Poslovni broj Gž-1389/2025-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ivi Smokvina Dadasović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1- ZI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Nevenu Bastijančiću, odvjetniku iz Pule, 2-HI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3- ŽI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],[adresa], oboje kao nasljednici iza pok. AI, 4- ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5- II iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 6- KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 7-FI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 8- ZID iz Z, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], tuženi od 4 do 8 zastupani po Nevenu Bastijančiću, odvjetnik iz Pule, protiv tuženika: 1- Općina Marčana, [adresa], OIB: 34665962557, 2- UI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po Dinu Zanetti, odvjetniku iz Pule i 3- TI, nepoznata boravišta i prebivališta, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv odluke o troškovima postupka sadržane u presudi na temelju priznanja Općinskog suda u Puli-Pola pod posl. br. P-440/2024 od 18. srpnja 2024., dana 22. rujna 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Puli-Pola pod posl. br. P-440/2024 od 18. srpnja 2024. u toč. II) izreke do iznosa od 500,00 eura.

II. Djelomično se prihvaća žalba tužitelja protiv toč. II) izreke presude na temelju priznanja preko iznosa od 500,00 eura i sudi:

Odbija se zahtjev 2-tuženika ĐI za naknadom parničnog troška preko iznosa od 500,00 eura, za iznos od 553,09 eura.

III. Nalaže se 2-tuženiku ĐI da tužiteljima nadoknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 45,00 eura u roku od 15 dana, dok sa se preostalim zahtjevom za naknadom žalbenog troška tužitelji odbijaju.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom na temelju priznanja u točci I) izreke utvrđeno je da su tužitelji kao zakonski nasljednici pok. BI dosjelošću stekli prava vlasništva na nekretninama i to: kč. br. [katastarska čestica] zgr u naravi zgrada, 1215/5 u naravi vrt, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kč. br. [katastarska čestica] zgr u naravi kuća upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na suvlasničkom dijelu 2-tuženika VI iz [adresa], uz upis prava vlasništva na suvlasničkom dijelu 2-tuženika, dok je toč. II) izreke naloženo tužiteljima da 2- tuženiku naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 1.053,09 eura.

2. Protiv odluke o trošku sadržane u toč. II) izreke citirane presude žalbu podnose tužitelji zbog pogrešeno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešene primjene matreijalnog prava, odnosno iz razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP-a) navodeći u bitnom da su se prije pokretanja predmetnog postupka obratili 2-tuženiku, nakon čega da je od strane 2-tuženika sastavljena tabularnu isprava koja je bila pogrešeno sastavljena, pa da su bili prisiljeni pokrenuti predmetni postupak. Navode da je odmah nakon priznanja trebalo donijeti pobijanu presudu, pa da bi 2-tuženiku pripadao samo trošak sastava odgovora na tužbu i trošak sudske pristojbe ukoliko je istu platio. Predlažu preinačenje pobijane odluke o trošku.

3. Odgovor na žalbu nije podnijet.

4. Žalba je djelomično osnovana.

5. Donoseći pobijanu odluku o trošku prvostupanjski sud utvrđuje da je 2-tuženik u odgovor na tužbu priznao tužbeni zahtjev tužitelja slijedom čega da je primjenom odredbe čl. 331 st. 1. ZPP-a, u odnosu na njega donijeta presuda na temelju priznanja. Također utvrđuje da je 2-tuženik zatražio naknadu parničnog troška navodeći kako nije bilo potrebe za podizanjem tužbe, jer da mu se tužitelji nikada nisu izvansudski obratili sa zahtjevom da se spor riješi mirnim putem u vidu izdavanja tabularne isprave, pa da nije dao povoda tužbi. Slijedom navedenog prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 157. u svezi s čl. 155. ZPP-a dosuđuje 2-tuženiku troška sastava odgovora na tužbu, trošak sastav jednog podneska i pristup na dva ročišta za glavnu raspravu u sveukupnom iznosu od 400 bodova uz vrijednost boda od 2,00 eura, PDV od 25% i trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu od 53,09 eura, odnosno ukupno iznos od 1.053,09 eura.

6. Ocjenjujući prvostupanjsku odluku o trošku u pobijanom dijelu u granicama žalbenih razloga, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

7. Međutim djelomično su osnovani žalbeni navodi tužitelja da je prilikom donošenja odluke o trošku prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo čime je ostvaren žalbeni razlog iz čl. 353. st. 1. toč. 3. ZPP-a.

8. Suprotno žalbenim navodima pravilno je prvostupanjski sud primjenio materijalno pravo kada je primjenom odredbe čl. 157. ZPP-a dosudio 2-tuženiku trošak postupka iz razloga što iz stanja u spisu proizlazi da je 2-tuženik prije podnošenja predmetne tužbe izdao tužiteljima tabularnu ispravu u odnosu na utužene nekretnine, čime im je i priznao pravo vlasništva na tim nekretninama.

9. Pri tom žalbeni navodi o pogrešno sastavljenoj tabularnoj ispravi, u kontekstu odluke o trošku, nisu od utjecaja iz razloga što je 2-tuženik nedvojbeno prije utuženja priznao tužiteljima pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, pa je na tužiteljima bila obveza da u daljnoj komunikaciji sa 2-tuženikom otklone nemogućnost provedbe promjene prava vlasništva u zemljišnim knjigama, a što isti prema stanju u spisu nisu učinili.

10. Naime, u situaciji kada je 2-tuženik prije podnošenja predmetne tužbe priznao tužiteljima pravo vlasništva, te im izdao tabularanu ispravu, tada se ne može na njega staviti teret odgovornosti sa posljedicom da mora snositi parnični trošak, činjenicom što tužitelji nisu uspjeli tu tabularnu ispravu sprovesti u zemljišnim knjigama. Također ne može se 2-tuženiku staviti na teret niti činjenica da je upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik nekretnine, pogotovo ne ako taj njegov upis nije ostvaren zlorabom nekoga prava, svjesno ili sa namjerom nesavjesnog ili nepoštenog postupanja, a o čemu se u konkretnom slučaju ne radi. Od takvog se tuženika ne može očekivati niti da uređuje ono za što tužitelji imaju pravni interes, već je na tužiteljima obveza da poduzmu pravne radnje radi sređivanja svog vlasničkog stanja, odnosno u konkretnom slučaju usklađenja stvarnog stanja sa zemljišnoknjižnim stanjem.

11. Slijedom navedenog, primjenom citirane odredbe čl. 155. ZPP-a pravilno je prvostupanjski sud dosudio 2-tuženiku zatraženi trošak sastava odgovora na tužbu.

12. Isto tako je pravilno prvostupnjski sud dosudio 2-tuženiku trošak zastupanja na ročištima 07.03.2023. i 02.07.2024. jer je 2-tuženik na navedena ročišta bio pozvan od strane suda slijedom čega je njegovo prisustvo bilo opravdano. Međutim pri tom je prvostupanjski sud pogrešeno primjenio Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( NN 138/23, dalje Tarifa ) kada je dosudio 2-tuženiku primjenom Tbr. 9.1. nagradu u punom iznosu jer se radilo o ročištima na kojima se raspravljalo o procesnim pitanjima, pa 2-tuženiku pripada primjenom Tbr. 9.2. Tarife 50% nagrade.

13. Nadalje, pogrešno je prvostupanjski sud dosudio 2-tuženiku trošak sastava podneska od 28.07.2011. kojim je isti ponovio navode iz odgovora na tužbu slijedom čega taj trošak pravilnom primjenom odredbe čl. 155. ZPP-a nije bio potreban za vođenje postupka.

14. Isto tako je pogrešno prvostupanjski sud dosudio 2-tuženiku trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu jer iz spisa ne proizlazi da je 2-tužitelj taj trošak podmirio, niti da je od strane suda pozvana na plaćanje navedene sudske pristojbe.

15. Slijedom navedenog 2-tuženiku pripada trošak sastava odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura, trošak zastupanja na ročištima 07.03.2023. i 02.07.2024. od po 100,00 eura i PDV u iznosu od 100,00 eura, odnosno ukupno iznos od 500,00 eura.

16. Stoga je djelomičnim uvažavanjem žalbe tužitelja, a primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a odlučeno kao u toč. I) i II) izreke ovog rješenja.

17. Kako je uvažavanjem žalbe tužitelja preinačena odluka suda prvog stupnja, to je primjenom čl. 166. st. 2. ZPP-a, valjalo odlučiti o troškovima žalbenog postupka, uz primjenu čl. 154. st. 2. ZPP-a jer su tužitelji uspjeli u žalbenom postupku u omjeru od 47%.

18. Prema Tbr. 10. točka 4. Tarife, za sastavljanje žalbe protiv rješenja odvjetniku pripada 50% nagrade iz Tbr. 7.1.Tarife. Kako vrijednost pobijanog dijela iznosi 1.053,09 eura, to tužiteljima pripada 37,5 bodova ( 50%), odnosno 18 bodova ( 47%) tj. 36,00 eura, uvećano za PDV od 9,00 eura, odnosno ukupno iznos od 45,00 eura. Tužiteljima nije dosuđen zatražni trošak sudske pristojbe na žalbu jer iz stanja u spisu ne proizlazi da su taj trošak podmirili, niti da su od strane suda pozvani na plaćanje navedene sudske pristojbe. Stoga je odlučeno u točci III) izreke ovog rješenja.

19. Prvostupanjska presuda na temelju priznanja, kao nepobijana, ostaje neizmijenjena u toč. I) izreke.

U Rijeci, 22. rujna 2025.

Sutkinja

Iva Smokvina Dadasović