REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1046/20-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Kruni Mittermayeru, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ane Pinculić kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv optuženog RĆ, zbog dva kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. – dalje u tekstu: KZ/11) u vezi s člankom 51. stavkom 2. KZ/11 u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu od 25. ožujka 2020. poslovni broj KO-DO-4019/2020 preuzete od strane Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje, OKDO Zagreb) od 01. rujna 2020. pod poslovnim brojem KO-DO-3689/2020, izmijenjene na raspravnom zapisniku od 3. rujna 2025. nakon održane javne rasprave 3. rujna 2025. u odsutnosti OKDO Zagreb, optuženika i branitelja optuženika odvjetnika Josipa Reljića dana 8. rujna 2025. objavio je a dana 3. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi RĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zvan R, sin G i A, rođene Ž, rođen **.**.1972. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, ekonomist sa završenim fakultetom ekonomskih znanosti, zaposlen u Ministarstvu financija, oženjen, otac dvoje djece, dobrog imovnog stanja, mjesečna primanja oko 2.700,00 eura, ne vodi se drugi kazneni postupak, kazneno neosuđivan

k r i v  j e

što je

1) 9. veljače 2018., godine oko 15,40 sati u Zagrebu, u Katančićevoj ulici 5, u zagradi Ministarstva financija, kao načelnik Sektora za koncesije i državne potpore došao u ured GĆ, voditelja Službe za javno-privatno partnerstvo u Upravi za gospodarstvo i financijski sustav, Sektoru za koncesije i državne potpore, koji mu je bio podređen, i tražeći od GĆ analize koje su mu već bile dostavljene, što mu je na njegovo traženje GĆ potvrdio, u nakani da GĆ prestraši, dok je GĆ sjedio na sjedalici, približio se svojim licem licu GĆ te mu rekao da će dobiti čekićem u glavu istovremeno nogom odgurnuvši sjedalicu na kojoj je GĆ sjedio što je kod GĆ izazvalo osjećaj straha i ugoženosti,

- d a k l e, drugom ozbiljno prijetio da će ga teško tjelesno ozlijediti te je djelo počinjeno prema službenoj osobi u svezi s njezinim radom,

2) dana 10. travnja 2019. godine oko 10,30 sati u Zagrebu, u Katančićevoj ulici 5, u zgradi Ministarstva financija, kao načelnik Sektora za koncesije i državne potpore došao u ured AĆ, višeg stručnog suradnika u Službi za koncesije i javno-privatno partnerstvo, koji mu je bio podređen, u nakani da ga prestraši, rekao mu da će ga izbaciti na ulicu, da će ostati bez posla, da će ga srediti, da će ga zapamtiti, što je kod AĆ izazvalo osjećaj straha za njegovu egzistenciju,

- d a k l e, drugom ozbiljno prijetio da će mu uništiti materijalni opstanak te je djelo počinjeno prema službenoj osobi u svezi s njezinim radom,

čime je pod točkama 1. i 2. optužnice počinio dva kaznena djela protiv osobne slobode – prijetnja – opisano u članku 139. stavku 3. u vezi sa stavkom 2. istog članka, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. kaznenog zakona (Narodne novine 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., i 118/18. , dalje KZ/11).

II. Na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 optuženom RĆ se za kazneno djelo iz točke 1. optužnice

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

III. Na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 optuženom RĆ se u odnosu na kazneno djelo iz točke 2. optužnice

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI.

IV. Na temelju članka 51. stavka 2. KZ/11 optuženi RĆ se

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 10 (DESET) MJESECI.

V. Na temelju članka 56. KZ/11 optuženom RĆ

izriče se

UVJETNA OSUDA

pa kazna zatvora na koju je osuđen neće biti izvršena ako u roku 4 (četiri) godine po pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

VI. Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12.

– odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25.; dalje u tekstu ZKP/08) optuženom RĆ se nalaže naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura.

Obrazloženje

Optužba i imovinskopravni zahtjev

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu dana 25. ožujka 2020. pod poslovnim brojem KO-DO-4019/2020 podiglo je je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog RĆ zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje dva kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11 u vezi s člankom 51. KZ/11. Navedena optužnica preuzeta je od strane OKDO Zagreb dana 01. rujna 2020. pod poslovnim brojem KO-DO- 3689/2020. Na raspravnom zapisniku od 3. rujna 2025. OKDO Zagreb je izmijenilo navedenu optužnicu na način da je izmijenilo činjenični opis optužnice u odnosu na prvotnu optužnicu i to je izmijenilo na način da u točki 1. optužnice u prvom redu iza riječi „godine“ se dodaju riječi „oko 15:40 sati“ te da se nadalje pod točkom 1. optužnice iza drugog i trećeg reda ispuštaju riječi „u alkoholiziranom stanju“. Nadalje, izmijenjen je i činjenični opis optužnice naveden u točki 2. optužnice na način da u prvom redu iza riječi „godine“ se dodaju riječi „oko 10:30 sati“ te se u trećem redu ispuštaju riječi „u alkoholiziranom stanju“ te u 5. redu se ispuštaju riječi „nezadovoljen njegovim radom“.

1.1. Oštećenici GĆ i AĆ nisu postavljali imovinskopravne zahtjeve.

Očitovanje optuženika o optužbi

2. Optuženi RĆ pozvan da se očituje o optužbi se na raspravi održanoj dana 21. ožujka 2025. o optužbi očitovao na način da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret predmetnom optužnicom. Isto tako optuženik je pozvan da se očituje o optužnici nakon njezine izmjene na raspravnom zapisniku od 3. rujna 2025. te je isti naveo kako se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret nakon izmijenjene optužnice.

Provedeni dokazi

3. Tijekom postupka provedeni su dokazi čitanjem dokumentacije u spisu predmeta i te je pročitana slijedeća dokumentacija: dopis Ministarstva financija klasa: 114-01/19- 01/1, urbroj: 513-03-01-19-1 od 15. ožujka 2019. godine Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije sa Zahtjevom GĆ za stalni premještaj u Državnu riznicu zbog prijetnji smrću na poslu i zlostavljanja uslijed alkoholiziranosti od strane rukovodećeg državnog službenika mr. sc. RĆ od 8. ožujka 2019. godine, stručnim psihijatrijskim mišljenjem – ekspertizom za GĆ, psihijatrijskom dokumentacijom za navedenog, nalazima KBC Zagreb, Klinike za psihijatriju za Zorana Ravlića, e-mail porukom GĆ ŽĆ od 10. veljače 2018. godine, zahtjevom GĆ za premještaj zbog prijetnji na poslu od strane nadređenog gospodina RĆ od 28. veljače 2018. godine, rješenjem Ministarstva financija klasa: UP/I-112-02/18-01/46, urbroj: 513-03-01-18-3 od 21. ožujka 2018. godine o privremenom premještaju GĆ, odgovorom Ministarstva financija GĆ na pritužbu na postupanje mr. sc. RĆ, načelnika Sektora za koncesije i državne potpore od 7. svibnja 2018. godine, pritužbom GĆ Etičkom povjerenstvu Ministarstva uprave na očitovanje načelnika tijela Ministarstva financija od 21. svibnja 2018. godine, odgovorom Etičkog povjerenstva GĆ na pritužbu zbog nezadovoljstva, odgovorom Ministarstva financija od 24. siječnja 2019. godine, e-mail očitovanje AĆ gđi. Pardon u postupku prema Etičkom kodeksu državnih službenika od 22. veljače 2018. godine, očitovanjem UĆ, voditeljice Odjela, na pritužbu mr. sc. RĆ, načelnika Sektora za koncesije i državne potpore, u međusobnim odnosima s drugim državnim službenicima gđi. HĆ, povjereniku za etiku, od 27. veljače 2018. godine (list 10-32 spisa), izjava AĆ Etičkom povjerenstvu o prijetnji i učestalom mobingu od 5. rujna 2018. godine (list 39-43 spisa), rješenje Ministarstva financija klasa: UPI-112-02/18-01/46, urbroj: 513-03-01-19-5 od 25. ožujka 2019. godine o trajnom premještaju službenika GĆ (list 49-50 spisa), psihijatrijski nalaz KBC Zagreb, Klinike za psihijatriju za GĆ od 27. ožujka 2019. godine (list 51 spisa), e-mail prijepiska između RĆ i GĆ (list 52-59 spisa), e-mail prijepiska RĆ sa ĆĆ (list 74-75 spisa), e-mail prijepiska RĆ, AĆ, KĆ, GĆ te ŽĆ (list 76-98 spisa), zadaci i izvršenje zadataka/pozivi i ostalo- GĆ (list 99 spisa), dopis Ministarstva financija, Ministra financija dr. sc. ZĆ Upravi za gospodarstvo i financijski sustav, mr. sc. RĆ, načelniku Sektora za koncesije i državne potpore u svezi poštivanja odredbi Etičkog kodeksa državnih službenika od 7. svibnja 2018. godine (list 100 spisa), očitovanje mr. sc. RĆ u svezi pritužbe na postupanje u međusobnim odnosima s drugim državnim službenicima gđi. HĆ, načelniku za Etiku, od 22. veljače 2018. godine s prilozima I. i II. s pripadajućim dodacima (list 101-110 spisa), očitovanje mr. sc. RĆ na pritužbu na postupanje u međusobnim odnosima s drugim državnim službenicima u svezi službenika AĆ gđi. HĆ, načelniku za Etiku, od 27. rujna 2018. godine s prilozima (list 111-125 spisa), stručno psihijatrijsko mišljenje-ekspertiza za GĆ s pregledom medicinske dokumentacije – psihijatrijske dokumentacije za navedenog, dodatnim pregledima od 8. ožujka 2019. godine i 13. ožujka 2019. godine, završnim mišljenjem stručne ekspertize i nalazima KBC Zagreb, Klinike za psihijatriju za Zorana Ravlića (list 147-156 spisa), izjava AĆ Etičkom povjerenstvu o prijetnji i učestalom mobingu od 5. rujna 2018. godine (list 159-163 spisa), e-mail prijepiska AĆ s RĆ i dr., s traženjem mišljenja u svezi zahtjeva HŽ Infrastruktura d.o.o. za pokretanja postupka oduzimanja statusa javnog dobra u općoj uprabi u k. o. [katastarska općina] od 14. kolovoza 2018. godine, traženjem mišljenja u svezi prijedloga zaključka Vlade Republike Hrvatske, kojim se prihvaća Godišnje izvješće o provedbi utvrđene politike, planovi i propisi u svezi s nadzorom i zaštitom prava i interesa Republike Hrvatske na moru za 2017. godinu od 22. kolovoza 2018. godine, e-mailom AĆ HĆ od 22. veljače 2018. godine, zadacima i izvršenjem zadataka/pozivi i ostalo- GĆ, e-mail prijepiskom RĆ i GĆ, analizom energetskih koncesija na području RH na dan 30. siječnja 2018. godine, novinskim člancima, e-mail prijepiskom AĆ s RĆ, evidencijom mjesečne prisutnosti za AĆ od 1. veljače 2019. do 28. veljače 2019. godine, od 1. prosinca 2018. do 31. prosinca 2018. godine, od 1. rujna 2018. do 30. rujna 2018. godine, od 1. listopada 2018. do 31. listopada 2018. godine, prijavom/pritužbom etičkom povjerenstvu na postupanje AĆ od 23. travnja 2019. godine, podneskom o neizvršenju radnih zadataka i nedoličnom postupanju AĆ od 19. travnja 2019. godine, evidencijom mjesečne prisutnosti AĆ u razdoblju od 1. travnja 2019. do 30. travnja 2019. godine, detaljnim ispisom usluga za broj 098 2734 08 za travanj 2019. godine, SMS porukama, izjavom RĆ od 15. siječnja 2020. godine i zapisnikom s pripadajućom zabilješkom i izjavom urbroj: 372-0/18-01/68, klasa: 530-06-2-2-19-5, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pod nazivom: "Prijedlog Odluke Vlade RH o ukidanju statusa javnog dobra u općoj uporabi tijela županijske ceste ŽC-2260 i lokalne ceste L C 26017 uk.o. Torčec." od 23. travnja 2019. godine (list 175-235 spisa), dopisi Ministarstva financija o evidencijama mjesečne prisutnosti optuženika te svjedoka-oštećenika AĆ GĆ i AĆ kao i podaci o protokolima postupanja prilikom ulaska i izlaska u zgradu na adresi [adresa] (listovi 390 – 395 spisa). Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnici o iskazima ispitanih svjedoka u prisutnosti stranaka na raspravi i to su pročitani iskazi slijedećih svjedoka: GĆ s raspravnog zapisnika od 13. travnja 2022. (listovi 275-279 spisa), AĆ s raspravnog zapisnika od 13. travnja 2022. (listovi 275-279 spisa), AĆ s raspravnog zapisnika od 06. lipnja 2022. (listovi 280-281 spisa), UĆ s raspravnog zapisnika od 13. rujna 2022. (listovi 282-285 spisa), CĆ s raspravnog zapisnika od 13. rujna 2022. (listovi 282-285 spisa), EĆ s raspravnog zapisnika od 06. travnja 2023. (listovi 296-304 spisa), VĆ s raspravnog zapisnika 06. travnja 2023. (listovi 296-304 spisa), LĆ s raspravnog zapisnika 11. rujna 2023. (listovi 315-322 spisa) i EĆ s raspravnog zapisnika 10. siječnja 2024. (listovi 325-335 spisa). Tijekom postupka su uz suglasnost stranaka pročitani iskazi svjedoka ispitanih tijekom prethodnog postupka i to svjedoka-oštećenika GĆ od 9. siječnja 2020. (list 130-132 spisa), svjedoka-oštećenika AĆ od 29. siječnja 2020. (list 133- 135 spisa), svjedokinje UĆ (list 136-138 spisa) te svjedoka CĆ od 14. siječnja 2020. (list 139-140 spisa). Tijekom dokaznog postupka neposredno su pred novim raspravnim sucem ponovno ispitani svjedoci oštećenici GĆ i AĆ i to na raspravnom zapisniku od 4. lipnja 2025. (listovi 401 do 410 spisa). Tijekom dokaznog postupka pročitani su i izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za optuženika.

Iskaz optuženika

4. U svojoj obrani koju je optuženi RĆ dao na kraju dokaznog postupka to jest na raspravnom zapisniku od 21. ožujka 2025. isti je naveo kako nije kriv za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret te je pritom naveo kako je već dva puta u svojstvu osumnjičenika i okrivljenika davao svoju obranu u kojemu je detaljno objasnio sve okolnosti vezano za kaznena djela koja mu se stavljaju na teret te je pritom naveo da kod svega toga skupa ostaje. Nadalje je naveo da se ovdje radi o lažima, o manipulacijama pa čak i o lažnom prijavljivanju. Dalje je naveo kako prilikom ispitivanja u svojstvu okrivljenika nije raspolagao odgovarajućom dokumentacijom a koja se odnosi na događaje iz optužnice. Isto tako naveo je kako bi se u obrani želio osvrnuti na nekoliko bitnih točaka. Dalje je u svojoj obrani naveo kako u odnosu na kazneno djelo koje mu se stavlja na teret a koje je počinjeno na štetu GĆ da 09. veljače 2018. u 16,40 sati kako je to naveo oštećenik GĆ u svom iskazu a da se djelo dogodilo tada optuženik je naveo kako tog dana u to vrijeme niti on niti optuženik nisu bili u prostorijama Ministarstva financija te je naveo kako je oštećeni GĆ prostorije Ministarstva financija tog dana napustio u 16,25 sati a za što ima odgovarajuću dokumentaciju koju je priložio u spis predmeta. Utvrđuje se da optuženik predaje u spis predmeta kao dokaz za navedenu tvrdnju evidenciju mjesečne prisutnosti za mjesec veljaču 2018. iz koje je vidljivo da je oštećenik GĆ dana 09. veljače 2018. u 16,25 izašao iz prostorija Ministarstva financija. Obzirom da na listu piše odjel: Državna riznica-sektor za pripremu i izradu prijedloga preračuna države- služba za pripremu proračuna države te na upit suda jeli oštećeni GĆ u to vrijeme bio zaposlen u tom odijelu optuženik pojašnjava kako nije ali je na navedenom papiru napisan taj odjel budući da je oštećeni GĆ bio zaposlen u tom odijelu u trenutku kada se iz informatičkog sustava Ministarstva financija tražio podatak evidencije mjesečne prisutnosti za mjesec veljaču 2018. u odnosu na oštećenog GĆ. Optuženik je u svojoj obrani dalje naveo a što je i većim dijelom spisa predmeta da je on oštećenog GĆ dana 09. veljače 2018. pozivao u više navrata na sastanke a na koje se oštećeni GĆ nije odazivao. Nadalje je naveo kako niti on dana 09. veljače 2018. u 16,40 nije bio prisutan u prostorijama Ministarstva financija već je iz prostorija Ministarstva financija izašao negdje poslije 15,00 sati a ranije tog dana je bio i na sastanku u Hrvatskom saboru. Dalje je naveo kako su tvrdnje oštećenog GĆ maliciozne iz razloga što u dopisu od 28. veljače 2018. koji prileži spisu predmeta i kojeg je isti dostavio glavnom tajništvu Ministarstva financija a u kojem je isti naveo kako mu je optuženik dana 12. veljače 2018. prijetio te je udarao po vratima oštećenikove sobe, a da sve to je znala gospođa EĆ. Dalje je naveo kako je dana 12. veljače 2018. poslao mail oštećenom GĆ u kojem je naveo da se brzo oporavi te da vodi brigu o sebi a to je napisao budući da je tog dana saznao da je oštećeni GĆ na bolovanju. Optuženik je dalje u svojoj obrani naveo kako nije bio u nikakvim kontaktima s GĆ dana 12. veljače 2018. Pritom je naveo kako je od tog dana počeo njegov progon od strane oštećenika GĆ i AĆ. U spis predmeta je predao e-mail korespondenciju s oštećenim GĆ od 09. veljače 2018. te 12. veljače 2018. Dalje je naveo da kao čovjek ne može shvatiti ovoliku gomilu laži koju je oštećeni GĆ iznio protiv njega budući da je on osoba koja časno i savjesno obavlja svoj posao u Ministarstvu financija od 2004. te radi i prekovremeno kako bi iste poslove uspješno obavljao. Dalje je naveo kako 2016. postoji veliki nerad u odnosu na oštećenog GĆ te je naveo kako isti i tada nije uredno i kvalitetno obavljao svoje poslove te se nije odazivao niti na sastanke koje je optuženik organizirao. U odnosu na drugi događaj iz optužnice a gdje je oštećeni AĆ optuženik je naveo kako je isti osoba koja ima vrlo tešku narav te je isti pokazivao i u radnim sredinama gdje jer radio i to ne samo u Ministarstvu financija već i u Hrvatskom zavodu za norme za što ima i odgovarajuću dokumentaciju. Dalje je naveo kako je oštećeni AĆ dok je bio zaposlen u Hrvatskom zavodu za norme uznemiravao zaposlene, narušavao radnu atmosferu te nije obavljao svoj posao a isto je nastavio kada je prešao u Ministarstvo financija te je pritom naveo kako o tome ima i dokumentaciju koju dostavlja u spis. Kao dokaz navedenih tvrdnji u spis predmeta je dostavio kao dokaz tvrdnji za AĆ tužbu koju je isti podnio u parničnom postupku protiv svog bivšeg poslodavca Hrvatskog zavoda za norme te ostalu dokumentaciju koja se odnosi na navedenu tužbu. Dalje je naveo kako dana 10. travnja 2019. nije niti vidio oštećenog AĆ. Naveo je kako mu je u jutarnjim satima tog dana dodijelio predmet u rad te je pojasnio kako mu nije predmet dodijelio osobno nego je taj predmet u rad dodijelio svojoj tajnici da proslijedi predmet AĆ. Nadalje, naveo je kako prema njegovim saznanjima i prema podacima o ulazu i izlazu iz Ministarstva tj. evidencija o mjesečnoj prisutnosti se ne može utvrditi je li i ako je kada je oštećeni AĆ tog dana uopće bio na poslu. Dalje je naveo kako je nakon što je ovom događaju iskazivao u policiji provjerio podatke u svom mobitelu za dan 10. travnja 2019. te je tom prilikom utvrdio kako je u razdoblju od 10,45 do 11,20 bio telefonskim spojen s pokojnim ŠĆ s kojim je razgovarao iz svog ureda. Naveo je kako je tome sačinio izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću te ju je dao policijskim djelatnicima. Dalje je naveo kako ima saznanja da je dana 10. travnja 2019. oštećeni AĆ u popodnevnim satima došao u ured njegove tajnice EĆ te je vikao i galamio a između ostalog je rekao da "ako optuženi ima muda da dođe kod njega u ured da se obračunamo". Dalje je naveo da se taj događaj od 10. travnja 2019. nije dogodio te je isti lažan. Isto tako naveo je da kako bi se bolje utvrdio kontekst događaja koji se odnosi na oštećenog AĆ da je isti u periodu od 2016.-2018. ukupno izostao 69 dana neopravdano a sve prema evidenciji mjesečne prisutnosti te je pritom naveo kako je u srpnju 2016. isti sedam dana izostao s posla prema evidenciji mjesečne prisutnosti. Optuženik je dalje naveo kako prema njegovim saznanjima se nakon navedenog događaja oštećeni AĆ ni na koji način nije osjećao ugroženim ili preplašenim te je pritom naveo kako je isti tražio izlaznice za raniji izlaz s posla a između ostalog na jednoj od izlaznica je pisalo i OKDO Zagreb a što optuženik zaključuje da je namjera oštećenog AĆ bilo njega osobno zastrašiti. Nadalje, optuženik je naveo kako je dana 01. studenog 2021. oštećeni AĆ poslao mail ovome sudu a u kojem je naveo da se GĆ ponovno prijeti smrću a za što je optuženik naveo kako to nije istina. Na pitanje OKDO Zagreb da li se smatra konfliktnom osobom optuženik je naveo kako se ne smatra konfliktnom osobom. Na daljnje pitanje kako rješava konfliktne situacije koje se događaju u njegovom poslu s ostalim službenicima optuženik je odgovorio da te situacije rješava ljudskim razgovorom te nastoji na normalan način razriješiti nastale konflikte. Na daljnje pitanje kada mu je predočena e- mail prepisku između njega i GĆ s lista 52-54 spisa da li je takva komunikacija primjerena i da li spada u nekonfliktnu komunikaciju s zaposlenicima naveo je kako mu tim mailovima nije bio cilj nikome prijetiti a da vilice i žlice koje se spominju se odnose na restoran koji je zajedno s oštećenim GĆ često išao na marendu a i na after-work partije gdje je upoznao njegove prijatelje iz financijskog svijeta. Na daljnje pitanje je li imao verbalne sukobe s oštećenicima naveo je kako je jedan verbalni sukob imao s oštećenim AĆ kada je isti prijetio njemu i VĆ te je VĆ radi toga morao napustiti svoj ured jer se osjećao ugroženo. Dalje je naveo kako je bio sukob gdje je oštećeni AĆ skoro fizički nasrnuo na CĆ ali taj sukob je riješio na način da je AĆ uputio u drugu sobu kako do daljnjih sukoba ne bi došlo. Dalje je naveo kako vezano za obavljanje određenih radnih zadataka s zaposlenicima normalno komunicira, nekada temperamentnije ali nikada sukoba osim navedenih nije bilo. Na pitanje konzumira li alkohol za vrijeme radnog vremena optuženik je naveo kako alkohol za vrijeme radnog vremena ne konzumira, eventualno povremeno ako se ide na poslovni ručak pa onda nakon toga popije čašu ili dvije vina. Na daljnje pitanje jeli mu UĆ neposredno podređena naveo je kako jeste te je dalje naveo kako je neposredno podređena bila i u trenutku kad je davala iskaz. Na daljnje pitanje je li mu poznato iz kojeg razloga je GĆ promijenio odjel optuženik je naveo kako bi to trebalo njega pitati a prema njegovim saznanjima promijenio je odjel radi nerada radi kojeg on nije podržavao te je to bilo za disciplinski postupak. Na pitanje suda na koga se odnose evidencije mjesečne prisutnosti na poslu optuženik je naveo kako se odnose na sve zaposlenike Ministarstva, a na dodatno pitanje odnosi li se i na njega osobno naveo je kako se na njega sve do travnja ili svibnja 2018. ta evidencija mjesečne prisutnosti nije odnosila. Na pitanje je li tražio 09. veljače 2018. neke analize od oštećenog GĆ optuženik je naveo kako se sjeća da je taj dan zakazao sastanak na koji oštećeni GĆ nije došao a eventualno nekih analiza se trenutno ne sjeća.

4.1. Na raspravnom zapisniku od 3. rujna 2025. (listovi 411 do 418 spisa) optuženik je dopunio svoju obranu i to na način da je isti ostao kod svega što je dosada iznio u svojoj obrani. Naveo je dalje kako djela koja mu se stavljaju na teret izmijenjenom optužnicom nije počinio te je naveo kako se radi o lažima koje o njemu u dosluhu iznose oba oštećenika u ovom postupku i to od 2018. godine. Dalje je naveo kako podnesak kojega je predao danas na raspravi je predao iz razloga što je s njime želio istaknuti da oštećenici namjerno u dosluhu djeluju protiv njega, a što je u podnesku detaljno obrazloženo. Dalje je naveo kako je važno istaknuti da je ponašanje oštećenika koji su međusobno u dosluhu njihov navedeni obrazac ponašanja u ovom postupku. Optuženik je isto tako s dokumentacijom koja je predana u spis predmeta na današnjoj raspravi, ali nije prihvaćena kao dokaz, a pritom je mislio na dokumentaciju koja se odnosi na oštećenog AĆ, a s kojom je htio prikazati njegov očigledno trajan karakter da sve ono što je činio kod svog bivšeg poslodavca je nastavio činiti i u Ministarstvu financija. Nadalje je naveo kako se u Ministarstvu financija zaposlio 2004. godine te nikada nije dobio nikakav otkaz u Hrvatskoj narodnoj banci. Dalje je u svojoj obrani naveo kako je iz Hrvatske narodne banke uz odgovarajuću provjeru prešao u Ministarstvo financija na mjesto pomoćnika ministra. Dalje je naveo kako nikada nije u svom radu u Ministarstvu financija počinio nikakvu štetu Ministarstvu financija ili državi nego je štoviše u nekoliko navrata surađivao s drugim državnim tijelima s kojima gotovo stalno surađuje te je pritom naveo da se to odnosi na državno odvjetništvo i USKOK. Dalje je naveo kako iskazi oštećenika predstavljaju notorne laži, a pogotovo se to odnosi na izmijene njihovih iskaza tijekom ovog postupka pa je stoga očito da to isti čine u cilju da ga lažno prozivaju i prijavljuju. Nadalje je naveo kako u tom kontekstu je AĆ na jednom od raspravnih zapisnika u ovom predmetu na njegovo pitanje da li se ikada obraćao sudu, naveo kako se sudu nikada nije obraćao. Dalje je naveo kako je uvidom u spis vidio da se oštećeni AĆ obraćao sudu putem svoje privatne e-mail adrese navodeći pritom da se AĆ GĆ i nadalje prijeti smrću pritom ne navodeći točno tko mu prijeti, ali iz konteksta je zaključio da se to odnosi na njega. Dalje je u svojoj obrani naveo kako su ovo samo neki od primjera nevjerodostojnih iskaza oštećenika, a dok je svoju obranu pri kojoj ostaje u cijelosti iznio tijekom ovog postupka kako pred policijom tako i na raspravi. Dalje je naveo kako su neistinite izjave koje je oštećeni AĆ dao na prethodnoj raspravi, a koje se odnose na navode da su policijski službenici tijekom 2018. godine dolazili u Ministarstvo financija povodom prijetnji koje je uputio GĆ. Naveo je kako nikada nije kontaktirao s policijom vezano za događaj koji su inkriminirani u optužnici prije travnja 2019. Na pitanje branitelja je li mu poznato jesu li protiv njega ikada podnesene kaznene prijave, a koje se odnose na njegov rad u Ministarstvu financija kojim bi činio štetu državnom proračunu, optuženik je naveo kako koliko je njemu poznato nisu. Na pitanje OKDO Zagreb tko vodi evidencije prisutnosti službenika na poslu u Ministarstvu financija optuženik je naveo kako odgovor za to postoji u dopisu Ministarstva financija. Na daljnje pitanje OKDO Zagreb da li se on morao evidentirati prilikom ulaska i izlaska iz zgrade Ministarstva financija optuženik je naveo kako on jedan vremenski period obzirom na svoj položaj u Ministarstvu to nije morao, dok u zadnje vrijeme je i on obvezan. Na pitanje OKDO Zagreb je li mu poznato na kojem radnom mjestu trenutno je zaposlen oštećeni GĆ, optuženik je naveo kako mu točno radno mjesto oštećenika nije poznato. Na daljnje pitanje OKDO Zagreb ima li saznanja je li radno mjesto na kojemu se sada nalazi oštećeni GĆ bolje ili lošije u odnosu na radno mjesto na kojemu se nalazio prije, optuženik je naveo kako o tome nema saznanja. Na daljnje pitanje da li se susreće sa oštećenim GĆ na radnom mjestu optuženik je naveo kako se susreće vrlo rijetko. Na pitanje opunomoćenika oštećenika može li reći iz kojeg razloga su se oštećenici AĆ i GĆ urotili protiv njega, optuženik je naveo kako su se urotili radi obijesti i zloće s njihove strane te radi trajnih crta ličnosti oštećenog AĆ. Na daljnje pitanje OKDO Zagreb je li bio nadređen oštećenom GĆ u inkriminiranom periodu optuženik je naveo kako jest. Na daljnje pitanje OKDO Zagreb je li sada nadređen oštećenom GĆ optuženik je naveo kako nije budući da se oštećeni GĆ sada nalazi u drugoj upravi unutar Ministarstva financija. Na daljnje pitanje OKDO Zagreb je li mu poznato kada je oštećeni GĆ i iz kojih razloga prešao u drugu upravu unutar Ministarstva financija optuženik je naveo kako je prešao negdje u ožujku ili travnju 2018. godine i to koliko je njemu poznato zbog navodnih prijetnji koje je on uputio prema oštećenom GĆ. Na daljnje pitanje OKDO Zagreb je li u inkriminiranom periodu imao status državnog službenika te koji status ima danas optuženik je naveo kako je u inkriminiranom periodu imao status državnog službenika te taj status ima i danas. Na daljnje pitanje je li u inkriminiranom periodu i oštećeni GĆ imao status državnog službenika optuženik je naveo kako jest. Na daljnje pitanje je li u inkriminiranom periodu imao obvezu prijavljivati se prilikom dolaska i odlaska na posao optuženik je naveo kao formalno jest no postojao je prešutan dogovor između ravnatelja uprava unutar Ministarstva financija da to ne moraju raditi zbog ustaljene prakse.

4.2. Optuženik je prilikom svog ispitivanja u svojstvu osumnjičenika u skladu s člankom 208.a. ZKP/08 od 17. travnja 2019. kao i prilikom svog ispitivanja u svojstvu osumnjičenika u skladu s člankom 208.a ZKP/08 od 17. siječnja 2020. naveo da negira kaznena djela koja mu se stavljaju na teret, odnosno negira da bi na naprijed navedeni način prijetio službenicima Ministarstva financija GĆ i AĆ. Dalje je naveo kako se radi o zlonamjernom postupanju njegovih kolega s posla koje je usmjereno na to da on dobije otkaz kako bi na njegovo mjesto došao GĆ. Dalje je naveo kako je u odnosu na GĆ istaknuo da ga je cijenio i uvažavao profesionalno ali da ga je štedio jer je imao obiteljskih problema. Dalje je naveo kako je otpočetka 2017. godine GĆ odbijao izvršavati radne zadatke, da je isti na sastanke dolazio nepripremljen, da je isti manipulator i ljenčina ali da on protiv njega nije htio pokretati disciplinski postupak. Dalje je naveo kako je u svezi AĆ istaknuo da je dulje vrijeme iskazivao agresivno ponašanje, to jest da je utvrdio kako AĆ nema odgovarajuću izobrazbu za rad na poslovima na koje je bio raspoređen kao i da je protiv njega pokrenut postupak radi povrede radne dužnosti.

Nesporne činjenice i sporne činjenice

5. Iz ovako opširno i detaljno iznesene obrane optuženika je nesporno kako je isti zaposlen u Ministarstvu financija te je radeći u istome u inkriminirano vrijeme navedeno u točki 1. optužnice bio nadređen oštećenom GĆ. Isto tako nesporno je kako u inkriminiranom vremenu za kazneno djelo navedeno pod točkom 2. optužnice bio nadređen i oštećenom AĆ. Nesporno jest kako su oštećenici GĆ i AĆ u inkriminirano vrijeme iz točaka 1. i 2. optužnice isto tako bili zaposlenici Ministarstva financija te su bili u statusu državnog službenika a optuženi RĆ im je bio nadređeni državni službenik. Iz obrane optuženika nesporno je kako je bio u lošim međuljudskim odnosima s oba oštećenika.

5.1. Ono što optuženik u svojoj obrani osporava jest da inkriminiranog dana za kazneno djelo navedeno pod točkom 1. optužnice nije uputio nikakve prijeteće riječi oštećenom GĆ. Štoviše osporava kako niti on niti GĆ nisu inkriminiranog dana, to jest dana 9. veljače 2018. u inkriminirano vrijeme nisu bili na svojim radnim mjestima. Isto tako osporava u odnosu na kazneno djelo navedeno pod točkom 2. optužnice da toga dana nije niti bio u kontaktu s oštećenim AĆ to jest da toga dana nije niti vidio oštećenog AĆ, a naveo je kako je pitanje je može li se uopće utvrditi je li oštećeni AĆ toga dana uopće bio na svojem radnom mjestu. Samim time osporava kako inkriminiranog dana navedenog pod točkom 2. optužnice nije uputio nikakve prijeteće riječi prema oštećenom AĆ.

Sadržaj dokaza o spornim činjenicama

6. Iz dokumentacije koja je pobrojana na listovima 10 do 32 spisa vidljivo je kako je službenik Ministarstva financija GĆ dana 14. ožujka 2019. podnio zahtjev za premještajem u drugu ustrojstvenu jedinicu unutar Ministarstva pravosuđa i to iz razloga što je prema njegovim navodima dana 9. veljače 2018. od strane nadređenog primio prijetnju. Nadalje proizlazi kako je oštećeni GĆ navedenog datuma prijetnju zaprimio od strane njemu nadređenog rukovodećeg državnog službenika mr. sc. RĆ, ovdje optuženika. Prijetnja je prema navodima GĆ upućena na način da mu je od strane optuženika rečeno kako će dobiti čekićem u glavu. Dalje se u navedenoj dokumentaciji navodi kako je optuženik prekršio pojedine odredbe Etičkog kodeksa u na način da je poticao međusobno neuvažavanje, nepoštivanje i nesuradnju te neprimjeren odnos prema građanima, a kakva je bila i komunikacija optuženika. Iz liječničke dokumentacije je vidljivo kako je oštećenom GĆ dijagnosticiran poremećaj prilagodbe kao i anksiozno depresivni sindrom a sve uslijed pretrpljenih trauma zbog prijetnji i zlostavljanja koje je oštećeni GĆ pretrpio od strane optuženika te bi uslijed navedenog za njegovo zdravstveno stanje bio vrlo rizičan povratak nakon bolovanja na staro radno mjesto voditelja službe u sektoru za koncesije i državne potpore Ministarstva financija. Dalje je iz dokumentacije vidljivo kako je zbog navedenog oštećeni GĆ tražio da ga se premjesti na drugo radno mjesto. Dalje je iz dokumentacije vidljivo kako je rješenjem od 21. ožujka 2018. službenik GĆ privremeno premješten s radnog mjesta voditelja Službe za koncesije i javno-privatno partnerstvo u Upravi za gospodarstvo i financijski sustav u okviru Sektora za koncesije i državne potpore na radno mjesto voditelja Odjela za analizu izvanproračunskih korisnika u Državnoj riznici, Sektoru za pripremu i izradu prijedloga proračuna države, Službi za pripremu proračuna države. Dalje se u pritužbi koju je oštećeni GĆ podnio Etičkom povjerenstvu Ministarstva uprave navodi kako je ista podnesena na očitovanje čelnika tijela Ministarstva financija od 7. svibnja 2018. koju je isti zaprimio 17. svibnja 2018. godine. Kao glavni razloga za podnošenje prijave Etičkom povjerenstvu jest taj da se prema njemu kao državnom službeniku nadređeni državni službenik u ovom postupu optuženi RĆ odnosio prema njemu agresivno, da ga je psihički ponižavao pred ostalim djelatnicima na sastancima Sektora za gospodarstvo, da ga stručno šikanirao i maltretirao, da je omalovažavao njegovo mišljenje, da je neosnovano napadao na njegovu kvalitetu rada, da ga je učestalo dosađivao sa svojim privatnim problemima, da je stalno forsirao neke izmišljene rokove za izradu mišljenja i analiza te da mu je u konačnici inkriminiranog dana a kako je to navedeno u točki 1. ove optužnice i prijetio smrću čekićem u glavu. Iz mišljenja etičkog povjerenstva od 24. siječnja 2019. vidljivo je kako su međusobni odnosi između GĆ i RĆ bitno narušeni uslijed čega je došlo do međusobnih primjedbi na rad i postupanje te međusobnih optužbi za agresivno i neprimjereno ponašanje. Dalje se u mišljenju navodi u dijelu pritužbi koji se odnosi na brigu za vlastiti život i život kolega u prethodnom razdoblju je za pretpostaviti da je intenzitet usmenih prijetnji bio povod navedenoj prijavi. U konačnici povjerenica ocjenjuje potrebnim RĆ, to jest u ovom postupku optuženika upozoriti na obvezu poštivanja etičkih načela u obavljanju državne službe i u međusobnim odnosima sa službenicima kako bi se otklonila svaka potencijalna mogućnost da optuženikovo postupanje i način komunikacije budu povod za pritužbu za neprimjereno postupanje i nepoštivanje Etičkog načela kodeksa državnih službenika.

6.1. Iz izjave o prijetnji i učestalom mobingu (listovi 39 – 43) vidljivo je kako je oštećeni AĆ tajništvu Ministarstva financija i Etičkom povjerenstvu unutar Ministarstva financija bio prinuđen prijaviti optuženika zbog kontinuiranih prijetnji i mobinga koje isti provodi prema njemu uz još nekoliko njegovih lojalnih kolega. U bitnome navodi kako je optuženik svoje ponašanje prema njemu promijenio na bolje nakon što ga je oštećeni GĆ prijavio etičkom povjerenstvu radi inkriminiranog ponašanja prema njemu iz točke 1. optužnice, dok je opet nakon što je saznao da ga je oštećeni AĆ prijavio etičkom povjerenstvu opet promijenio ponašanje prema njemu na način da više nije bio pozivan na zajedničke sastanke te je bio od strane optuženika pred ostalim zaposlenicima u Ministarstvu blaćen na različite načine. Dalje iz navedene izjave je vidljivo kako oštećeni AĆ naveo kako je optuženik poduzimao sve da ga se zgazi i eliminira. Dalje oštećeni AĆ navodi kako se optuženik ne samo prema njemu već i prema ostalim zaposlenicima s kojima nije u dobrim odnosima obraća s omalovažavanjem, ponižavanjem te vrijeđanju s nacionalne i vjerske osnove. Navodi se dalje da je optuženik osoba koja je sklona konzumaciji alkohola i to i za vrijeme radnog vremena te oštećeni AĆ u navedenoj izjavi navodi kako mu je optuženik jako zamjerio što se očitovao etičkom povjerenstvu u povodu optuženikovog maltretiranja i prijetnji koje je uputio oštećenom GĆ. Dalje u navedenoj izjavi oštećeni AĆ navodi kako ga je optuženik radi navedenoga napadao te ga vrijeđao neprimjerenim i vulgarnim riječima i to na način da je govorio da će ga izbaciti na cestu te ga je optužio da je falsificirao svoje diplome.

6.2. Iz rješenja Ministarstva financija klasa: UPI-112-02/18-01/46, urbroj: 513-03-01- 19-5 od 25. ožujka 2019. godine o trajnom premještaju službenika GĆ (list 49-50 spisa) vidljivo je kako je službeniku GĆ s danom 25. ožujka 2019. prestao privremeni premještaj na radnom mjestu voditelja Odjela za analizu izvanproračunskih korisnika u Državnoj riznici, Sektoru za pripremu i izradu prijedloga proračuna države, Službi za pripremu proračuna države te se imenovani s danom 26. ožujka 2019,. trajno premjestio na radno mjesto voditelja Odjela za analizu izvanproračunskih korisnika u državnoj riznici, Sektoru za pripremu i izradu prijedloga proračuna države, Službi za pripremu proračuna države. Iz rješenja je isto tako vidljivo kako je sam oštećenik u ovom predmetu GĆ podnio dana 14. ožujka 2019., zahtjev za trajnim premještajem na navedeno radno mjesto te je uz zahtjev priložio i medicinsku dokumentaciju u kojoj između ostaloga specijalist psihijatar ocjenjuje kako bi povratak na staro radno mjesto, to jest na radno mjesto voditelja Službe za koncesije i javno – privatno partnerstvo u Upravi za gospodarstvo i financijski sustav bio zdravstveno rizičan i potencijalno štetan za oštećenog GĆ. Staro radno mjesto znači radno mjesto gdje mu je neposredno nadređeni bio optuženik.

6.3. Iz psihijatrijskog nalaza KBC Zagreb, Klinike za psihijatriju za Zorana Ravlića od 27. ožujka 2019. godine (list 51 spisa) vidljivo je kako kod oštećenog u ovom predmetu GĆ postoji anksiozno depresivni sindrom te da ista dijagnoza postoji uslijed problema na poslu.

6.4. Iz očitovanja mr. sc. RĆ u svezi pritužbe na postupanje u međusobnim odnosima s drugim državnim službenicima gđi. HĆ, načelniku za Etiku, od 22. veljače 2018. godine s prilozima I. i II. s pripadajućim dodacima (list (list 101-110 spisa) vidljivo je kako je optuženik u istome u bitnome naveo kako navodi oštećenog GĆ nisu istiniti te izneseni navodi GĆ predstavljaju objede i neistine na njegov račun te da navedeni navodi ne korespondiraju sa stvarnim događajima. Dalje se navodi kako oštećeni u ovom predmetu GĆ nije uredno ispunjavao svoje radne zadatke koje mu je optuženik kao njegov nadređeni državni službenik zadavao.

6.5. Iz očitovanja mr. sc. RĆ, to jest optuženika na pritužbu na postupanje u međusobnim odnosima s drugim državnim službenicima u svezi službenika AĆ gđi. HĆ, načelniku za Etiku, od 27. rujna 2018. godine s prilozima (list 111-125 spisa) isti je u bitnome naveo kako navodi oštećenog u ovom predmetu AĆ predstavljaju neistine i grube difamacije koje su izrečene na njegov na račun. Dalje se iz očitovanja vidi kako AĆ nije osoba za koju se predstavlja, to jest nije ugledan gospodarstvenik već je prema navodima optuženika osoba koja je sklona neradu i sukobima s ostalim zaposlenicima.

6.6. Iz stručno psihijatrijskog mišljenje - ekspertiza za GĆ s pregledom medicinske dokumentacije – psihijatrijske dokumentacije za navedenog, dodatnim pregledima od 8. ožujka 2019. godine i 13. ožujka 2019. godine, završnim mišljenjem stručne ekspertize i nalazima KBC Zagreb, Klinike za psihijatriju za Zorana Ravlića (list 147-156 spisa) vidljivo je kako oštećeni GĆ ima dijagnozu poremećaja prilagodbe što spada u prolazna psihijatrijska stanja. Na zadnjem psihijatrijskom pregledu od 6. ožujka 2019. oštećenom GĆ postavljena je i teža i ozbiljnija dijagnoza , anksiozno – depresivni sindrom koji spada u dugotrajnije i teže oblike psihičkih poremećaja. Dalje se u mišljenju pojašnjava da se tu ne radi o prolaznom stanju već se radi o formiranju simptoma koji svakodnevno kompromitiraju optimalno funkcioniranje i postizanje punih potencijala ličnosti. Isto tako se navodi kako je navedeno psihičko stanje oštećenog GĆ u direktnoj vezi sa stresorima i ponižavanjem koje je razvio na radnom mjestu, vezano uz višestruke situacije ponižavanja od strane nadređenog. Dalje se u mišljenju navodi kako u slučaju povratka oštećenog GĆ na staro radno mjesto to jest na mjesto voditelja službe u sektoru za koncesije i državne potpore Ministarstva financija, to jest na radno mjesto gdje mu je nadređeni bio optuženik je zdravstveno rizičan i potencijalno štetan za oštećenika iz razloga što postoji opasnost od pogoršanja smetnji kod oštećenog GĆ i razvoja teške forme PTSP-a a što bi prouzrokovalo intenzivniju terapiju lijekovima te dulje bolničko liječenje, a isto bi imalo negativan utjecaj na njegovo radno obiteljsko i socijalno funkcioniranje. Isto tako mišljenja je vidljivo kako u slučaju ukoliko se preveniraju neželjeni vanjski događaji to jest ukoliko oštećeni GĆ bude bio raspoređen na drugo radno mjesto time se može spriječiti daljnja progresija smetnji kod oštećenog GĆ te može doći do stabilizacije njegovog psihičkog stanja. Iz mišljenja je isto tako vidljivo kako oštećeni GĆ ima izraženu pozitivnu i zrelu motivaciju za razrješenjem problemske poslovne situacije budući kako isti ima izračene moralne i zrele obrasce ponašanja te time nije upitan njegov radni elan i potencijal kao što nisu upitne niti njegove motivacijske sposobnosti. Isto tako, u mišljenju se navodi kako je oštećeni GĆ osoba koja psihosomatski reagira na nepovoljne vanjske stresore a njegove psihičke smetnje se u apsolutnoj mjeri mogu povezati s nepovoljnim stresorima s nadređenim.

6.7. Iz dopisa Ministarstva financija o evidencijama mjesečne prisutnosti optuženika te svjedoka-oštećenika GĆ i AĆ kao i podataka o protokolima postupanja prilikom ulaska i izlaska u zgradu na adresi [adresa] (listovi 390 – 395 spisa) vidljivo je kako iz dopisa Ministarstva financija (list 390 spisa) je vidljivo kako se mjere fizičke sigurnosti za zaštitu perimetra zgrade Ministarstva financija na adresi [adresa] provode kombinacijom zaštite granica prostora koje su određene cjelokupnošću objekta i pripadajućih vanjskih zidova, video nadzorom, zaštitarskom službom te kontrolom pristupa na točkama ulaza u zaštićeni perimetar (točke [adresa] i Ulica Baruna Trenka 6). Dalje se navodi kako osobe koje ulaze u prostor Ministarstva financija prolaze pored djelatnika zaštitarske službe. Dalje se navodi kako pristup lokaciji imaju osobe koje su prošle provjeru identiteta te imaju poslovnu potrebu boravka u Ministarstvu financija ili posjećuju službenika ili namještenike u Ministarstvu financija. Pritom je navedeno da se provjera identiteta posjetitelja, odnosno stranaka obavlja uvidom i evidencijom osobnih identifikacijskih dokumenata te se pritom navodi i osoba iz Ministarstva financija kod koje posjetitelj, odnosno stranka dolazi. Isto tako, navodi se kako su u skladu s uputama o provedbi mjera zaštite osoba i imovine te održavanja reda u zgradi Ministarstva financija i Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva financija službenici i namještenici obvezani evidentirati svaki ulazak i izlazak iz zgrade putem elektronskog registratora.

6.7.1. Iz evidencije mjesečne prisutnosti za oštećenog AĆ za razdoblje 1. travnja 2019. do 30. travnja 2019. (list 391 spisa) vidljivo je kako je isti inkriminiranog dana opisanog u točki 2. optužnice, to jest 10. travnja 2019. ulazio u zgradu Ministarstva financija u tri navrata i to u 14:19 sati, 07:59 sati, 11:21 sati te je evidentiran i njegov izlazak u 16:05 sati.

6.7.2. Iz evidencije mjesečne prisutnosti za optuženog RĆ za razdoblje od 1. travnja 2019. do 30. travnja 2019. (list 392 spisa) vidljivo je kako je isti na dan 10. travnja 2019. u 08:21 sati ušao u zgradu Ministarstva financija te je iz iste izašao u 17:02 sati.

6.7.3. Iz evidencije mjesečne prisutnosti za optuženog GĆ (list 393 spisa) za razdoblje od 01. veljače 2018. do 28. veljače 2018. vidljivo je kako je isti inkriminiranog dana iz točke 1. optužnice, to jest 9. veljače 2018. u zgradu Ministarstva financija ušao u 08:18 sati te je iz nje izašao u 16:25 sati.

6.7.4. Iz evidencije o korištenju radnog vremena kroz mjesec veljaču 2018. (list 394 spisa) vidljivo je kako je oštećeni GĆ nakon inkriminiranog dana navedenog u točki 1. optužnice, to jest nakon 9. veljače 2018. pa sve do kraja navedenog mjeseca bio na bolovanju.

6.8. Iz iskaza svjedoka oštećenika GĆ ispitanog u prethodnom postupku od 9. siječnja 2020. (list 130-132 spisa) vidljivo je kako je isti u odnosu na inkriminirani događaj naveden pod točkom 1. optužnice naveo kako je od 2005. godine optuženik njemu bio nadređeni državni službenik u Ministarstvu te je bio nadređeni sve do 8. ožujka 2019. kada je on osobno podnio zahtjev Ministarstvu financija da ga se rasporedi na drugo radno mjesto unutar Ministarstva financija a sve zbog zdravstvenih tegoba koje ima a koje su prouzročene odnosom i prijetnjama koje je prema njemu dulji niz godina upućivao optuženik. Dalje je naveo kako je optuženik u odnosu prema njemu bio grub te se odnosio neprimjereno često ga omalovažavajući i vrijeđajući u mailovima. U odnosu na inkriminirani događaj naveo je kako se točno sjeća dana 9. veljače 2018. dok se nalazio u svom uredu te mu je oko 16,40 sati u ured došao optuženik koji ga je tom prilikom pitao je li napisao ono što mu je rekao na što mu je svjedok odgovorio kako jest te da mu je to proslijedio na njegov e-mail te mu je pritom naveo da ne zna iz kojeg razloga mu se obraća na način da ga stalno maltretira i da vrši mobbing nad njim. Pritom mu je rekao kako je zbog takvog njegovog odnosa prema njemu zdravstveno obolio te da ima problema sa srcem i visokim tlakom te da će zbog toga dobiti srčani udar a na što mu je optuženik prema navodima oštećenika GĆ naveo „dobit ćeš ti čekićem u glavu“. Svjedok je dalje naveo kako mu se prilikom izricanja navedene prijetnje optuženik unio u lice tako da mu je torba ramena skliznula, a tom prilikom je optuženik svojom nogom odgurnuo sjedalicu na kojoj je on sjedio. Naveo je dalje kako je navedena prijetnja kod njega izazvala strah i osjećaj ugroženosti da bi on te prijetnje mogao ostvariti tim više što je tom prilikom isti bio jako bijesan te se osjetio miris alkohola, a svjedok je naveo kako je optuženik osoba koja je inače sklona prekomjernoj konzumaciji alkohola. Dalje je u svom iskazu naveo kako je zbog te situacije počeo osjećati fizike i psihičke tegobe te je stoga i tražio najprije privremeni premještaj na drugo radno mjesto unutar Ministarstva financija a poslije i trajni premještaj na drugo radno mjesto unutar Ministarstva financija.

6.8.1. Svjedok GĆ ispitan na raspravnom zapisniku od 13. travnja 2022. (listovi 275 do 279 spisa) naveo je kako u cijelosti ostaje kod onoga što je iskazao u svom iskazu danom u prethodnom postupku od 9. siječnja 2020. Naveo je kako se točno sjeća vremena kada se to zbilo, to jest naveo je kako se točno sjeća vremena da je to bilo 9. veljače 2018. u 16,40 sati budući kako je tom trenutku pogledao na sat na svom računalu. Naveo je kako se sjeća da je to bio petak te je dalje naveo kako on osobno nikada nije išao podnijeti kaznenu prijavu za navedenu prijetnju u policiju nego je u policiju došao po pozivu ali je naveo kako se ne može točno sa sigurnošću sjetiti kada je pristupio u policiju. Dalje je u svom iskazu naveo kako je na policiju pristupio nakon što se vratio s bolovanja. U svom iskazu na navedenoj raspravi ponovio je kako se inkriminirani događaj zbio 2018. godine, a on je o tome kontaktirao svoje nadređene upravo iz razloga jer mu je optuženik i ranije prijetio primjerice, prijetio mu je da će dobiti bejzbol palicom i to još 2011. godine no on to tada nije prijavio jer je mislio da se optuženi pritom šali.

6.8.2. Svjedok GĆ ispitan na raspravnom zapisniku od 4. lipnja 2025. (listovi 401 do 410 spisa) naveo je kako u cijelosti ostaje kod iskaza kojeg je dao u prethodnom postupku kao i na raspravnom zapisniku od 13. travnja 2022. U odnosu na inkriminirani događaj naveo je kako je optuženik došao u njegov ured inkriminiranog dana u 15,40 sati te mu je izrekao prijetnju na način kako je to inkriminirano u činjeničnom opisu optužnice, odnosno i u samoj presudi. Dalje je naveo kako su podaci o njegovoj prisutnosti Na radnom mjestu inkriminiranog dana točni. Naveo je kako je točno da je inkriminiranog dana, to jest 9. veljače 2018. u prostorije Ministarstva financija ušao u 08:18 sati a izašao u 16:25 sati. Dalje je naveo kako ostaje kod iskaz zadanoga da raspravi od 4. lipnja 2025. kada je naveo da se inkriminirani događaj zbio u 15,40 sati a na pitanje suda zašto sada navodi da se događaj zbio u 15,40 sati dok je u svoja prijašnja dva iskaza naveo da se događaj zbio u 16:40 sati svjedok navodi kako ne zna zašto je to tako naveo. Svjedok je dalje naveo kako je inkriminiranog dana to jest 9. veljače 2018. optuženik bio prisutan na svom radnom mjestu i to u 15,22 sati kada mu je odgovorio putem e- maila te je optuženik bio prisutan i u 15,40 sati kada mu je izrekao i prijeteće riječi a tada je optuženik bio na polasku kući. Naveo je kako se sjeća da je njegova komunikacija s optuženikom inkriminiranog dana, to jest 9. veljače 2018. započela oko 13,00 sati e-mailom kojeg je optuženik njemu poslao. Svjedok je ponovio kako mu je optuženik zaprijetio da će dobiti čekićem u glavu te je istovremeno odgurnuo stolac na kojemu je sjedio. Na pitanje branitelja optuženika iz kojeg razloga je kaznenu prijavu radi prijetnje podnio policiji nakon proteka roka od jedne godine i dva mjeseca od inkriminiranog dana ako se tako jako bojao optuženika svjedok je naveo kako je to podnio tek tada iz razloga što se prethodno obraćao tijelima unutar ministarstva financija, se konkretno etičkom povjerenstvu a nakon što je dobio odluku tadašnjeg ministra financija da za prijetnje nisu nadležni oni već da se obrati policiji tek se tada obratio policiji podnoseći kaznenu prijavu. Na pitanje suda svjedok je naveo kako je dana 12. veljače 2018. bio na poslu što je vidljivo iz njegove mjesečne prisutnosti, te je naveo da je ranije toga dana izašao s posla te je otvorio bolovanje s tim danom.

6.9. Svjedok – oštećenik AĆ je u svom iskazu danom u prethodnom postupku od 29. siječnja 2020. (list 133-135 spisa) naveo kako je dana 5. rujna 2018. tajništvu Ministarstva financija, Etičkom povjerenstvu podnio izjavu o prijetnji o učestalom mobingu protiv optuženika gdje je naveo okolnosti u razdoblju od 2013. do 2018. godine u kojem razdoblju ga je optuženik ponižavao i omalovažavao govoreći mu pritom da je nepismen, da ne zna ništa, da je nesposoban te da ne poznaje ekonomiju i hrvatski jezik a to je navodio pred drugim djelatnicima tijekom zajedničkih sastanaka. Naveo je dalje kako je optuženik osoba koja je često pod utjecajem alkohola te je vrlo često i alkoholiziran bio za vrijeme radnog vremena. Dalje je naveo kako želi istaknuti događaj od 10. travnja 2019. kada je u njegov ured u Ministarstvu financija ušao optuženik te mu je tom prilikom počeo prijetiti kako će ga izbaciti na ulicu, te da će ostati bez posla i da će srediti te da će on njega zapamtiti. Naveo je kako je istoga dana nakon što mu je optuženik uputio navedene prijetnje istoga išao prijaviti u I. policijsku postaju Zagreb radi navedenih prijetnji. Dalje je naveo kako su navedene prijetnje kod njega uzrokovale strah i nesigurnost te se bojao da će dobiti otkaz jer je svjestan činjenice da optuženik ima određena politička pokrića te da bi mogao nešto izmisliti protiv njega. Naveo je kako smatra da je razloga radi kojeg se optuženik okomio na njega taj što je on dao izjavu a koju su morali potpisati svi djelatnici a koja se odnosila na sastanak na kojem je optuženik prijetio oštećenom GĆ da će njemu dati otkaz te da će fizički nasrnuti na njega što je oštećeni AĆ i napisao u svojoj izjavi.

6.9.1. Svjedok – oštećenik AĆ je na raspravnim zapisnicima od 13. travnja 2022. (listovi 275-279 spisa) te od 06. lipnja 2022. (listovi 280-281 spisa) u odnosu na inkriminirane događaje navedene u točkama 1. i 2. optužnice naveo kako u cijelosti ostaje kod iskaza danog tijekom prethodnog postupka od 29. siječnja 2020. Naveo je kako s optuženikom nakon njegove zadnje prijetnje koju mu je optuženik uputio dana 10. travnja 2019. s njim nije komunicirao niti je kod njega dolazio u ured. Naveo je kako je optuženikove prijetnje od toga dana istoga dana prijavio policiji. Dalje je naveo kako je razlog njegovih sukoba s optuženikom taj što u otkada je došao u Ministarstvo financija se u više navrata s optuženikom razilazio u mišljenjima vezano za njihov posao a sve je eskaliralo nakon što je prijetio GĆ kada je nakon toga povjerenica za etička pitanja u Ministarstvu financija gospođa SĆ od svih zaposlenika zatražila očitovanje o navedenom incidentu u odnosu na oštećenika GĆ te se svjedok pritom očitovao na način da je rekao istinu o onome što se dogodilo a obzirom kako mu je oštećeni GĆ ispričao što se dogodilo. Naveo je kako je od toga trenutka protiv njega krenula hajka, difamiranje na različite načine te izopćenje iz kolektiva. Dalje je naveo u svom iskazu kako je prijetnje prijavio policijskim službenicima NĆ i MĆ a kada su isti došli u Ministarstvo financija u povodu ispitivanja vezano za oštećenog GĆ. Naveo je kako se nakon inkriminiranog događaja od 10. travnja 2019. ni na koji način nije obraćao gospođi EĆ koja je tajnica optuženika. Svjedok je dalje naveo kako je optuženik kod njega došao u njegov ured dana 10. travnja 2019. te mu je prijetnje uputio oko 11,00 do 12,00 sati. Na pitanje branitelja iz kojeg razloga je naveo da mu je prijetnje uputio inkriminiranog dana u vremenu od 11,00 do 12,00 sati dok je u svom iskazu u prethodnom postupku naveo kako mu je optuženik prijetnje uputio oko 10,00 sati svjedok je naveo da je to iz razloga što se događaj kada je davao svoj iskaz dogodio prije tri godine te da on nije točno zapisivao sat i minutu kada se događaj zbio. Naveo je kako se događaja sigurno bolje sjećao kada je iskazivao pred policijom. Naveo je da je inkriminiranog dana kada je zadobio prijetnje od strane optuženika isti dan otišao u policiju prijaviti tu prijetnju te je pritom naveo kako nikome od kolega na poslu a prije njegovog odlaska na policiju nije rekao da mu je optuženik prijetio. Dalje je naveo kako se za inkriminirani događaj nije obraćao etičkom povjerenstvu ali se istome obraćao prije inkriminiranog događaja no vezano za njegovog obraćanje etikom povjerenstvu nije bilo sluha. Dalje je pojasnio kako nije siguran je li on inkriminiranog dana u formalnom smislu i sastavio kaznenu prijavu ali je siguran da je toga dana prijavio optuženika da je na njegovu štetu počinio inkriminirano kazneno djelo te je ispričao policijskim službenicima što se toga dana dogodilo. Dalje je naveo kako je loš odnos optuženika prema njemu rezultat toga što on ne podržava lopovluk i krađu te da je radi toga i prozivao optuženika kao i iz razloga što je istinito svjedočio u slučaju prijetnje optuženika prema oštećenom GĆ pred etičkim povjerenstvom što mu je optuženik zamjerio. Dalje je naveo kako se on nakon optuženikovih prijetnji koje mu je uputio osjećao prestrašeno i ugroženo obzirom na činjenicu da mu je okrivljenik rekao da će ga izbaciti na cestu te da će ga egzistencijalno ugroziti.

6.9.2. Svjedok oštećenik AĆ je u svom iskazu danom na raspravnom zapisniku od 4. lipnja 2025. naveo kako ostaje kod svih svojih dosadašnjih iskaza. Pritom je naveo kako u odnosu na inkriminirani događaj od 10. travnja 2019. je naveo kako je toga dana bio na poslu u svom uredu u Ministarstvu financija te mu je optuženik negdje između 10,30 sati i 11,00 sati ušao u ured te mu je izrekao prijeteće riječi na način da će ga izbaciti na ulicu te da će ostati bez posla. Naveo je kako je potom otišao u policijsku upravu prijaviti navedene prijetnje. Ponovno je naveo kako su prijetnje koje je dobio od optuženika prema njegovom mišljenju u direktnoj vezi s njegovim svjedočenjem koje je dao Etičkom povjerenstvu Ministarstva financija a koje se odnosi na inkriminirani događaj s oštećenikom GĆ. Dalje je u svom iskazu naveo kako ne osporava podatke iz evidencije njegove mjesečne prisutnosti za mjesec travanj 2019. godine te je naveo kako se inkriminiranog dana to jest dana 10. travnja 2019. nalazio na svom radnom mjestu od osam sati ujutro do 16 sati poslijepodne s tim da je imao izlaznicu te je oko 11,20 sati izašao sa svog radnog mjesta kako bi podnio prijavu policiji vezano za inkriminirani događaj te se oko 14,00 sati vratio natrag na svoje radno mjesto. Na predočavanje evidencije mjesečne prisutnosti za dan 10. travnja 2019. naveo je kako nije točno da je u prostorije Ministarstva financija ušao u 11,21 sati te je naveo kako je to greška. Pojasnio je kako je u to vrijeme izašao iz prostorija Ministarstva financija kako bi podnio prijavu policijskoj postaji te se u prostorije Ministarstva financija vratio u 14,19 sati. Dalje je naveo kako mu je inkriminiranog dana optuženik zaprijetio da će ga izbaciti na ulicu te da će ostati bez posla te da je točno ono što je naveo vezano za prijeteće riječi koje su mu upućene u iskazu kojeg je dao pred policijom. Vezano za inkriminirani događaj iz točke 1. optužnice to jest vezano za inkriminirani događaj od 9. veljače 2018. koji se odnosi na prijeteće riječi koje je optuženik prema navodima iz optužnice izrekao na štetu oštećenog GĆ svjedok je naveo kako se tog dana sreo s oštećenim GĆ i to negdje oko 15,50 sati, to jest prije kraja radnog vremena te je naveo kako je tom prilikom i razgovarao s oštećenim GĆ te mu je isti tom prilikom rekao kako mu je optuženik prijetio i to na način da će dobiti čekićem u glavu te mu je pritom nogom odgurnuo stolac na kojem je sjedio. Pritom je naveo kako je oštećeni GĆ tom prilikom bio sav u strahu i izvan sebe te je rekao kako odmah ide liječniku.

6.10. Svjedokinja UĆ je u svom iskazu na raspravnom zapisniku od 13. rujna 2022. (listovi 282-285 spisa) navela kako u cijelosti ostaje kod svog iskaza od 13. siječnja 2020. kojeg je dala u prethodnom postupku. Svjedokinja je navela kako ona osobno nije svjedočila nikakvim prijetnjama koje bi optuženik upućivao bilo kome od oštećenika niti je čula da se tako nešto događalo a navela je kako svoja saznanja crpi iz očitovanja koje je njoj pristiglo na e-mail od strane etičkog povjerenstva. Svjedokinja je u svom iskazu navela kako je oštećeni AĆ osoba teške naravi te da je s istim teško surađivati jer ne odstupa od nekih svojih načina.

6.10.1. U svom iskazu od 13. siječnja 2020. kojeg je svjedokinja UĆ dala u prethodnom postupku (listovi 136 do 138 spisa) ista je navela kako osobno nije prisustvovala situacijama u kojima je optuženik osobno prijetio oštećenom GĆ niti bilo kojem drugom djelatniku, no navela je kako je komunikacija optuženika prema GĆ vrlo često bila neprimjerena, omalovažavajuća i ponižavajuća te je ista predstavljala prema svjedokinji pravi primjer mobinga prema oštećenom GĆ. Kao primjer za navedeno navela je sastanke na kojima su bili prisutni optuženik i oštećeni GĆ te je na tim sastancima vrlo često optuženik prekidao oštećenog GĆ kada bi isti govorio te ga je tom prilikom znao vrijeđati a na te uvrede oštećeni GĆ nikada nije odgovarao. Isto tako kao primjer je navela brojne situacije u kojima je optuženik znao zaposlenicima kojima je bio nadređen davati vrlo kratke rokove u kojima su morali izvršiti pojedine zadatke te ako iste nisu izvršili govorio im je kako će snositi posljedice radi toga. Navela je kako su samim time međuljudski odnosi između optuženika i GĆ bili znatno narušeni. Navela je dalje kako je za prijetnje koje je optuženik uputio oštećenom GĆ saznala kada se od nje kao i od ostalih djelatnika Ministarstva financija tražilo da se etičkom povjerenstvu Ministarstva financija očituju na prijavu koju je oštećeni GĆ uputio etičkom povjerenstvu a koja prijava se odnosi na prijetnje koje mu je uputio optuženik. Dalje je navela kako nije osobno prisustvovala događaju kada bi optuženik prijetio oštećenom GĆ ili bilo kojem drugom djelatniku. Dalje je navela kako je optuženik znao govoriti da ukoliko se nešto ne napravi da će taj djelatnik vidjeti što će mu se dogoditi odnosno da će vidjeti što ga čeka ako to ne izvrši. Svjedokinja je dalje navela kako se odnos i komunikacija optuženika prema njoj kao i prema ostalim djelatnicima promijenila na bolje nakon što su etičkom povjerenstvu prijave protiv njega podnijeli oštećeni u ovom predmetu GĆ kao i AĆ, a to poboljšanje komunikacije se očitovalo u tome da optuženik radne zadatke počeo slati putem e-maila u redovno radno vrijeme i to na znanje voditeljima službi te da su njegovi zahtjevi otada postali precizniji i jasniji. Svjedokinja je dalje navela kako je nakon što je oštećeni AĆ prijavio optuženika etičkom povjerenstvu optuženika za neprimjereno ponašanje je djelatnik Ministarstva financija FĆ njoj osobno donio papir na kojemu je pisalo da je optuženik dobar čovjek, kolegijalan te da svima izlazi u susret i da svima pomaže te je na tom papiru ostavljeno mjesto za potpise djelatnika sektora u kojem ona radi odnosno koji se slažu s tekstom te izjave te je svjedokinja navela kako je petoro ili šestoro djelatnika potpisalo tu izjavu ali ona osobno to nije htjela potpisati.

6.11. Svjedok CĆ je na raspravnom zapisniku od 13. rujna 2022. (listovi 282 do 285 spisa) u bitnome naveo kako ostaje u cijelosti kod svog iskaza od 14. siječnja 2020. (listovi 139-140 spisa) kojeg je dao u prethodnom postupku. Naveo je dalje kako mu nije ništa poznato o bilo kakvim prijetnjama već mu je samo poznato da bi optuženik u pojedinim navratima oštećenog GĆ nazivao pogrdnim imenima. Dalje je naveo kako se optuženik inače prema oštećenom GĆ ponašao vrlo nekorektno i omalovažavajuće te te da nije cijenio njegov rad.

6.11.1. Svjedok CĆ je u svom iskazu danom u prethodnom postupku od 14. siječnja 2020. (listovi 139 do 140 spisa) naveo kako je za vrijeme dok je radio u Ministarstvu financija imao vrlo dobre odnose s oštećenim GĆ koji je ujedno bio i njegov nadređeni te je naveo kako se isti korektno, ljubazno i profesionalno ophodio prema svim zaposlenicima. Naveo je kako GĆ nikada ni na koga nije povisio ton te nije bilo nikakvih problema s njim. Dalje je naveo kako se optuženik vrlo često na zajedničkim sastancima unutar sektora znao na jedan omalovažavajući način odnositi prema oštećenom GĆ aludirajući na njegovo porijeklo iz Bosne i Hercegovine te mu je vrlo često govorio kako on ništa ne zna te da je nesposoban. Svjedok je dalje naveo kako je u razgovorima s GĆ saznao kako je isti zabrinut za svoju egzistenciju to jest da je u strahu da bi ga optuženik prilikom sistematizacije radnih mjesta mogao ostaviti neraspoređenoga. Isto tako svjedok je naveo kako je u razgovoru s oštećenim GĆ doznao kako se boji da bi ga optuženik u naletu svog bijesa mogao i fizički ozlijediti a naveo je kako mu je oštećeni GĆ u tom smislu uputio i prijetnje. Svjedok je dalje naveo kako nema nikakvih saznanja o odnosima između optuženika i oštećenog AĆ.

6. 12. Svjedokinja EĆ je u svom iskazu na raspravnom zapisniku od 6. travnja 2023. (listovi 296 – 304 spisa) navela kako 9. veljače 2018. nije svjedočila nikakvom incidentu između oštećenika GĆ i optuženika. Navela kako je navedenog dana bila na poslu u svojoj sobi no nikakve verbalne incidente nije čula. Dalje je u svom iskazu navela kako se sjeća da je dana 9. veljače 2018. optuženik bio u Saboru te da se na povratku iz Sabora vratio na svoje radno mjesto i nastavio obavljati svoj posao te nije primijetila da se bilo što neuobičajeno dogodilo. Navela je kako su međuljudski i radni odnosi u sektoru bili dobri te su odnosi između optuženika i oštećenog u ovom predmetu GĆ bili dobri i korektni. Navela je dalje da je optuženik kada bi nekoga zadužio za određeni predmet taj predmet signirao toj osobi te ako nekome nešto vezano za rad na određenom predmetu nije bilo jasno mogao se uvijek o tome obratiti optuženiku. Svjedokinja je isto tako navela kako su odnosi optuženika i oštećenog u ovom predmetu AĆ isto tako bilo korektni s time da je navela da je oštećeni AĆ prije nego što je otišao u mirovinu počeo odbijati preuzimati predmete. Dalje je navela kako je AĆ dana 10. travnja 2019. godine došao u njezin ured koji se nalazi prije nego što se uđe u ured optuženika te joj se unio u lice i rekao joj da prenese optuženiku da ako isti ima muda da kod njega dođe te da se s njim obračuna te da mu je ona na to odgovorila kako je optuženik prisutan pa neka mu ode on osobno to reći, no prema iskazu svjedokinje AĆ to nije učinio. Dalje je navela kako toga dana optuženik nije odlazio kod optuženika a niti se toga dana optuženik više vraćao u njen ili u optuženikov ured. Svjedokinja je dalje navela kako 10. travnja 2019. nije izlazila iz ureda, osim ako je bila na pauzi. Svjedokinja je u odnosu na inkriminirani događaj od 9. veljače 2018. navela kako se sjeća da je toga dana tražila oštećenog GĆ jer je bio nedostupan te je navela kako se zbog proteka vremena ne može sa sigurnošću sjetiti je li ona toga dana oštećenog GĆ zvala telefonom. Dalje je navela kako je iz kadrovske službe saznala da je oštećeni GĆ s danom 12. veljače 2018. otvorio bolovanje te da je taj dan bio ponedjeljak te da taj dan nije bio u kontaktu s optuženikom. U odnosu na događaj od 10. travnja 2019. svjedokinja je navela kako tog datuma nije uspjela dobiti AĆ na telefon a nakon što mu je neki predmet dodijeljen u rad a to iz razloga što se isti nije javljao kada bi vidio njezin broj telefona. Navela je kako se sjeća da AĆ nije želio naučiti novi informatički sustav a to je saznala od drugih ljudi koji su joj to rekli.

6.12.1. Svjedokinja EĆ je u svom iskazu na raspravnom zapisniku od 10. siječnja 2024. (listovi 325 – 335 spisa) navela kako se na pritužbu oštećenog GĆ očitovala na način da ništa od navedenog u njegovoj pritužbi nije čula niti vidjela. Dalje je navela kako je njezin odnos s optuženikom uvijek bio korektan kao što je korektan bio i njezin odnos s oštećenim GĆ dok je u odnosu na oštećenog AĆ navela kako s njim osim navedenog incidenta od 10. travnja 2019. godine i nije imala nikakvog kontakta.

6.13. Svjedok VĆ je u svom iskazu na raspravnom zapisniku od 11. rujna 2023. (listovi 315 – 322 spisa) naveo kako je zaposlenik Ministarstva financija te poznaje oba oštećenika u ovom predmetu, to jest poznaje i GĆ i AĆ. Naveo je kako je s AĆ bio u istoj sobi dok mu je GĆ bio nadređen jer je isti bio voditelj službe za koncesiju. U odnosu na inkriminirani događaj od 9. veljače 2018. naveo kako mu ništa nije poznato obzirom kako se on i oštećeni GĆ ne nalaze na istome katu. Dalje je u svom iskazu naveo kako je atmosfera u sektoru bila dobra te su se svi lijepo slagali te je jedini koji je odudarao od toga bio AĆ koji prema navodima svjedoka svoj posao uopće nije obavljao. Svjedok je dalje u svom iskazu naveo situacije u kojima se oštećeni AĆ na jedan nekorektan način odnosio prema radnom kolektivu.

Raščlamba i ocjena vjerodostojnosti proturječnih dokaza o spornom

7. Sud je analizirajući iskaze svih svjedoka ispitanih tijekom ovog postupka kao i analizirajući dokumentaciju koja je pročitana tijekom ovog postupka utvrdio kako je optuženik počinio kazneno djelo prijetnje kako je to opisano u točki 1. optužnice, a samim time i u točki 1. izreke presude na štetu oštećenog GĆ, kao što je utvrdio kako je optuženik počinio kazneno djelo prijetnje kako je to opisano u točki 2., a samim time i u točki 2. izreke presude na štetu oštećenog AĆ. Naime, analizirajući dokumentaciju koju je oštećeni GĆ priložio prilikom podnošenja kaznene prijave a koja je pročitana tijekom dokaznog postupka te je navedena pod točkama 6., 6.2, 6.3. i 6.6. presude je sud je izveo zaključak kako se GĆ zbog učestalog uznemiravanja od strane optuženika kao i zbog prijetnje opisane u točki 1. ove optužnice obratio etičkom povjerenstvu Ministarstva financija radi zaštite te je pritom tražio i dobio privremeni premještaj a kasnije i trajni premještaj na drugo radno mjesto unutar Ministarstva financija. Dalje je iz navedene dokumentacije vidljivo kako oštećeni GĆ nije dobio odgovarajuću zaštitu od strane Etičkog povjerenstva Ministarstva financija i drugih službi unutar Ministarstva financija kojima se obraćao a vezano za prijetnju koju mu je uputio optuženik već je dobio od navedenih službi odgovor kako je za postupanje po navedenoj prijetnji nadležna policija. Dalje je iz dokumentacije pročitane pod točkama 6., 6.2., 6.3, i 6.6 vidljivo kako je oštećeni GĆ zbog učestalog uznemiravanja od strane optuženika a i zbog učestalog mobinga od strane optuženika zadobio zdravstvene smetnje i to fizičke a pogotovo psihičke prirode te je zbog potonjih i morao tražiti premještaj na drugo radno mjesto a sve po preporuci liječnika psihijatra koji je u svom mišljenju zaključio da bi povratak na isto radno mjesto s bolovanja na kojemu se optuženik nalazio zbog navedenih psihičkih tegoba na njega tegobno djelovalo na način da bi se njegovo psihičko stanje moglo dodatno pogoršati. Dodatno je pojašnjeno u psihijatrijskom nalazu kako bi povratak na isto radno mjesto tegobno djelovalo u odnosu na psihičko zdravlje oštećenog GĆ iz razloga što je glavni okidač za njegovo narušeno psihičko zdravlje odnos i ponašanje optuženika prema njemu a obzirom na činjenicu da mu je optuženik bio nadređeni državni službenik.

7.1. Analizirajući sva tri iskaza koja je tijekom ovog postupka oštećeni GĆ dao vidljivo je kako je u odnosu na prijeteće riječi koje mu je uputio optuženik oštećeni GĆ uvijek identično iskazivao i nije mijenjao svoj iskaz. U odnosu na prijeteće riječi koje mu je uputio optuženik a koje su navedene u točki 1. optužnice odnosno izreke presude optuženik je u sva tri svoja iskaza naveo kako mu je optuženik prijetio na način da mu je rekao da će dobiti čekićem u glavu istovremeno nogom odgurnuvši sjedalicu na kojoj je oštećeni GĆ u tom trenutku sjedio. Isto tako u sva tri iskaza je oštećeni GĆ potvrdio kako je u narušenim odnosima s optuženikom što je u skladu s ranije navedenom dokumentacijom koja je navedena u točkama 6. i 6.2. ove presude. Isto tako u svim iskazima je vidljivo kako se inkriminirani događaj pod točkom 1. optužnice zbio 9. veljače 2018. Jedina činjenica u kojoj se razlikuju iskazi oštećenog GĆ jest ta što je isti na raspravnom zapisniku od 4. lipnja 2025. naveo kako mu je optuženik prijetnju inkriminiranu pod točkom 1. optužnice uputio dana 9. veljače 2018. u 15,40 sati dok je u svom iskazu navedenom u prethodnom postupku kao i u svom prvom iskazu na raspravi naveo kako mu je prijetnja od strane optuženika upućena dana 9. veljače 2018. u 16,40 sati.

7.2. Sud je analizirajući dokumentaciju koja se odnosi na oštećenog GĆ kao i sva tri njegova iskaza povjerovao oštećenom GĆ i to tako da je povjerovao njegovim iskazima u kojima je isti navodio kako mu je optuženik prijetio na način da će dobiti ćekićem u glavu a što je oštećeni OĆ i navodio u dokumentaciji koja je tijekom postupka pročitana u odnosu na njega. Razlog za navedeno jest u činjenici što oštećeni GĆ nije imao razloga neosnovano teretiti optuženika i to kroz razdoblje od 2018. godine to jest od inkriminiranog događaja na ovamo budući kako iz svih dokaza koji su izvedeni tijekom ovog postupka se niti iz jednog od izvedenih dokaza ne može izvesti zaključak o postojanju razloga radi kojega bi oštećeni GĆ neosnovano teretio optuženika. U odnosu na činjenicu da je na posljednjem raspravnom zapisniku oštećeni GĆ naveo kako se inkriminirani događaj od 9. veljače 2018. godine zbio u 15,40 sati a ne u 16,40 sati kako je to navodio u svoja prijašnja dva iskaza sud pripisuje omašci oštećenog GĆ prilikom iskazivanja budući kako je i sam oštećeni GĆ u svom iskazu danom na raspravnom zapisniku od 4. lipnja 2025. naveo kako su podaci o vremenu njegovog ulaza i izlaza iz Ministarstva financija na navedeni dan, to jest na dan 9. veljače 2018. točni te je isti iz zgrade Ministarstva financija izašao u 16,25 sati.

7.3. U odnosu na kazneno djelo opisano u točki 2. optužnice a samim time i izreke presude, to jest u odnosu na kazneno djelo prijetnje na štetu oštećenog AĆ iz dokumentacije koja je navedena pod točkom 6.1. ove presude vidljivo je je kako je oštećeni AĆ tajništvu Ministarstva financija i Etičkom povjerenstvu unutar Ministarstva financija bio prinuđen prijaviti optuženika zbog kontinuiranih prijetnji i mobinga koje je optuženik provodio prema njemu uz još nekoliko njegovih lojalnih kolega. Iz iste dokumentacije je vidljivo kako je oštećenog AĆ optuženik napadao i vrijeđao ga vulgarnim riječima i to na način da će ga izbaciti na cestu te ga optužio da je falsificirao diplome a to je optuženik prema njemu ponajprije radio iz razloga što mu je optuženik jako zamjerio što se očitovao etičkom povjerenstvu u povodu optuženikovog maltretiranja i prijetnji koje je optuženik uputio oštećenom GĆ.

7.4. Iskazi koje je u tri navrata oštećeni AĆ davao tijekom ovog postupka su međusobno sukladni, to jest identični kako u pogledu prijetećih riječi koje mu je uputio optuženik tako i u pogledu inkriminiranog vremena prijetnji. Naime oštećenik je u sva tri navrata jasno naveo da mu je optuženik prijetio da će ga izbaciti na ulicu, te da će ostati bez posla i da će ga srediti te da će on njega zapamtiti. Isto tako, u sva tri iskaza jasno je naveo kako se taj inkriminirani događaj zbio dana 10. travnja 2019. oko 10,30 sati. Nadalje navedeni iskazi su u skladu s dokumentacijom koja je navedena pod točkom 6.1. ove presude.

7.5. Sud je analizirajući dokumentaciju navedenu pod točkom 6.1. spisa kao i pročitane iskaze oštećenika AĆ povjerovao oštećenom AĆ i to tako da je povjerovao njegovim iskazima u kojima je isti navodio kako mu je optuženik prijetio na način da će ga izbaciti na ulicu, da će ostati bez posla, da će ga srediti, da će ga zapamtiti, a što je oštećeni AĆ i navodio u dokumentaciji koja je tijekom postupka pročitana u odnosu na njega, to jest isto je navodio u dokumentaciji koja je navedena u točki 6.1. ove presude. Razlog za navedeno jest u činjenici što oštećeni AĆ nije imao razloga neosnovano teretiti optuženika i to kroz razdoblje od 2019. godine pa naovamo budući kako razlog za neosnovano terećenje optuženika za kazeno djelo prijetnje koje je upućeno prema njemu ne proizlazi niti iz jednog dokaza koji je pročitan tijekom ovog postupka. Valja navesti da je iskaz svjedoka AĆ u skladu i s dokumentacijom koja je pročitana pod točkom 6.7.1 to jest ista je u skladu s evidencijom mjesečne prisutnosti za oštećenog AĆ za razdoblje 1. travnja 2019. do 30. travnja 2019. (list 391 spisa) iz koje je vidljivo kako je isti inkriminiranog dana, to jest 10. travnja 2019. ulazio u zgradu Ministarstva financija u dva navrata i to u 07:59 sati kao i u 14:19 sati dok je iz navedene zgrade izašao u 11:21 sati te u 16:05 sati. Naime, iako je u navedenoj dokumentaciji navedeno da je ulazio u zgradu Ministarstva financija i u 11:21 sati tu se radi o očitoj grešci budući kako nije moguće da je oštećeni AĆ istoga dana tri puta u zgradu ulazio a samo jednom izašao te je stoga istinit navod oštećenog AĆ da je se tu radi o grešci budući da je isti imao izlazinicu za vrijeme 11:21 sati te se isti ponovno vratio u zgradu Ministarstva financija u 14:19 sati. Stoga je oštećeni AĆ inkriminiranog dana to jest 10. travnja 2019. u zgradu Ministarstva financija ušao u 07:59 sati, iz iste je izašao u 11:21 sati, ponovno je u istu ušao u 14:19 sati te je iz iste izašao u 16:05 sati.

7.6. U odnosu na obranu optuženika gdje isti osporava da je inkriminiranih dana koji su navedeni pod točkama 1. i 2. optužnice prijetio oštećenicima GĆ i AĆ sud nije povjerovao jer su isti u suprotnosti s iskazima samih oštećenika te očigledno služe u svrhu da od sebe otkloni kaznenu odgovornost koja postoji zbog kazenih djela prijetnje koje je počinio. Nadalje, sud nije povjerovao obrani optuženika iz razloga što obzirom na dokumentaciju koja je pročitana tijekom dokzanog postupka kao i obzirom na iskaze obaju oštećenika kao i svjedoka UĆ i CĆ se iz ničega ne može zaključiti da bi se oštećenici protiv njega urotili i to zbog, kako optuženik navodi, zlobe i zloće s njihove strane te radi trajnih crta ličnosti oštećenog AĆ. Sud isto tako nije povjerovao navodima optuženika koji se odnose na činjenicu koju je on naveo da se kod oštećenog GĆ radi o osobi koja je neradnik i manipulator budući kako drugačije proizlazi iz iskaza svjedoka UĆ i CĆ.

7.7. Iskazima svjedoka UĆ i CĆ sud je povjerovao budući kako su isti nepristrani i objektivni te su isti u svojim iskazima iako nisu imali direktnih saznanja o samim inkriminiranim događajima jasno naveli kako je odnos optuženika prema oštećenom GĆ bio nekorektan, nekolegijalan i uznemiravajući bez ikakvog razloga. Isto tako su naveli kako se oštećeni GĆ na korektan i uljudan način ophodio prema svim zaposlenicima.

7.8. Iskazima svjedoka EĆ i VĆ sud nije povjerovao budući kako iste smatra nevjerodostojnima i usmjerenima na otklanjanje kaznene odgovornosti od optuženika a sve budući kako su isti vrlo bliski suradnici optuženika a osobno i nemaju nikakvih neposrednih saznanja o inkriminiranim događajima.

Zaključak o činjeničnim utvrđenjima

8. Nakon izvedenih dokaza i iznesene obrane optuženika sud je nedvojbeno utvrdio kako je optuženik počinio dva kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11 i to na način kako mu se to stavlja na teret predmetnom optužnicom. Naime, sud je nedvojbeno utvrdio kako je optuženik oštećenom GĆ dana 9. veljače 2018. godine oko 15,40 sati u zgradi Ministarstva financija u Zagrebu uputio prijeteće riječi da će dobiti čekićem u glavu istovremeno nogom odgurnuvši sjedalicu na kojoj je GĆ sjedio. Isto tako sud je nedvojbeno utvrdio kako je optuženik oštećenom AĆ dana 10. travnja 2019. oko 10,30 sati u Zagrebu u zgradi Ministarstva financija istome uputio prijeteće riječi na način da mu je rekao da će ga izbaciti na ulicu, da će ostati bez posla, da će ga srediti, da će ga zapamtiti.

Razlozi odbijanja prijedloga

9. Sud je na raspravnom zapisniku od 3. rujna 2025. na temelju članka 421. stavka 1. točke 2. ZKP/08 odbio kao nevažan dokazni prijedlog obrane da se kao dokaz tijekom postupka pročita na navedenoj raspravi u spis predana tužba oštećenog AĆ u parničnom postupku protiv tuženika Hrvatskog zavoda za norme te presuda Županijskog suda donesena u tom predmetu. Sud je na temelju iste osnove na istoj raspravi odbio i dokazni prijedlog obrane da se kao dokaz pročita zapisnik od 6. svibnja 2015. s parničnog ročišta u navedenom predmetu između AĆ i Hrvatskog zavoda za norme te radna knjižica za optuženika. Razlog za navedeno jest taj što se izvođenjem navedenih dokaza ne bi mogle utvrditi odlučne činjenice u ovom postupku iz razloga što ne postoji povezanost između činjenica koje obrana navedenim dokazima želi utvrditi i odlučnih činjenica koje se u ovom postupku trebaju utvrditi. Naime, u ovom predmetu se radi o dva kaznena djela prijetnje koje je optuženik uputio u dva navrata i to u jednom navratu oštećeniku GĆ i u jednom navratu oštećeniku AĆ i to u oba navrata u mjestu, vremenu i na način kako je opisano pod točkama 1. i 2. optužnice. Navedeni dokazi koji su odbijeni su nevažni radi utvrđenja bilo kojih činjenica koje su u vezi s oba kaznena djela prijetnje koja se optuženiku optužnicom stavljaju na teret te sud stoga nije prihvatio njihovo izvođenje.

Razlozi čitanja zapisnika o iskazima

10. Sud je tijekom dokaznog postupka na raspravi čitao zapisnike o iskazima svjedoka i to na temelju članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP/08 pročitani su zapisnici o iskazima ispitanih svjedoka u prisutnosti stranaka na raspravi i iskaz svjedoka GĆ s raspravnog zapisnika od 13. travnja 2022. (listovi 275-279 spisa), AĆ s raspravnog zapisnika od 13. travnja 2022. (listovi 275-279 spisa), AĆ s raspravnog zapisnika od 06. lipnja 2022. (listovi 280-281 spisa), UĆ s raspravnog zapisnika od 13. rujna 2022. (listovi 282-285 spisa), CĆ s raspravnog zapisnika od 13. rujna 2022. (listovi 282-285 spisa), EĆ s raspravnog zapisnika od 06. travnja 2023. (listovi 296-304 spisa), VĆ s raspravnog zapisnika 06. travnja 2023. (listovi 296-304 spisa), LĆ s raspravnog zapisnika 11. rujna 2023. (listovi 315-322 spisa) i EĆ s raspravnog zapisnika 10. siječnja 2024. (listovi 325-335 spisa). Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08 tijekom postupka su uz suglasnost stranaka pročitani iskazi svjedoka ispitanih tijekom prethodnog postupka i to svjedoka-oštećenika GĆ od 9. siječnja 2020. (list 130-132 spisa), svjedoka-oštećenika AĆ od 29. siječnja 2020. (list 133-135 spisa), svjedokinje UĆ (list 136-138 spisa) te svjedoka CĆ od 14. siječnja 2020. (list 139-140 spisa). Navedeni iskazi su pročitani iz razloga što je sud smatrao kako nema potrebe navedene svjedoke ponovno ispitivati na okolnosti o kojima su svjedočili na raspravama koje su održane pred prethodnim raspravnim sucem a i iz razloga što su se i same stranke u postupku suglasile s čitanjem navedenih iskaza te nisu imali primjedbe na pročitane iskaze.

Pravna utvrđenja

10. Optuženiku se stavlja na teret da je počinio dva kaznena djela prijetnje opisano u članku 139. stavku 2. i 3. KZ/11 a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11 sve u vezi s člankom 51. KZ/11 i to jedno na štetu oštećenog GĆ i jedno na štetu oštećenog AĆ. Kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 2. KZ/11 čini onaj tko između ostalih modaliteta navedenog kaznenog djela drugome ozbiljno prijeti da će njega teško tjelesno ozlijediti ili uništiti njegov društveni položaj ili materijalni opstanak. Kvalificirani oblik kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11 između ostalih modaliteta tog kaznenog djela čini onaj tko prijetnju iz članka 139. stavka 2. KZ/11 uputi prema prema službenoj osobi u svezi s njezinim radom. U konkretnom slučaju kazneno djelo prijetnje u odnosu na oštećenog GĆ optuženik je počinio upućujući mu riječi koje kod istoga mogu prouzrokovati tešku tjelesnu ozljedu a prijetnje su upućene prema GĆ koji je u tom trenutku bio državni službenik u Ministarstvu financija te je u okviru svoje djelatnosti na radnom mjestu na kojem se tada nalazio obavljao javne ovlasti. Isto tako u konkretnom slučaju kazneno djelo prijetnje u odnosu na oštećenog AĆ je optuženik je počinio upućujući mu riječi koje kod istoga mogu i uništiti materijalni opstanak oštećenog AĆ a oštećeni AĆ je u tom trenutku kada su mu prijetnje upućivane bio državni službenik u Ministarstvu financija te je u okviru svoje djelatnosti na radnom mjestu na kojem se tada nalazio obavljao javne ovlasti, a prijetnje koje su mu upućene su mu upućene u vezi s njegovim radom.

Razlozi o krivnji

11. Kaznena djela koja se optuženiku stavljaju na teret optuženik je počinio s izravnom namjerom to jest isti je bio svjestan obilježja kaznenih djela koje mu se optužnicom stavljaju na teret te je isti htio njihovo ostvarenje.

11.1. U odnosu na kazneno djelo prijetnje upućene prema oštećenom GĆ optuženik je isto počinio s izravnom namjerom, to jest bio je svjestan činjenice da izricanjem riječi prijetećeg sadržaja „da će dobiti čekićem u glavu“ ostvaruje obilježja kaznenog djela prijetnje u odnosu na oštećenog GĆ. Izricanjem navedenih riječi prijetećeg sadržaja vidljivo je kako je htio počinjenje tog kaznenog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret.

11.2. U odnosu na kazneno djelo prijetnje upućene prema oštećenom AĆ optuženik je isto počinio s izravnom namjerom to jest bio je svjestan činjenice da izricanjem riječi prijetećeg sadržaja da će ga izbaciti na ulicu, da će ostati bez posla, da će ga srediti, da će ga zapamtiti ostvaruje obilježja kaznenog djela prijetnje u odnosu na oštećenog AĆ. Izricanjem navedenih riječi prijetećeg sadržaja vidljivo je kako je optuženik htio počinjenje tog kaznenog djela koje mu se optužnicom stavlja na teret.

11.3. Ubrojivost, svijest o protupravnosti kao i nepostojanje ispričavajućih razloga kao sastavni elementi krivnje u kaznenopravnom smislu u odnosu na oba kaznena djela kod optuženika nisu ničim tijekom postupka bili dovedeni u pitanje.

Zaključak o postojanju kaznenog djela

12. Obzirom na sve ranije opisane razloge i utvrđenja, to jest analizirajući i ocjenjujući sve izvedene dokaze kako svakog pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je na nedvojbeni način utvrdio da su se ispunila sva subjektivna i objektivna obilježja oba kaznena djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11 u vezi s člankom 51. KZ/11. koje se optuženiku izmijenjenom optužnicom stavljaju na teret odnosno da su se inkriminirani događaji odvili na način kako je to navedeno u činjeničnom opisu optužnice. Stoga je sud optuženika i oglasio krivim za navedena kaznena djela te ih je osudio na kaznu kako je to navedeno u izreci presude.

Obrazloženje kazne

13. Sud je optuženom RĆ za svako kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Na temelju članka 51. stavka 2. KZ/11 sud je optuženog RĆ osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci. Na temelju članka 56. KZ/11 navedenu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od deset mjeseci je uvjetovao na način da se ista neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od četiri godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Prilikom odmjeravanja pojedinačnih kazni za svako navedeno kazneno djelo prijetnje kao i prilikom odmjeravanja jedinstvene kazne zatvora za navedena djela sud je kao olakotnu okolnost optuženiku cijenio njegovu prijašnju kaznenu i prekršajnu neosuđivanost. Kao otegotnu okolnost cijenio je činjenicu što se kod optuženika radi o osobi koja je u trenutku počinjenja kaznenih djela koja mu se stavljaju na teret bio visoko rangirani rukovodeći državni službenik u Ministarstvu financija te su mu oštećenici bili neposredno podređeni državni službenici te je koristeći svoju rukovodeću funkciju i činjenicu što je nadređen obama oštećenicima istu zloupotrebljavao na način da je činjenicu što je oštećenike koji ovise o njima budući kako su isti podređeni državni službenici mobingirao i zlostavljao bez opravdanog razloga te su kaznena djela prijetnje upravo posljedica toga. Time je optuženik u ophođenju prema oštećenicima postupao neetično te je time povrijedio svoju dužnost da se kao državni službenik a pogotovo kao rukovodeći državni službenik s poštovanjem odnosi prema službenicima koji su mu podređeni. Kao otegotnu okolnost sud je optuženiku cijenio i činjenicu što je žrtva GĆ kao posljedicu prijetnje koja mu je upućena pretrpio velike zdravstvene probleme kako fizičke tako i psihičke prirode te je radi toga i tražio premještaj na drugo radno mjesto unutar Ministarstva financija. Isto tako kao otegotnu okolnost sud je optuženiku cijenio i činjenicu što je kaznena djela počinio s najtežim oblikom krivnje to jest s izravnom namjerom.

13.1. Sud je stajališta da će se upravo pojedinačnim zatvorskim kaznama u trajanju od šest mjeseci za svako pojedino djelo kao i jedinstvenom zatvorskom kaznom u trajanju od deset mjeseci koja se neće izvršiti ukoliko u roku provjeravanja od četiri godine ne počini novo kazneno djelo postići svrha kažnjavanja propisana u članku 41. KZ/11 to jest da će se upravo ovako izrečenom kaznom izraziti društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počiniteljima ponovno uključivanje u društvo.

Obrazlaganje odluke o trošku

14. Obzirom da je optuženiku izrečena osuđujuća presuda sud je na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka i rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25.; dalje u tekstu ZKP/08) naložio optuženom RĆ naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura. Navedeni iznos sud smatra primjerenim obzirom na duljinu trajanja i složenost postupka odnosno na broj radnji koji je proveden tijekom cjelokupnog postupka.

15. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 19. rujna 2025.

S u d a c:

Kruno Mittermayer

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. OKDO Zagreb na broj KO-DO-3689/2020

2. optuženi RĆ, [adresa]

3. branitelj optuženika, odvjetnik Josip Reljić

4. opunomoćenik oštećenog GĆ, odvjetnik Ivica Cvitić