Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Gž-597/2025-3

Vukovar, Županijska 33

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Vrkić Perak predsjednice vijeća, Ivice Raguža člana vijeća i suca izvjestitelja te Ane Bosančić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku iz Biograda na Moru, protiv I-tuženika BL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], II-tuženika Grada Benkovca, OIB: 83821313660, Benkovac, Šetalište Kneza Branimira 12 i III-tuženice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja VL, izjavljene protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-1428/2024-48 od 26. lipnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 22. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja VL kao osnovana te se ukida presuda i rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P- 1428/2024-48 od 26. lipnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja usmjeren na stjecanje prava vlasništva na nekretnini koja se nalazi u k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] u površini od 1282 m2, a prema skici sudskog očevida od 9. studenog 2021. u točkama A-B-C-D-A. Rješenjem je odbijen zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka te je naloženo tužitelju naknaditi III-tuženici Republici Hrvatskoj trošak parničnog postupka u iznosu od 99,54 eura.

2. Protiv naprijed navedene presude i rješenja pravovremeno je žalbu podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 88/01., 112/99., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13. 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje u tekstu: ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži i pobijana presuda preinači na način da se usvoji tužbeni zahtjev, podredno da se ukine prvostupanjska presuda i predmet vrati na ponovni postupak.

2.1. Tužitelj u žalbi navodi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a te je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, a došlo je i do pogrešne primjene materijalnog prava. Ovo stoga jer prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima presude, presuda nema uopće razloga te u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Također prvostupanjski sud nije savjesno i brižljivo cijenio svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, a što je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude. Osim toga presuda nema razloga o odlučnim činjenicama budući sud nije obrazložio koje činjenice važne za odluku smatra istinitima i na čemu zasniva svoju odluku te je izostao zaključak i ocjena izvedenih dokaza. Prvostupanjski sud ispušta iz vida činjenicu da je na spornoj čestici evidentirana građevina prije 15. veljače 1968., a što proizlazi iz potvrde Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac. Također prvostupanjski sud nije ocijenio sve dokaze koji su izvedeni u prvostupanjskom postupku, a napose nije cijenio činjenicu da tužitelju i njegovim prednicima nikada nitko nije osporavao posjed sporne nekretnine.

3. Na žalbu tužitelja tuženici nisu dostavili odgovor.

4. Žalbe tužitelja je osnovana.

5. Ovaj sud je ispitao pobijanu presudu sukladno odredbi članka 365. ZPP-a te utvrđuje da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka propisanu člankom 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

6. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u površini od 1282 m2, a prema skici sudskog očevida od 9. studenog 2021. u dijelu označenog točkama A-B-C-D-A. Svoj tužbeni zahtjev tužitelj temelji na pravnoj osnovi stjecanja vlasništva temeljem dosjelosti, nasljeđivanjem te stjecanja vlasništva temeljem ugovora zaključenog između tužitelja i njegove bake ČL.

7. Sud prvog stupnja je u prvostupanjskom postupku u bitnome utvrdio:

- da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije ušla u ostavinsku masu iza pokojnog OL;

- da je na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentirana građevina prije 15. veljače 1968;

- da tužitelj VL nije upisan kao posjednik dijela kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da nije dokazano da bi prednici tužitelja bili upisani kao posjednici sporne čestice;

- da iskazi saslušanih svjedoka nisu vjerodostojni;

- da baka tužitelja ČL odnosno njeni prednici nisu bili u posjedu predmetne nekretnine u trajanju od 40 godina do 6. travnja 1941.

8. Osnovani su žalbeni navodi tužitelja da prvostupanjski sud nije cijenio sve dokaze u njihovoj ukupnosti te analizirao iskaze svjedoka s drugim materijalnim dokazima i to prvenstveno s potvrdom Državne geodetske uprave iz koje je razvidno da je na spornoj čestici evidentirana građevina prije 15. veljače 1968. Također prvostupanjski sud nije ničim obrazložio koje činjenice cijeni važnima za odluku te su izostali zaključci i ocjena u odnosu na izvedene dokaze.

8.1. Nadalje prvostupanjski sud navodi da su iskazi svjedoka nedovoljno precizni i paušalni bez ikakve argumentacije i obrazloženja u kojem dijelu su iskazi nedovoljno precizni time da iste nije dovodio u svezu kako s materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu, a također niti iskaze međusobno te je u navedenom dijelu izostala analiza iskaza svjedoka.

8.2. Prvostupanjski sud utvrđuje da tužitelj i njegovi prednici nisu bili u neprekidnom, samostalnom i neometanom posjedu pri čemu ispušta iz vida iskaze svjedoka CL, ĆL i ČL, a koji svi navode da su RL i ČL na spornom zemljištu izgradili kuću 60-tih godina, prošlog stoljeća, da su spornu nekretninu koristili ČL i RL. Također ispušta iz vida dio iskaza svjedoka CL i ĆL koji navodi da RL i ČL te kasnije tužitelja nikada nitko nije ometao u korištenju posjedovanja spornog zemljišta. Stoga ostaje nejasno temeljem kojih provedenih dokaza je prvostupanjski sud utvrdio da tužitelj i njegovi prednici nisu bili u samostalnom i neprekidnom posjedu spornog dijela nekretnine.

8.3. Nadalje prvostupanjski sud ispušta iz vida i odredbu članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09, 153/09., 143/12., 152/14., nastavno: ZVDSP), prema kojem se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno time da je stavkom 3. propisano da je posjed pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed. Dakle poštenje posjeda ovisi o subjektivnom stavu posjednika o usklađenosti njegovog posjeda s pravom na posjed. Nadalje, prvostupanjski sud nije imao u vidu i druge činjenice koje ukazuju na postojanje ili nepostojanje posjeda od strane tužitelja i njegovih prednika, a koje činjenice se očituju u tome je li posjednika itko smetao u posjedu, je li mu osporavan posjed, jesu li posjednici izvodili kakve radove na spornom dijelu nekretnine, jesu li održavali nekretninu, nije imao u vidu niti aktivnost odnosno pasivnost vlasnika u iskazivanju njegovih vlasničkih ovlasti, nije vodio računa o kontinuitetu i trajanju posjeda već samo navodi da tužitelj kao i njegovi prednici nisu upisani u katastarskom operatu posjeda.

8.4. Ovdje se posebno navodi da se poštenje posjeda predmnijeva te onaj koji tvrdi suprotno to treba i dokazati.

9. Prvostupanjski sud u potpunosti zanemaruje i ne analizira činjenicu da je na spornom zemljištu evidentirana građevina koja je postojala prije 15. veljače 1968., niti navedenu činjenicu prvostupanjski sud dovodi u svezu s iskazima saslušanih tužitelja kao niti u svezu s rješenjem odsjeka za obnovu zadarske županije od 4. ožujka 1988. Dakle u cijelosti je izostala analiza provedenih dokaza.

10. Zbog počinjene bitne povrede parničnog postupka, pobijanu presudu suda prvog stupnja nije moguće ispitati te je prvostupanjska odluka ukinuta sukladno odredbi članka 369. stavak 1. ZPP-a.

11. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će nedostatke na koje je upozoren ovom ukidbenom odlukom, analizirat će i dati ocjenu svakog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj ukupnosti, analizirati pitanje poštenja, kontinuiteta i trajanja posjeda od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika, je li tužitelju i njegovim prednicima tko osporavao pravo na posjed ili smetao posjedovanje, pri čemu bez obzira na duljinu trajanja posjeda, izostankom poštenja posjednika, taj posjednik nikako ne može steći pravo vlasništva dosjelošću. Također prvostupanjski sud će analizirati i izvedene dokaze u odnosu na sve tri pravne osnove na kojima tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev. Nadalje, prvostupanjski sud će provesti novu glavnu raspravu.

12. Sukladno odredbi članka 371. ZPP-a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem time da će se zakazati nova glavna rasprava, provesti dokazi, a potom donijeti nova odluka koja će biti obrazložena sukladno članku 338. stavak 4. ZPP-a.

13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 22. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Vesna Vrkić Perak