REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-7800/2020-59

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja BV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku iz Zagreba, Palmotićeva 50, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupan po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Zagreb, Slavonska avenija 6, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. srpnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika te punomoćnice tuženika ĆV, zamjenice OGDO u Zagrebu, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 22. rujna 2025. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, OIB: 52634238587, da tužitelju BV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 615,69 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 15,14 EUR od 16. studenog 2014. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,79 EUR od 16. siječnja 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 36,20 EUR od 16. veljače 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,10 EUR od 16. svibnja 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,96 EUR od 16. lipnja 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 54,29 EUR od 16. srpnja 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,05 EUR od 16. rujna 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,18 EUR od 16. studenog 2015. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,39 EUR od 16. travnja 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,18 EUR od 16. lipnja 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,18 EUR od 16. srpnja 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 34,92 EUR od 16. rujna 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,26 EUR od 16. prosinca 2016. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,26 EUR od 16. siječnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,63 EUR od 16. veljače 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,49 EUR od 16. svibnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 17,81 EUR od 16. lipnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 37,26 EUR od 16. srpnja 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,26 EUR od 16. rujna 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,47 EUR od 16. prosinca 2017. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 37,24 EUR od 16. lipnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 40,80 EUR od 16. srpnja 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,71 EUR od 16. rujna 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 18,71 EUR od 16. studenog 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,15 EUR od 16. svibnja 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,26 EUR od 16. lipnja 2019. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.206,25 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. rujna 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka u iznosu od 218,75 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. rujna 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužitelj BV (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 2. kolovoza 2020. navodi da je zaposlen kod tuženika Republika Hrvatska (dalje u tekstu: tuženik), kao djelatnik Ministarstva pravosuđa kao pravosudni policajac u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu na poslovima osiguranja zatvorenika. Tužitelj je u utuženom razdoblju ostvario prekovremeni rad na način da je radio blagdane i neradne dane koji padaju od ponedjeljka do petka, a koje tuženik nije izuzeo iz izračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati, te je na taj način kod tužitelja došlo do prekovremenog rada koji tužitelju nije plaćen, a koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati. Sukladno odredbi čl. 44. st. 1 toč. 2 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08, 89/12, 104/13-osnovni tekst i Dodatak I, 150/13, 153/13-Dodatak II i Dodatak III - Narodne novine 71/16) i čl. 38. st. 1. toč. 2 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine 112/17) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Istim odredbama utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda sati. Tužitelj je svoj rad obavljao u smjenama i turnusu, a tuženik nije evidentirao niti isplaćivao naknadu za cjelokupni prekovremeni rad u mjesecima kada je radni dan pao od ponedjeljka do petka. Tužitelj koji je radio na blagdan ima pravo na uvećanje osnovne plaće za rad na blagdan, a ukoliko stvarno odrađeni sati prelaze redovni mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na uvećanje plaće s naslova prekovremenog rada. Nakon izvođenja dokaza financijskim vještačenjem tužitelj konačno postavlja tužbeni zahtjev u podnesku od 21. ožujka 2025. tražeći isplatu ukupnog iznosa od 615,69 eura uvećano za zakonske zatezne kamate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Tuženik osporava aktivnu i pasivnu legitimaciju tužitelja te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U postupku su izvedeni slijedeći dokazi: izvršen je uvid u zahtjev za mirno rješenje spora (str. 5-6 spisa), u dokumentaciju dostavljenu od strane tuženika koja se odnosi na isplatne liste, evidencije rada, rješenje o rasporedu (str. 53 – CD, 70-130 spisa), izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Centar za financijska vještačenja d.o.o. o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 134-143 spisa).

4. Slijedom svih izvedenih dokaza utvrđeno je da je tužiteljev tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan iz slijedećih razloga.

5. Uvidom u Zahtjev za mirno rješenje spora od 1. kolovoza 2018. utvrđeno je da je tužitelj prije podnošenja tužbe sudu podnio Zahtjev za mirno rješenje spora radi isplate potraživanja koje je predmet ovog postupka, te je stoga sud utvrdio da su ispunjene pretpostavke za podnošenje tužbe iz čl. 186.a st. 1. ZPP-a.

6. Iz dokumentacije koju je tuženik dostavio u spis i to rješenja o rasporedu, isplatnih lista i evidencija rada proizlazi da je tužitelj u utuženom razdoblju zaposlen kod tuženika u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu u Odjelu osiguranja na radnom mjestu mlađeg pravosudnog policajca. Iz navedenih dokaza je utvrđeno kako nisu osnovani prigovori promašene aktivne i pasivne legitimacije istaknuti u odgovoru na tužbu, budući da je utvrđeno kako je tužitelj bio zaposlenik tuženika u utuženom razdoblju.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće s naslova prekovremenog rada koji se ostvario u mjesecima u kojima blagdan, odnosno neradni dan pada od ponedjeljka do petka, a koji rad prelazi redovni mjesečni fond radnih sati.

8. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj: 93/08, 89/12, 104/13, 24/17 i 112/17) zajedno sa pripadajućim Dodacima i izmjenama (Narodne novine broj 89/12, 104/13, 150/13, 153/13, 71/16, 123/16, 12/18) u čl. 44 st. 1. odnosno čl. 38 st. 1., propisuje da se osnovna plaća službenika i namještenika uvećava za svaki sat rada, i to za prekovremeni rad 50%. Prema odredbi čl. 44. st. 10., odnosno čl. 38. st. 10 Kolektivnog ugovora prekovremenim radom, kada je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema odredbi čl. 44. st. 12., odnosno čl. 38. st. 12 Kolektivnog ugovora redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenici namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati.

9. Nadalje, prema odredbi čl. 1. st. 2. Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH (Narodne novine broj: 33/96, 96/01,13/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11,130/11) utvrđeno je koji su neradni dani u RH, a ta odredba primjenjuje se na jednak način na sve radnike u RH. Stoga, ako je zakonom nešto određeno kao neradni dan, istodobno se ne može tretirati kao radni dan u smislu prikaza redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Radi se o kogentnoj odredbi Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH, koja se ne može derogirati drugačijom odredbom Kolektivnog ugovora, odnosno drugačijim tumačenjem Kolektivnog ugovora. Stoga, neovisno o činjenici je li tužitelj dužan raditi u blagdan ili neradni dan prema rasporedu rada, to i dalje ostaje blagdan, odnosno neradni dan za sve radnike u RH, pa tako i za tužitelja, te se isti ne može uvrstiti u redovni mjesečni fond radnih sati, jer se prilikom izračuna redovnog mjesečnog fonda radnih sati ubrajaju samo radni dani u mjesecu, što blagdani, odnosno neradni dani nisu. Obzirom na navedeno i za tužitelja je redovni mjesečni fond radnih sati valjalo obračunati na način da se radni dani u mjesecu (bez blagdana i neradnih dana) pomnože sa 8, a sve preko tog fonda predstavlja prekovremeni rad.

10. Sukladno navedenoj metodologiji sudski vještak Centar za financijska vještačenja d.o.o. je sačinio izračun potraživanja tužitelja s naslova prekovremenog rada koji prelazi redovni mjesečni fond radnih sati, u koji se ne ubrajaju blagdani odnosno neradni dani. Prema izračunu sudskog vještaka, a pod pretpostavkom da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 radnih sati dnevno, potraživanje tužitelja s naslova prekovremenog rada iznosi 615,69 eura.

11. Budući da niti jedna stranka nije prigovorila izračunu sudskog vještaka, sud je vještačenje ocijenio stručnim i objektivnim te je na temelju istog utvrdio visinu potraživanja tužitelja.

12. Tužitelj je svoj tužbeni zahtjev uskladio s izračunom sudskog vještaka u svom podnesku od 21. ožujka 2025., koji tužbeni zahtjev je valjalo u cijelosti prihvatiti te donijeti presudu kao pod toč. I/ izrijeke.

13. Odluka o isplati zatezne kamate donesena je sukladno odredbi čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate, a stopa zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja je propisana za ostale odnose. Dospijeće tražbine utvrđeno je sukladno odredbi čl. 84. st 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 149/09, 61/11, 82/12, 73/13) koja propisuje da se plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u idućem mjesecu. Istovjetno je propisano i odredbom čl. 92. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine broj 93/14, 127/17), koja se također primjenjuje na utuženo razdoblje.

14. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a koja propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku.

15. Trošak tužitelja odnosi se na trošak za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 100,00 eura (Tbr. 32), za sastav tužbe iznos od 100,00 eura (Tbr. 7/1), za sastav dva obrazložena podneska od 24. rujna 2019. i 21. ožujka 2025. iznos od 100,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8/1), za sastav podneska od 30. rujna 2020. iznos od 25,00 eura (Tbr. 8/4), za zastupanje na tri ročišta iznos od 100,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1), što ukupno iznosi 725,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 181,25 eura na ime PDV-a (Tbr. 46), te iznos od 300,00 eura za financijsko vještačenje, što sveukupno iznosi 1.206,25 eura, koji trošak je tuženik dužan naknaditi tužitelju.

16. Nije osnovan zahtjev tužitelja koji se odnosi na trošak za sastav podneska od 8. svibnja 2024. u iznosu od 50,00 eura uvećano za PDV, s obzirom da tim podneskom tužitelj dostavlja dokaz o uplati predujma, koju činjenicu sud provjerava uvidom u eSpis aplikaciju, te stoga navedeni trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice. Također je tužitelju za podnesak od 30. rujna 2020. priznat trošak prema Tbr. 8/4 Tarife budući da nije riječ o obrazloženom podnesku. Isto tako, nije priznat zahtjev tužitelja koji se odnosi na trošak ročišta za objavu presude, budući da taj trošak nije nastao.

17. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3 ZPP-a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu, 22. rujna 2025.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana računajući od dana primitka pisanog otpravka ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Presuda u sporovima male vrijednosti se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467 ZPP-a).

DNA:

1. pun. tužitelja

2. tuženik po OGDO