevu, već je riječ o tkz. procesnoj fakutas alternativi koja ne predstavlja tužbeni zahtjev, nego punudu. O ovom dijelu zahtjeva se uopće ne raspravlja, niti sud može utjecati na takav zahtjev. Samim time odluka o troškovima postupka je pogrešna jer sud utvrđuje da su tužiteljice uspjele sa 67 %, što nije ispravno niti točno jer su tužiteljice uspjele u cijelosti. Predlaže se usvojiti žalbu preinačiti presudu na način da se rješenje suda stavi izvan snage, a u odluci o troškovima obistini cjelokupni trošak tužitelja, uvećan za trošak žalbenog postupka.

4. Žalbe su osnovane.

5. Ispitujući pobijano rješenje (odluka o trošku postupka i rješenje o odbacivanju tužbenog zahtjeva) u okviru žalbenih navoda, kao i po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 365. st. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) u vezi čl. 381. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je našao da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju upiru tužitelji zbog čega se rješenja ne mogu ispitati.

6. Prvostupanjski sud je u obrazloženju odluke između ostalog naveo:

- da je osnovan zahtjev tužiteljica da ih se kao suvlasnica u odgovarajućim suvlasničkim omjerima uvede u suposjed stana u potkrovlju

[katastarska općina]

- da u dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu iznosa od 1.043.107,23 kn tužbeni zahtjev nije osnovan

- da tužiteljice nemaju opravdani pravni interes da s jedne strane zahtijevaju uvođenje u suposjed stana u potkrovlju, a s druge strane - isplatu tržišne vrijednosti navedenoga stana

- da prema izloženom, tužiteljice su djelomično uspjele u parnici u omjeru od cca. 67 %, pa je tuženik uspio u parnici u preostalom omjeru od cca. 33 %

- da je obračun postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici 34 % (67 % - 33 %).

7. Pregledom spisa utvrđeno je da je prvostupanjski sud točno utvrdio da su k onačno određenje tužbenog zahtjeva tužiteljice dale u svom podnesku od 18. veljače 2020., a iz istog podneska se utvrđuje da su tužiteljice naznačile da sukladno čl. 188. ZPP-a postavljaju tužbeni zahtjev na način da se umjesto točaka I. i II. tužbenog zahtjeva postavlja točka III.

8. U svezi pobijanog rješenja o odbacivanju dijela tužbenog zahtjeva, valja reći da je čl. 188. ZPP-a propisano (stavak 1.) "U jednoj tužbi tužitelj može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženika kad su svi zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom. "Tužitelj može dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi i tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan." (stavak 3.). Sa istaknutom odredbom čl. 188. st. 2. ZPP-a u svezi, institut eventualne kumulacije tužbenih zahtjeva za sagledati je u svijetlu shvaćanja da takav predviđa mogućnost da tužitelj u jednoj tužbi protiv istog tuženika istakne dva ili više tužbenih zahtjeva, predlažući da sud, ako ocijeni da prvi zahtjev nije osnovan, usvoji slijedeći ili slijedeće zahtjeve (eventualne tužbene zahtjeve) koji su u međusobnoj vezi sa prvim zahtjevom - ali ako usvoji prvi tužbeni zahtjev, onda izrekom neće odlučivati o drugom ili drugim eventualnim tužbenim zahtjevima, na što s pravom ukazuju u žalbi tužiteljice, te je valjalo ukinuti rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3524/2022-22 od 15. ožujka 2024. bez vraćanja na ponovno rješavanje.

9. Zbog utvrđenih propusta rješenje (odluka o trošku) nema jasnih razloga o odlučnim činjenicama, pa se rješenje o trošku sadržano u presudi ne može ispitati u svezi svih žalbenih navoda tužiteljica.

10. Zbog svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a uvažiti žalbe, ukinuti prvostupanjsko rješenje u dijelu vezano na točke III. i IV. izreke presude, te u odnosu na točke III. i IV. izreke i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno rješavanje.

11. U ponovnom postupku sud prvog stupnja otklonit će bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju je ukazano ovim rješenjem. To prvenstveno znači da će utvrditi i navesti relevantne činjenice odlučne za svoju odluku te dati jasne i razumljive razloge, vodeći računa i o ostalim žalbenim navodima.

12. S obzirom da je ukinuto rješenje i predmet vraćen na ponovno suđenje, ostavljeno je da se o troškovima cjelokupnog postupka, uključivo i u povodu pravnog lijeka, odluči u konačnoj odluci, a kako je to riješeno pod točkom III. izreke ovog rješenja, temeljem čl. 166. st. 3. ZPP-a.

13. U nepobijanom dijelu (točke I. i II. izreke) presuda prvostupanjskog suda ostaje neizmijenjena (čl. 365. st. 1. ZPP-a).

U Velikoj Gorici 22. rujna 2025.

Sudac

Vitomir Boić