REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8,52100 Pula - Pola

Poslovni broj: Gž-1247/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Nataše Babić, kao predsjednika vijeća, Biljane Bojanić, kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Kristine Pavičić-Sirotić, kao člana vijeća, u jednostavnom postupku stečaja nad imovinom potrošača ĐŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], a po prijedlogu Financijske agencije za provedbu jednostavnog postupka stečaja nad imovinom potrošača, odlučujući o žalbi stečajnog vjerovnika ČISTOĆA d.o.o. (OIB: 02371889218) iz Varaždina, Ognjena Price 13, zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Jelaković & Partneri j.t.d. u Varaždinu, protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Sp-1289/2023-18 od 20. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 22. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba stečajnog vjerovnika Čistoća d.o.o., te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj: Sp-1289/2023-18 od 20. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev stečajnog vjerovnika za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem otvoren je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača ĐŽ (t. I. izreke), zaključen je jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača (t. II. izreke), te je potrošač oslobođen od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje vjerovnika između kojih i vjerovnika Čistoća d.o.o. u odnosu na glavnicu 8,05 eura, kamatu 1,50 eura i trošak 44,14 eura.

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija stečajni vjerovnik Čistoća d.o.o. zbog bitne povrede odredaba jednostavnog postupka stečaja potrošača, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Žalbom se navodi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. i st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP) vezano za odredbu čl. 23. Zakona o stečaju potrošača (dalje ZSP) i čl. 10. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj: 71/15, 104/17, 36/22, 27/24 – dalje SZ) jer je nepravilno primijenio odredbe ZSP-a što je bilo od utjecaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja. Nepotpuno je utvrđeno činjenično stanje i dovedeno do pogrešne primjene čl. 79.g st. 1. ZSP-a obzirom je pogrešno utvrđena vrijednost imovine potrošača, i nije utvrđeno da li je potrošač u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja stekao i/ili otuđio imovinu iz koje bi se mogli namiriti vjerovnici, ističući da u kući/stanu u kojem živi zasigurno posjeduje i pokretnine iz kojih se mogu namiriti vjerovnici. Cilj ZSP-a je osloboditi poštenog potrošača od obveza koje postanu nakon unovčenja njegove imovine i raspodjele prikupljenih sredstava vjerovnicima, uzimajući u obzir ponašanje potrošača a ne da se vjerovnike neutvrđivanjem, odnosno paušalnim utvrđivanjem vrijednosti imovine potrošača onemogući u njihovom pravu na namirenje svojih tražbina. U provedenom postupku nije utvrđena vrijednost imovine potrošača, odnosno da li je potrošač sukladno čl. 75. st. 1. t. 4. ZSP-a namjerno ili iz krajnje nepažnje povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje prema ovom Zakonu. Potrošač nije dostavio popis imovine, slijedom čega se ima smatrati nepoštenim, a sve i to iz razloga da se nije očitovao na poziv Financijske agencije i nije dostavio popis imovine, čime se ima smatrati kao nepošteno postupanje potrošača sa jedinim ciljem oslobođenja od svojih obveza, iako nema pravnog temelja za oslobođenje istih. Prema čl. 79.m ZSP-a sud će obustaviti jednostavni postupak potrošača ako prema odredbama tog Zakona smatra da je potrošač nepošten, a obzirom da je u predmetnom postupku povrijedio svoje dužnosti izvješćivanja i suradnje sa Financijskom agencijom, ima se smatrati nepoštenim, te je pogrešno doneseno rješenje o otvaranju i zaključenju jednostavnog postupka stečaja potrošača temeljem čl. 79.g ZSP-a. Time nisu ispunjeni uvjeti za otvaranje i zaključenje jednostavnog postupka stečaja budući da nije prvostupanjski sud utvrdio sve ključne činjenice a koje je bio dužan utvrditi te obzirom na postupanje potrošača kojim je isti povrijedio svoju obvezu izvješćivanja i suradnje sa Financijskom agencijom.

2.1. Žalbeni je prijedlog prihvaćanje žalbe i preinačenje pobijanog rješenja a podredno ukidanje rješenja u cijelosti i vraćanje predmeta na ponovni postupak uz nalog potrošaču naknade troška sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješenjem suda prvog stupnja otvoren je i ujedno zaključen jednostavni postupak stečaja nad imovinom potrošača ĐŽ, te je potrošač oslobođen od preostalih obveza u odnosu na osnove za plaćanje obuhvaćene tim rješenjem među kojima i u odnosu na osnovu stečajnog vjerovnika Čistoća d.o.o. temeljem čl. 79.g st. 1. i 4. ZSP-a.

5. Temeljem uvida u Očevidnik redoslijeda osnove za plaćanje koji vodi FINA utvrđeno je da na dan 20. siječnja 2025., kao donošenja predmetnog rješenja, neprekidna blokada potrošača traje 1556 dana, te da potrošač ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje (aktivne osnove) čije nenaplaćene glavnice iznose 873,07 eura. Iz podataka Očevidnika utvrđeno je da postoje osnove koje je FINA prestala izvršavati temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj: 68/18, 02/20, 46/20, 47/20, 83/20 i 133/20 - dalje ZPONS), tj. brisane su osnove a čije nenaplaćene glavnice ukupno iznose 1.480,99 eura. Na temelju tih podataka, prvostupanjski sud je utvrdio ispunjene pretpostavke za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača u odnosu na osnove iz čl. 79.a st. 2. i st. 3. podstavak 2. ZSP-a ("Narodne novine" broj: 100/15, 67/18 i 36/22).

5.1. Na Oglasnoj ploči objavljen je sukladno čl. 79.f st. 1. ZSP-a oglas od 10. siječnja 2024. kojim su pozvani svi vjerovnici potrošača da u roku od 45 dana od objave oglasa ospore popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili da obavijeste sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa u slučaju da jednostavni postupak stečaja potrošača bude otvoren te da dostave dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje. Vjerovnik Hrvatska radiotelevizija je podneskom od 15. siječnja 2024. osporila popis imovine potrošača i predložila sudu da po službenoj dužnosti utvrdi vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganje imovine koju je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja ali nije dostavio nikakve podatke o imovini potrošača.

5.2. Sukladno čl. 79.f. st. 2. ZSP-a prvostupanjski sud je 20. siječnja 2025. pribavio podatke o imovini potrošača putem FINE, ovlaštene na pribavu podataka od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela i osoba koja vode evidencije o imovini potrošača, te je utvrdio da potrošač ima otvoren jedan transakcijski račun kod banke, na kojem računu sredstva nisu izuzeta od prisilne naplate, te je račun blokiran (na istome se provodi ovrha), kao i jedan zaštićeni račun kod banke na kojem računu su sredstva u potpunosti izuzeta od ovrhe. Temeljem podataka evidencije dohodaka i primitaka utvrđeno je da je potrošač tijekom 2022. godine ostvario dohodak od kapitala u iznosu od 26,00 kuna, tijekom 2023. godine ostvario je dohodak od kapitala u iznosu od 5,30 eura i tijekom 2024. godine ostvario je dohodak od kapitala u iznosu od 6,40 eura, dok ostalih posebnih prihoda nije utvrđeno da postoje, a obzirom da se radi o tim iznosima koji se uplaćuju na račun potrošača i oni su predmet ovrhe na novčanim sredstvima i iz činjenice da je račun potrošača blokiran osim onih primanja ili dijelova primanja koja su izuzeta od ovrhe po odredbama Ovršnog zakona, nije utvrđeno postojanje posebne imovine potrošača iz koje bi se vjerovnici mogli namiriti.

5.3. I prema zahtjevu suda nije utvrđeno postojanje pokretnina odnosno imovine o kojima evidenciju vodi Ministarstvo unutarnjih poslova (vozila), Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, odnosno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, vrijednosnih papira niti obračunate dividende (podaci Visokog trgovačkog suda i Središnjeg klirinškog depozitarnog društva). Prema Zajedničkom informacijskom sustavu zemljišnih knjiga i katastra utvrđeno je da je potrošač vlasnik nekretnina: kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te suvlasnik nekretnina: kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 3/14 dijela, kč. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 1/4 dijela i kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u 7/14 dijela. Obzirom da se nekretnine sukladno čl. 79. st. 10. ZSP-a u jednostavnom postupku stečaja potrošača ne mogu unovčavati, u tom dijelu nije utvrđeno postojanje imovine iz koje se mogu namiriti stečajni vjerovnici, pa je stoga i utvrđeno da potrošač nema nikakvu imovinu iz koje bi se u ovom postupku mogli namiriti njegovi vjerovnici. Stoga je sukladno čl. 79.g. st. 1. ZSP-a vezano za čl. 79.a st. 2. i 3. i čl. 79.g st. 4. ZSP-a i odlučeno da je oslobođen potrošač od preostalih obveza u odnosu na vjerovnike i iznose tražbina navedenih u t. III. izreke.

6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga određenih žalbom vjerovnika, a pazeći po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i postojanje bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 365. st. 2. u vezi sa čl. 381. ZPP-a ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) uz primjenu čl. 10. SZ-a i čl. 23. i čl. 79.o ZSP-a utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, kao što je i utvrđeno da je pobijana odluka u bitnom pravilna i zakonita.

7. Neosnovano žalitelj osporava utvrđeno činjenično stanje jer da sud prvog stupnja nije utvrdio raspolaganje imovinom koju je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja potrošača. Prema odredbi čl. 79.f. st. 2. ZSP-a obveza je suda vrijednost potrošačeve imovine, kao i raspolaganje imovinom koju je potrošač poduzeo u posljednje tri godine prije otvaranja jednostavnog postupka stečaja utvrditi vanjskom provjerom (čl. 79.f st. 2. ZSP-a) putem FINE, koja je ovlaštena predmetne podatke pribavljati od Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih tijela i osoba koja vodi evidenciju o imovini potrošača. Drugi zakonom predviđeni način prikupljanja ovih podataka je pozivanje vjerovnika objavom oglasa prema čl. 79.f st. 1. alineja 3 ZSP-a.

8. Iz podataka o imovini koje je i dostavila FINA prilikom pokretanja postupka, odnosno donošenja pobijanog rješenja, ne proizlazi ništa što bi upućivalo na potrošačeva raspolaganja imovinom u posljednje tri godine, odnosno da je potrošač u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje postupka stečaja ili nakon toga namjerno ili iz krajnje nepažnje onemogućio namirenje vjerovnika, time što je poduzimao neprimjerene obveze, ni savjesno ni nepošteno umanjivao vrijednost svoje imovine ili bez izgleda za poboljšanje financijskog položaja odgađao otvaranje postupka stečaja, a što bi upućivalo na nepoštenje potrošača i bilo razlogom za uskratu oslobođenja od preostalih obveza prema čl. 75. st. 1. t. 3. ZSP-a u vezi sa čl. 2. ZSP-a. Istovremeno i stečajni vjerovnik kao ni ostali vjerovnici nisu iznijeli tvrdnje ni dostavili dokaze koji bi upućivali na potrošačeva raspolaganja imovinom iz kojih bi se moglo zaključiti da je nepošten, odnosno da postoje razlozi za uskratu oslobođenja od preostalih obveza.

9. Presumpcija nepostojanja imovine potrošača primjenjuje se samo u situaciji kada je potrošač dao izričitu suglasnost za postupak ali nije popisao imovinu (čl. 79.c st. 3. ZSP-a). U takvoj situaciji ako sud utvrdi (vanjskim provjerama ili iz dokaza koje dostave vjerovnici) da ovršiva imovina postoji, navedenog potrošača smatrati će se nepoštenim. U konkretnom slučaju se ne može smatrati potrošač nepoštenim jer nije dao izričitu suglasnost, niti je dostavio popis imovine. Propuštanje potrošača da dostavi popis svoje imovine u jednostavnom postupku stečaja samo po sebi nema značenje okolnosti koja bi dovodila u pitanje poštenje potrošača. Vjerovnici potrošača sukladno čl. 79.f st.2. ZSP-a, u roku od 45 dana od objave oglasa na e-oglasnoj ploči sudova osporiti popis imovine koji je potrošač dostavio i/ili obavijestiti sud o imovini potrošača koja bi se mogla unovčiti kao stečajna masa, te dostaviti dokaze na kojima temelje svoje tvrdnje.

10. Povezujući odredbe čl. 24. st. 3. i čl. 75. ZSP-a koje se u predmetnom postupku primjenjuju na temelju čl. 79.o ZSP-a, dolazi se i do zaključka da će sud postupajući po službenoj dužnosti ispitivati postojanje pretpostavki za uskratu oslobođenja od preostalih obveza iz čl. 75. st. 1. ZSP-a, pa tako i postojanje okolnosti koje bi ukazivale na njegovo nepoštenje pri ispunjavanju obveze i dužnosti, samo ako je vjerovnik, postupajući po odredbi čl. 75. st. 2. ZSP-a predložio donošenje rješenja o uskrati oslobođenja od preostalih obveza, uz obvezno navođenje razloga iz čl. 75. st. 1. ZSP-a. Ukoliko tako obrazloženog prijedloga nema, sud u pogledu činjenica koje bi ukazivale na nepoštenje potrošača neće postupati po službenoj dužnosti u skladu sa odredbom čl. 24. st. 3. ZSP-a (tako i odluka Vrhovnog suda RH Rev-1170/2022 od 25. travnja 2023.).

11. Prema stanju spisa proizlazi da vjerovnici u konkretnom slučaju nisu postupili u smislu odredbe čl. 75. st. 2. ZSP-a, odnosno nisu dostavili sudu obrazloženi prijedlog u pogledu činjenica koje bi ukazivale na nepoštenje potrošača, te je predložili u odnosu na potrošača donošenje rješenja o uskrati oslobođenja od preostalih obveza u smislu čl. 75. st. 2. ZSP-a, pa stoga i sud nije bio dužan po službenoj dužnosti u smislu čl. 24. st. 3. ZSP-a utvrđivati činjenice u odnosu na nepoštenje potrošača.

12. Cijeneći odredbu čl. 79.m alineja 5 ZSP-a prema kojoj će se postupak jednostavnog stečaja potrošača obustaviti onda kada se prema odredbama tog Zakona potrošač smatra nepoštenim, uvažavajući činjenicu da se ĐŽ nije očitovala na obavijest Financijske agencije da se u roku od 15 dana od dostave poziva očituje da li je suglasna sa provođenjem jednostavnog postupka stečaja potrošača nad njezinom imovinom, niti je dostavila popis svoje imovine, to su okolnosti u kojima se ne primjenjuje zakonska presumpcija o nepostojanju imovine iz koje se mogu namirivati njezini vjerovnici (iz čl. 79.c st. 3. ZSP-a) niti se takvog potrošača smatra nepoštenim. Iz podataka koje je dostavila FINA prilikom pokretanja postupka odnosno donošenja pobijanog rješenja ne proizlazi ništa što bi upućivalo na potrošačeva raspolaganja odnosno, kao što ni vjerovnici nisu iznijeli tvrdnje ni dostavili dokaze koji bi upućivali na raspolaganje imovinom iz koje bi se moglo zaključiti da postoje razlozi za uskratu oslobođenja od preostalih obveza. Sud je i sukladno čl. 79.c st. 5. ZSP-a provjerom utvrdio da ovršiva imovina potrošača ne postoji, te da potrošač ne ostvaruje primanja iz kojih se bi se i mogla naplatiti potraživanja.

13. Slijedom navedenog pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su ispunjene pretpostavke iz čl. 79.g st. 1. ZSP-a za otvaranje i istovremeno zaključenje stečajnog postupka nad imovinom potrošača kao i pretpostavke iz odredbe čl. 79.g st. 4. ZSP-a za oslobođenje potrošača od preostalih obveza, kako je to navedeno izrekom pobijanog rješenja.

14. Stoga je žalba vjerovnika odbijena kao neosnovana i potvrđeno pobijano rješenje temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi sa čl. 10. SZ-a te čl. 23. i čl. 79.o ZSP-a.

U Puli - Pola 22. rujna 2025.

Predsjednik vijeća

Nataša Babić