REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj:Gž-394/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branke Ribičić, kao predsjednice vijeća, Branimira Miljevića kao izvjestitelja i člana vijeća i Berislava Devčića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Kušu, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-3337/2021-33, od 21. veljače 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 22. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja ĆK, ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pn-3337/2021-33, od 21. veljače 2025., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Pn-3337/2021-33, od 21. veljače 2025., presuđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" I.) Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 45.625,00 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje na taj iznos teku od dana 04.09.2020. godine pa sve do isplate po stopi propisanoj čl. 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od osam dana od pravomoćnosti presude.

II.) Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreba, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, da tužitelju ĆK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od, iznos od 2.000,00 kn zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe pa sve do isplate po stopi propisanoj čl. 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 3.575,00 EUR, kao neosnovan .

2. Protiv ove presude žalbu je uložio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o troškovima postupka, s prijedlogom da se žalba uvaži, a pobijana presuda preinači na način da se tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti i tužitelju dosude troškovi postupka, ili da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje.

2.1. Bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku žalitelj vidi u tome što presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može, odnosno u obrazloženju pobijane presude uopće nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama u svezi kojih postoji proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju ispava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

2.2. U sadržaju žalbe tužitelj smatra pogrešnim stav prvostupanjskog suda kako ne postoji odgovornost tuženika kao poslodavca za nastalu štetu koju je pretrpio tužitelj s obzirom na to da ista nije prouzročena na radu niti u vezi s radom, odnosno da nema uzročno-posljedične veze između nastanka štete i procesa rada. Pri tome posebno naglašava da se presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj Usl- 638/2021 od dana 31. siječnja 2023. tužitelju priznaju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu izražene dijagnozama šifre MKB klasifikacije S83 i S83.7. Osim toga u tom upravnom sporu provedeno je vještačenje u kojem nalazu i mišljenju je sudski vještak utvrdio da se radi o ozljedi na radu. Uz navedeno nije sporno da je tužitelj pretrpio predmetnu ozljedu za vrijeme radnog vremena i to u krugu poslodavca prilikom izlaska iz motornog vozila, što se samo po sebi ima smatrati započetim procesom rada.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, ali zbog pogrešnog pravnog pristupa nije u potpunosti utvrdio činjenično stanje, pa nije mogao ni pravilno primijeniti materijalno pravo.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je pretrpio kao posljedicu ozljeđivanja na radu.

7. U postupku nije sporna aktivna legitimacija, kao i nastanak štetnog događaja, a sporno je prije svega da li se u konkretnom slučaju radi o šteti na radu, ili u svezi s radom, a posljedično tome sporna je odgovornost za štetu, te visina štete.

8. Između ostalog nije sporno:

- da je tužitelj ĆK u trenutku ozljeđivanja zaposlenik Zagrebačkog holdinga d.o.o. – podružnice Čistoća na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom.

- da se štetni događaj zbio 20. lipnja 2019., unutar dvorišnog kruga Zagrebačkog holdinga d.o.o. – podružnice Čistoća, gdje se dovezao tužitelj, i gdje se ozlijedio prilikom izlaska iz vozila, a što su proizlazi i iz iskaza tužitelja i svjedoka SK.

- da je Zagrebački holding d.o.o. – podružnice Čistoća sa tuženikom imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti.

- da je prema nalazu i mišljenju liječnika vještaka MK tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio ozljede iskrenuće lijevog koljena. Liječen je i obrađivan po traumatologu, fizijatru te je provedena fizikalna terapija. Trajne posljedice iz predmetnog štetnog događaja uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 12 %. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpio fizičke bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 30 dana i manjeg intenziteta 50 dana. Tužitelj je pretrpio primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpio je sekundarni strah jačeg intenziteta 2 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, a manjeg intenziteta 25 dana. Tuđa pomoć u opsegu od 2 sata dnevno je bila potrebna 40 dana te po 1 sat dnevno kroz 40 dana liječenja. Zaostalo naruženje je povremeno vidljivo trećim osobama, a zaostalo je nakon artroskopije lijevog koljena.

9. Pravni okvir spora glede odgovornosti za ozljedu pravilno je postavljen pozivanjem na:

- odredbu članka 111. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14, 127/17,), kojom je propisano da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava ako radnik pretrpi štetu na radu, ili u svezi s radom.

- odredbu članka 25. st. 1., i 2. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) kojom je propisano da se ozljeda na radu, i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove smatra da potječe od rada, i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti, ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom, ili krajnjom nepažnjom radnika, ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njegove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Pri tome treba imati u vidu i da

10. Prvostupanjski sud, pozvavši se pri tome na odredbu članka 221.a ZPP-a, smatra da tužitelj tijekom postupka nije dokazao da mu je ozljeda bila priznata kao ozljeda na radu u upravnom postupku priznavanja prava iz zdravstvenog osiguranja. Osim toga zaključio je da se nezgoda koju je pretrpio ne može se smatrati rizikom posla koji radnik redovno obavlja za poslodavca, te stoga ne može postojati odgovornost poslodavca za nastalu štetu budući da šteta nije prouzročena niti na radu niti u vezi sa radom.

11. Takav zaključak prvostupanjskog suda za sada se ne može prihvatiti.

12. Naime, iz dokumentacije u spisu na koju se poziva tužitelj, proizlazi da je presudom Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj Usl-638/2021 od 31. siječnja 2023. između ostalog presuđeno:

I) Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Klasa: UP/lI-502-03/20-01/867, Urbroj: 338-01-06-05-21-02, od 22. siječnja 2021. godine.

II) Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Zagreb, Klasa: UP/l-502-03/20-02/65, Urbroj: 338-21-02-02-20- 07, od 18. rujna 2020. godine.

III) Nalaže se prvostupanjskom tijelu da riješi o zahtjevu tužitelja za priznavanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu pretrpljene dana 20.06.2019. godine izražene dijagnozama šifre prema MKB klasifikaciji S83 i S83.7, a u roku od 30 dana od dana dostave ove presude.

13. U razlozima presude prvostupanjski sud naveo je samo da tužitelj tijekom postupka nije dokazao da mu je ozljeda bila priznata kao ozljeda na radu u upravnom postupku priznavanja prava iz zdravstvenog osiguranja, bez da je analizirao sadržaj presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj Usl-638/2021 od 31. siječnja 2023., te utvrdio da li se intervencijski efekt tog postupka proteže i na ovaj postupak, odnosno, da li je odluka u upravnom postupku prethodno pitanje u ovom postupku.

13.1. U tom smislu i Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu Rev-271/2021-2 zauzima pravno shvaćanje da sud nije ovlašten provoditi dokazni prijedlog medicinskog vještačenja kada je u prethodnom postupku kao upravnom postupku ozljeda priznata kao ozljeda na radu. Međutim, kada je u pitanju odgovornost za štetu, treba svaki slučaj analizirati zasebno i pitanje odgovornosti za štetu ocijeniti sukladno utvrđenom činjeničnom stanju.

14. Cijeneći navedeno ukinuta je prvostupanjska presuda, a u ponovljenom postupku prvostupanjski sud analizirati će intervencijski efekt postupka vođenog kod Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj Usl-638/2021. na ovaj postupak, te će sukladno ostalim dokazima u spisu donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu tužitelja.

15. Kako je presuda ukinuta u odluci o glavnoj stvari, ukinuto je i rješenje o troškovima postupka, o kojima će biti odlučeno u ponovljenom postupku uz analizu opravdanosti pojedini radnji u postupku.

16. Zbog svega iznesenog, temeljem članka 370. ZPP-a, riješeno je kao u izreci ovoga rješenja.

U Požegi 22. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Branka Ribičić