REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Gundulićeva 27
Split
Poslovni broj: P Ob-100/2022-57
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Anđelki Rađi kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice MFP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Ljubici Vuković, odvjetnici iz Splita, protiv tuženika MF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Josipu Krstuloviću, odvjetniku iz Splita, radi rješavanja pitanja o roditeljskoj skrbi i o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta mal. JF, OIB: [osobni identifikacijski broj], a mal. dijete zastupano po posebnom skrbniku ĐF, dipl. pravnici s položenim pravosudnim ispitom, zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Gundulićeva 26A, nakon održane glavne rasprave, uz isključenje javnosti, zaključene dana 23. lipnja 2025. u nazočnosti tužiteljice, pun. tužiteljice, tuženika i pun. tuženika, a objavljene dana 19. rujna 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:
"Mijenja se presuda Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P Ob-746/15 od 5. prosinca 2016. u točki II. na način da će majka JFP, OIB: [osobni identifikacijski broj] samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mal. dijete ĐFP, rođenu **.**.2013., OIB: [osobni identifikacijski broj]."
II. Mijenja se presuda Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P Ob- 746/15 od 5. prosinca 2016. u točki III. izreke presude na način da će se osobni odnosi mal. djeteta stranaka ĐFP s ocem MF odražavati u obliku susreta i druženja svakog petog tjedna na način da će mal. dijete s ocem u tom petom tjednu provoditi vrijeme ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom u trajanju od četiri sata od 15 do 20 sati, te subotom od 10 do 20 sati, sve na način da će otac preuzeti mal. dijete na adresi stanovanja majke, a majka ju preuzeti od oca po završetku susreta i druženja. Za vrijeme ljetnih praznika mal. dijete će s ocem ostvarivati osobne odnose ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 14 do 20 sati, te subotom od 12 do 20 sati. U vremenu kada je otac odsutan iz RH radi posla, otac će s mal. kćerkom imati mogućnost svakodnevno ostvarivati video pozive ili putem telefona.
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice za izmjenom presude Općinskog suda u Splitu pod brojem P Ob-746/15 od 5. prosinca 2016. o tome s kojim roditeljem će mal. dijete stanovati jer se radi o pravomoćno presuđenoj stvari.
II. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1. U tužbi poslanoj ovom sudu 25. veljače 2022. se navodi da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu broj P Ob-746/15 od 5. prosinca 2016. razveden brak stranaka, određeno je da će mal. dijete stranaka ĐFP nakon razvoda braka živjeti s majkom, tužiteljicom, uz zajedničku roditeljsku skrb. Točkom III. iste presude odlučeno je o održavanju susreta i druženja oca – tuženika s mal. kćerkom i to na način da će se isti održavati svakog ponedjeljka od 15,30 do 20,00 sati, svakog vikenda od petka ujutro od 7,30 do subote navečer do 20,00 sati, sedam dana u kontinuitetu tijekom zimskih praznika, polovinu ljetnih praznika, naizmjenično državne praznike, odnosno vjerske blagdane, sve sukladno dogovoru roditelja. Krajem studenog 2021. majke se obratila nadležnoj PP i Centru za socijalnu skrb u Splitu pod sumnjom na spolno zlostavljanje djeteta od strane oca – tuženika, te je bila upućena na provođenje multidisciplinarnog vještačenja od strane Klinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba. Iz nalaza i mišljenja multidisciplinarnog tima, socijalnog radnika, kliničkog psihologa, socijalnog pedagoga i spec. psihijatra dječje i adolescentne psihijatrije proizlazi kako su članovi tima od mal. djeteta tijekom obrade dobili saznanja o izloženosti djeteta ponašanjima oca koja upućuju na neprimjereno spolno ponašanje uz nepoštivanja granica intime, a bez daljnjih kontekstualnih informacija radi čega je otežan uvid u prirodu događaja., kontekstualne informacije je naveo sam otac, a koji je o tome savjetovan. Prije pokretanja ovog postupka, kod nadležnog CZSS Split proveden je postupak obveznog savjetovanja u kojem su sudjelovala oba roditelja, ali tuženik bez obzira na rezultate multidisciplinarnog vještačenja kao i podignutu kaznenu prijavu nije izrazio spremnost da sporazumno s tužiteljicom postigne dogovor oko roditeljske skrbi nad zajedničkim djetetom, te je obvezno savjetovanje okončano dana 3. veljače 2022. S obzirom na navedeno, a kako iz izvješća o obveznom savjetovanju proizlazi da roditelji nisu postigli interes za postizanje sporazuma oko roditeljske skrbi, te da je u obitelji prisutno i obiteljsko nasilje, predlaže se da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će se djelomično izmijeniti točka II. ranije donesene presude P Ob-746/15 od 5. prosinca 2016. na način da će mal. dijete i dalje nastaviti živjeti s majkom ali uz samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi, s obzirom da je ranije bila određena zajednička roditeljska skrb. Također tužiteljica predlaže da se ranije donesena presuda izmijeni u točki III. izreke presude kojom su bili određen i način i vrijeme održavanja susreta i druženja mal. djeteta s ocem, te se predlaže da se isti održavaju u prostorijama Centra za socijalnu skrb Split ili u drugim adekvatnim otvorenim ili zatvorenim prostorima koje odredi Centar za socijalni skrb Split dva puta tjedno u trajanju od po četiri sata uz prisutnost i nadzor treće osobe koju odredi CZSS Split u onom vremenu koja stručna osoba procijeni da odgovara izraženim željama i mogućnostima djeteta.
Također tužiteljica potražuje naknadu parničnog troška.
1.1. Tužiteljica je predložila, a zbog činjenice da se protiv tuženika vodi kazneni postupak zbog počinjenja kaznenog djela spolnog uznemiravanja na štetu mal. djeteta da sud donese temeljem čl. 536. Obiteljskog zakona privremenu mjeru koja sadržajno odgovara prijedlogu za donošenje sudske odluke.
2. Sud je mal. djetetu rješenjem od 8. ožujka 2022., a temeljem odredbe članka 240. st. 1. toč. 2. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ-a) imenovao posebnog skrbnika u osobi ZF, dipl. pravnice s položenim pravosudnim ispitom, zaposlenoj u Centru za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Trg Franje Tuđmana 3.
3. Tuženik se u odgovoru na tužbu izjasnio da se istoj protivi u cijelosti kao neosnovanoj, jer da su apsolutno neistiniti i ničim dokazani navodi iz tužbe da bi tuženik spolno zlostavljao ili spolno uznemiravao svoju kćerku. Tuženik je nadasve brižan otac koji izvršava sve svoje zakonske obveze prema svom djetetu i ne postoji nikakva opravdana opasnost za sigurnost i zdravlje mal. djeteta. Predlaže u cijelosti odbiti tužbene zahtjeve tužiteljice kao i njen prijedlog za donošenje privremene mjere jer tužiteljica ničim nije dokazala ni činjenice, ni okolnosti na koje se poziva. Naime, ni nakon multidisciplinarnog vještačenja koje je provedeno od srane Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba samo proizlazi da se radi o nedovoljno postavljenim granicama intime, tj. ne radi se o spolnom zlostavljanju djeteta kako se to implicira u tužbi, ne postoji optužnica u takvom smislu kao ni ikakva presuda čak niti nepravomoćna. Nema razloga za oduzimanje skrbništva, a niti razlog za ograničavanjem susreta i druženja tuženika s djetetom.
4. Posebna skrbnica mal. djeteta je predložila s obzirom na navode u tužbi kao i priloženo mišljenje Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, da se žurno zatraži od nadležnog CZSS stručno mišljenje koje će sadržavati kompletnu obradu roditelja i mal. djeteta.
5. U tijeku postupka sud je pregledao presudu Općinskog suda u Splitu broj P Ob-746/15 od 5. prosinca 2016., izvješće CZSS Split o obveznom savjetovanju prije pokretanja drugih sudskih postupaka od 3. veljače 2022., nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grad Zagreba od 21. prosinca 2021., rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj Kis-DO- 91/2022 od 15. travnja 2022. i od 25. studenog 2022., presuda Općinskog prekršajnog suda u Splitu PpJ-3834/2017-93 od 8. ožujka 2021., dopisi koje je upućivala majka/tužiteljica CZSS Split kao i Policijskoj postaji Split (stranice spisa 37- 42), mišljenje stručnog tima CZSS Split od 27. rujna 2022., nadopuna od 16. veljače 2023. i od 16. prosinca 2024., te očitovanje stručnog tima od 10. lipnja 2025., nalaz i mišljenje sudskih vještaka spec. psihijatra dr. Dolores Britvić i kliničkog psihologa ZFP od 1. rujna 2024. uz usmenu dopunu od 14. travnja 2025., dokazi tuženika o naobrazbi i društvenim postignućima (stranice spisa 313-410), saslušani su tužiteljica i tuženik u svojstvu stranaka.
6. Tužiteljica i tuženik su popisali trošak postupka.
7. U ovom postupku nisu sporne činjenice da je temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu P Ob-746/15 od 5. prosinca 2016. razveden brak između tužiteljice i tuženika, istom presudom je odlučeno da će zajedničko mal. dijete stranaka GFP, rođena **.**.2013. nakon razvoda braka živjeti s majkom uz zajedničku roditeljsku skrb, istom presudom su određeni i susreti i druženja oca s mal. djetetom i to svakog ponedjeljka od 15,30 do 20,00 sati, svakog vikenda od petka ujutro od 7,30 sati do subote navečer do 20,00 sati, sedam dana u kontinuitetu tijekom zimskih praznika, polovinu ljetnih praznika, a državne praznike i vjerske blagdane naizmjenično sve sukladno dogovoru roditelja. Istom presudom utvrđena je i obveza oca da s osnova uzdržavanja mal. kćerke GFP mjesečno doprinosi iznos od 1.300,00 kuna počevši do 1. studenog 2016. pa ubuduće.
7.1. Tužiteljica u ovoj pravnoj stvari predlaže da se djelomično izmjeni ranije donesena odluka u pogledu roditeljske skrbi mal. djeteta, tj. sada tužiteljica predlaže da sud odredi potpunu samostalnu skrb nje kao majke u odnosu na dijete, u odnosu na određeni način susreta i druženja mal. djeteta s ocem sada predlaže da se ti susreti i druženja održavaju ograničeno i to u prostorijama CZSS Split i li drugim otvorenim i adekvatnim prostorima i to dva puta tjedno u trajanju od po četiri sata, sve uz prisutnost i nadzor treće osobe koju odredi CZSS Split, sve u vremenu u kojem stručna osoba procijeni da odgovara željama i mogućnostima djeteta.
8. Odredbom čl. 104 ObZ-a je propisano da roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb, a roditelji koji ne žive zajedno su dužni ostvarivanje roditeljske skrbi sporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
8.1. Odredbom čl. 105. ObZ-a je propisano da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Jedan roditelj samo stalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, a sud je dužan voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Roditelj koji se protivi zajedničkom ostvarivanju zajedničke roditeljske skrbi, odnosno sklapanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazumu dužan je dokazati da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, u protivnom sud može samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi povjeriti drugom roditelju ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.
9. Sud je sukladno odredbama ObZ-a zatražio kompletnu obradu roditelja i mal. djeteta sve kako bi se sudu dostavilo mišljenje stručnog tima o prijedlogu tužiteljice da ista samostalno izvršava roditeljsku skrb u odnosu na zajedničko dijete i u svezi prijedloga tužiteljice da se ograniči način i vrijeme održavanja susreta i druženja mal. djeteta s ocem.
9.1. Stručni tim Centra za socijalnu skrb Split (sada Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Split – dalje HZSR PU Split) je sudu dostavio svoje mišljenje od 27. rujna 2022. a koje je sastavljeno temeljem više obavljenih razgovora s roditeljima mal. djeteta, razgovora s mal. djetetom, psihologijske obrade roditelja i na temelju uvida u dokumentaciju službe s obzirom na dugogodišnje praćenje obiteljske dinamike. U zaključku mišljenja se navodi da je iz dosadašnjih kontakata s roditeljima utvrđeno kako se radi o turbulentnoj obiteljskoj dinamici s naglim promjenama u međusobnim odnosima roditelja. Naime, u jednom periodu roditelji iskazuju izrazitu zabrinutost zbog neadekvatne roditeljske skrbi jedan prema drugome, a u drugom razdoblju nakon višekratnih savjetodavnih razgovora odnose opisuju "dobrima", potom "odličnim". Prilikom ranijih kontakata s majkom ista je pokazivala nedosljednost u stavovima i postupanja prema ocu. Iako je ranije iskazivala strah zbog nasilnog ponašanja oca i zbog utvrđenih događaja nasilja koje je on počinio prema svojim roditeljima, zahtijevala je ograničenje susreta i druženja oca s mal. djetetom, nedugo kasnije spontano je stručni tim saznao kako dijete (usprkos međusobnom dogovoru roditelja u službi HZSR) dijete je nastavljalo boraviti s ocem i prespavljivati s njim. Nadalje, po preseljenju oca u Njemačku majka je dopuštala djetetu prespavljivanje u kamionu gdje mal. GFP provodi sama vrijeme s ocem u svezi čega majka kasnije, tek na osvrt socijalne radnice o tome iznosi kritički stav. Majka je to pojašnjavala kako ne želi odvajati mal GFP od oca, te je savjetovana o važnosti preuzimanja odgovornosti u smjeru najboljeg interesa mal. djeteta. Kroz razgovor s ocem stručni tim je stekao dojam da isti nema dovoljnog uvida u problematičnost vlastitih postupanja prema mal. djetetu. Otac je fokusiran na dijete, izbjegava konflikt s majkom i od tog konflikta se udaljavao na način da se suzdržavao negativno govoriti o majci djeteta i njenom novom suprugu M prilikom organiziranih sastanaka u svezi pitanja roditeljske skrbi, a nakon prijave za seksualno nasilje je pronalazio odgovornost u njihovom ponašanju. U tim razgovorima je bio upitan o počinjenju djela nasilja prema svojim roditeljima, a zbog kojih je proveo šest mjeseci u zatvoru, on u potpunosti negira te događaje te daje nedostatna pojašnjenja izricanja strože "zatvorske" kazne. Stručnom timu je upitno u kojoj mjeri otac djeteta ima uvida u nedopustivost navedenih ponašanja kao i u kojoj mjeri preuzima odgovornost za iste postupke. Time je upitna kritičnost u odnosu na neprimjerena i/ili nasilna postupanja u prisutnosti djeteta ili izlaganja djeteta navedenom ponašanju kao i neprimjerenom spolnom ponašanju i nepoštivanju granica intime. Tijekom izrade mišljenja stručnog tima obavljen je i razgovor s mal. djetetom, te nakon što su uočeni čimbenici razvojnog rizika za mal. dijete stručni tim je bio u namjeri da roditeljima izreče mjeru iz obiteljsko pravne zaštite s obzirom da je otac veći dio vremena odsutan iz Republike Hrvatske, ta mjera nije izrečena jer ne bi bila svrhovita, već se obitelj i dalje neposredno prati od strane stručnog tima. Stručni tim je mišljenja kako je u najboljem interesu djeteta zajednička roditeljska skrb osim brige o mentalnom i fizičkom zdravlju djeteta, a u odnosu na koji vid skrbi se predlaže da majka samostalno ostvaruje tu skrb. Naime, u mišljenju je navedeno da u vrijeme kada je dijete pohađalo treći razred osnovne škole je mal. dijete povremeno odlazilo na razgovore kod psihologa u školi radi elemenata hiperaktivnosti, nedostatka koncentracije i pažnje, mal. dijete ima utvrđenu disleksiju i disgrafiju, uključeno je u psihološki tretman, tj. terapiju igrom u centru Madrugada. Tijekom praćenja obitelji i jedan i drugi roditelj su prema nadležnom PU Split prijavljivali 2017. jedan drugoga i to na način da je majka isticala nezadovoljstvo očevim ponašanjem prema djetetu, tj. da je previše fiksiran na dijete, te je usmjeravan na različite aktivnosti kako školskim tako i izvanškolskim, u to vrijeme je i otac navodio neprimjereno ponašanje majke djeteta s obzirom da mu je ista uskraćivala kontakte s djetetom, da majka nije s njim surađivala u njegovim inicijativama po pitanju odgoja djeteta, te da dijete odbija cijepiti zakonski propisanim cjepivima, njemu uskraćuje važnu informaciju o djetetu. Otac je bio prijavljen nadležnoj PP od majke djeteta i njenog novog supruga zbog vrijeđanja i vikanja. Otac je stručnom timu bio dostavio i nalaz od 3. siječnja 2014. od strane psihologa, te mu je tada preporučena psihoterapija i pregled psihijatra, a majka je tada bila i predočila nalaz KBC-a Split od 29. prosinca 2013. u kojem je navedena dijagnoza oca "borderline" (granični poremećaj ličnosti), ali je otac djeteta donio stručnom timu potvrdu od 8. rujna 2017. iz koje potvrde je vidljivo da nema podataka o psihičkim, kroničnim bolestima, ni bolestima ovisnosti. U 2019. je majka prijavila svoja saznanja o događajima nasilja u obitelji oca i to od strane oca prema svojim roditeljima na adresi stanovanja i u prisutnosti djeteta, a navedeno je da je i ranije otac bio agresivan prema mal. djetetu na način da ju je udario dva puta po licu, zbog kaznenog djela prema svojim roditeljima bio je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i dva mjeseca, izrečena mu je i djelomična uvjetna osuda na kaznu zatvora od osam mjeseci, te uvjet dvije godine. Po izlasku oca djeteta iz zatvora uspostavljani su razgovori s roditeljima, te je tada između roditelja bio postignut dogovor koji je sastavljen i na zapisnik pred nadležnim Pu Split iz kojeg je proizlazilo da će se osobni odnosi oca s mal. djetetom postupno ostvarivati bez prespavljivanja, tj. da će se prvo uspostaviti kontakt između oca i djeteta telefonom, potom će se postepeno odvijati to po dva sata sve u dogovoru s majkom. Tijekom razdoblja od rujna 2019. do svibnja 2020. stručni tim je imao saznanja da oboje roditelja surađuju u roditeljskoj skrbi za dijete. U rujnu 2019. saznalo se o seksualiziranom ponašanju mal. djeteta kao i djeteta majčinog sadašnjeg partnera mal. GF, nakon razgovora sa svim sudionicima tj. roditeljima s obje strane roditelji su savjetovani. U studenom 2021. majka djeteta je pristupila PU Split, te navela o ponašanju mal. GFP i o sumnji na seksualno zlostavljanje od strane oca, te je od strane stručnog tima bila upućena da se izvrši obrada pri Poliklinici za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, što je majka i učinila. U odnosu na takvu prijavu otac je bio iznenađen i uznemiren, iskazivao je ljutnju prema majci djeteta i negirao okolnosti prijave, istakao je da je majka osoba koja je pod utjecajem svog novog supruga. Otac je istakao da je dijete zainteresirano za seksualnost u većoj mjeri nego njeni vršnjaci, a s čim je bila upoznata i majka djeteta. Otac je konstantno kroz to vrijeme dok se vršilo vještačenje stalno iskazivao svoje nezadovoljstvu i ljutnju zbog toga što nema kontakt s djetetom. Prilikom vještačenja u Zagrebu nije jasno utvrđeno seksualno zlostavljanje djeteta od strane oca. Majka je savjetovana da treba dijete uključiti u tretman psihologa. U studenom 2021. od strane stručnog tima je organiziran sastanak s stručnim timom škole koju pohađa mal. dijete, majka djeteta se najprije njima obratila za pomoć u svezi prijave događaja seksualnog zlostavljanja. Stručni tim je mal. dijete opisao malo živahnijim, tj. kao dijete kojem nedostaje pažnja, koja je odsutna, stručni tim škole kod djeteta nije uočio nikakve znakove fizičkog ranjavanja. Po završenom vještačenju u Zagrebu od roditelja se saznalo da je dijete ponovno uspostavilo kontakt s ocem, negirao je da je uzrok takvom ponašanju djeteta njegovo ponašanje, odnosno da on ne zna dovoljno jasno postaviti granice intime, već da mal. dijete ima takvo nešto doživjeti od strane svoje majke i njenog sadašnjeg supruga. Tijekom proljeća 2022. učestalo su roditelji jedno prema drugima iznosili svoja saznanja tj. žalili su se jedan na drugoga te su s roditeljima provedeni savjetodavni razgovori. Nakon provedene psihologijske obrade utvrđeno je da otac iskazuje sklonost odgovaranju na socijalno poželjan način u mjeri koja onemogućava interpretaciju, projektivni materijal je uputio stručnu osobu na postojanje psihopatologije kod oca, otac je neučinkovitih obrambenih mehanizama, kod njega se uočavaju značajne teškoće i na području integracije racionalnog dijela ličnosti, tj. zaključak je da je kod oca uočeno više indikatora patološke promjene osobnosti. U psihologijskoj obradi majke, a pri tom ona nije bila sklona sebe prikazati u socijalno poželjnom svjetlu, kod nje nisu uočeni indikatori patološke promjene osobnosti, dobrih je obrambenih mehanizama, dobrih je racionalnih i emocionalnih dijela ličnosti. U razgovoru stručne osobe s mal. djetetom stručni tim je utvrdio da je dijete lako otklonjive pažnje, kod izrade crteža uočava se da je dijete nesigurno i da ima nisko samopouzdanje. Na koncu stručni tim je u svom mišljenju predložio da se osobni odnosi mal. djeteta s ocem ostvaruju pod nadzorom stručne osobe, a sve radi postupaka koji se još vode protiv oca, tj. kada je otac u Republici Hrvatskoj dakle svaki četvrti tjedan, da se vide tri puta tjedno po tri sata uz prethodni dogovor voditelja mjere i roditelja oko vremena i mjesta susreta, a ukoliko se otac za stalno vrati iz Njemačke predloženo je da se osobni odnosi ostvaruju jednom tjedno po dva sata uz prethodni dogovor voditelja mjere i roditelja oko mjesta i vremena susreta i druženja. Predloženo je da se ovakav način održavanja osobnih odnosa odredi privremenom mjerom suda.
10. U odnosu na zaprimljeni nalaz i mišljenje stručnog tima tužiteljica se izjasnila na način da ističe neslaganje s činjenicom što je stručni tim predložio da se majci omogući djelomično samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi o mentalnom i fizičkom zdravlju djeteta, jer da stručni tim o ocu navodi da postoji mogućnost da otac prikriva vlastite probleme s mentalnim zdravljem, kako istina većinu provokacija reagira primjereno agresivno ali da su moguće pretjerano agresivne reakcije, kako projetivni materijal upućuje na postojanje psihopatologije kod oca, kako otac ima značajne poteškoća oko postavljanja jasnih planova i ciljeva kao i nedostatak kompetencija za rješavanje problema, kako ocu nedostaje senzibilnost, da otac ma značajne poteškoće na području integracija racionalnog i emocionalnog dijela ličnosti s obzirom da je kod oca uočeno više indikatora patološke promjene osobnosti, pa da iz svega toga proizlazi da otac nema dovoljno roditeljskog kapaciteta. Tužiteljica je ustrajala u prijedlogu da sud donese privremenu mjeru kojom bi se majci omogućila potpuno samostalna roditeljska skrb o djetetu, jer iako protiv oca nije podignuta optužnica zbog seksualnog zlostavljanja djeteta da to ne znači da je takvo njegovo ponašanje dopušteno, tj. da otac ne postavlja granice intimnog, da se svakako radi o nedopuštenom roditeljskom ponašanju.
10.1. Tuženik je u odnosu na mišljenje stručnog tima izjavio svoje neslaganje navodeći da je to mišljenje sačinjeno u vrijeme kada još nije bila donesena odluka pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu u predmetu broj Kis-DO-91/22 jer da iz rješenja ODO-a u istom predmetu od 25. studenog 2022. je obustavljena istraga protiv oca da bi počinio kazneno djelo protiv spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta – spolnom zlouporabom djeteta mlađeg od 15 godina opisanog po čl. 158. st. 2. Kaznenog zakona. Tuženik je naveo da se protiv njega ne vodi više nikakav postupak, te je predložio da se od nadležnog HZSR PU Split zatraži dopuna mišljenja stručnog tima s obzirom na doneseno rješenje ODO-a u Splitu.
11. U dopuni mišljenja stručnog tima od 16. veljače 2023., a koje je sačinjeno nakon što je stručnom timu dostavljeno rješenje OOD-a u Splitu od 25. studenog 2022. iz kojeg je razvidno da je obustavljena istraga protiv oca mal. djeteta zbog počinjenja kaznenog djela iz čl. 158. st. 2. KZ-a, proizlazi da bez obzira na obustavu istrage otac svojim pojedinim postupcima (mokrenje u prisutnosti mal. djeteta, dozvola mal. djeteta da ga vidi golog, vožnja u jedrilici iako je majka izričito bila protiv...) otac mal. dijete izlaže neprimjerenim situacijama, on o tome nema uvida tj. svoje ponašanje ne doživljava problematičnim dok ga se izravno ne suoči s istim. Radi navedenog je stručni tim predložio da majka jednim dijelom samostalno donosi odluke u vezi s djetetom. Nadalje, da iz nalaza i mišljenja multidisciplinarnog stručnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grad Zagreba proizlazi da je mal. GFP bila izložena "ponašanjima oca koja upućuju na neprimjereno spolno ponašanje uz nepoštivanja granica intime, a bez detaljnih kontekstualnih informacija radi čega je otežan uvid u priloge događaja". Psihologijska obrada roditelja je pokazala kako kod majke nema indikatora patološke promjene osobnosti, dok je otac objektivni psihologijski instrumentarij ispunjavao na socijalno poželjan način u mjeri koja onemogućuje interpretaciju dobivenog profila ličnosti. Sam projektivni materijal je po strukturi takav da roditelji njime ne mogu manipulirati, a na istom je kod oca uočeno više indikatora patološke promjene osobnosti. Stručni tim je dao prijedlog, a kako bi se što točnije utvrdili roditeljski kapaciteti oboje roditelja kao i isključila mogućnost postojanja ozbiljne psihopatologije da se provede kombinirano psihijatrijsko- psihologijsko vještačenje roditelja i mal. djeteta Do rezultata takvog vještačenja predloženo je da sud donese privremenu mjeru kojom bi se uredili osobni odnosi oca s mal. djetetom i to na način, kada otac boravi u [adresa] da mal. dijete s ocem održava osobne odnose ponedjeljkom, srijedom i petkom u trajanju od tri sata uvažavajući školske obveze djeteta, te subotom od 10 do 18 sati, a dok je otac na radu u Njemačkoj da se osobni odnosi ostvaruju putem video poziva.
12. Prije dostave dopune nalaza i mišljenja sud je saslušao stranke. Tužiteljica je istakla da unatoč iskazanoj sumnji na kazneno djelo da otac i po preporuci stručnjaka ima kontakte s djetetom svaki peti tjedan kada otac dođe iz inozemstva i ti kontakti se odvijaju tri do četiri puta tjedno u trajanju od dva do tri sata, te dijete kod oca bude jedan dan tijekom vikenda ili čak i dva bez prespavljivanja. Ona je kao majka, a nakon saznanja o eventualno spolnom zlostavljanju djeteta bila blokirala ocu kontakte i to je trajalo mjesec dana, ali nakon što je upozorena od strane stručnog tima da je ona poslušala savjet i oni kao roditelji su se dogovorili da će se nastaviti s održavanjem osobnih odnosa i to postepeno telefonskim kontaktom uz nadzor i savjetovana je da pokrene ovaj postupak radi promjene sudske odluke. Istakla je da se neprimjereno ponašanje oca događalo i ranije, unatoč upozorenjima npr. otac je ranije uporno dijete vozio na prednjem sjedalu u autu na što mu je ukazano da je to opasno i nedozvoljeno, da je unatrag nekoliko dana djetetu dao da vozi električni romobil, istakla je da su se roditelji tuženika vratili s liječenja iz Krapinskih toplica te da dijete svjedoči svađama između oca i njegovih roditelja. Također je i navela jednu situaciju kada je dijete bilo u dobi od šest godina, da je dozvolio, unatoč njenom protivljenju vožnju djeteta na avionu/jedrilici bez motora. Nadalje, još u ranijoj dobi djetetu je bio kupio smartphone i bile su otvorene aplikacije Facebook, WhatsApp, Instagram, a što je po njenom shvaćanju bilo neprimjereno, te je ona bila blokirala te račune, potom joj je ponovno kupovao smartphone i ona je to blokirala te sada dijete ima običan mobitel bez ikakvih računa. Ona je o svim tim događajima izvještavala stručni tim centra. O sadašnjim kontaktima oca s djetetom navela je da se održavaju bez nadzora s obzirom da joj je rečeno na zavodu da bi eventualno nadzor mogao biti nakon donošenja sudske odluke.
12.1. Saslušan tuženik je istakao da je njega prijavljivanje za sumnju za bludne radnje s djetetom jako pogodilo, a ukoliko bi se uzelo za činjenicu da se on stvarno tako ponašao prema djetetu, svjestan je da bi to bilo neprihvatljivo ponašanje jer da je to sve skupa loše za dijete, da je jedino bitno dijete i mentalno zdravlje djeteta. O tome što je majka istakla da je dijete vozio bez zaštite tj. na prvom sjedalu u vozilu da je on kontaktirao policiju u Zagrebu i od njih tražio savjete pa mu je kazano da kada se dijete vozi u vozilu u dobi do šest godina da treba imati auto sjedalicu s naslonom i s podnožjem, a nakon šeste godine djetetovog života, da je on koristio taj booster/dodatak (povišenje) koje se stavi na sjedalo. On je smatrao da ukoliko dijete uvijek sjedi na tom boosteru na zadnjem sjedalu da ne može razgledavati okolinu, da je stoga znao dijete voziti na prednjem sjedalu ali obvezno uz taj booster i korištenje pojasa. Svo razdoblje nakon prethodnog ročišta kada bi došao u Hrvatsku da je kćerku od Božića 2022. pa do zadnjih četiri do pet dana uvijek vozio na zadnjem sjedištu uz taj booster, a zadnjih četiri do pet dana na prednjem, jer da je na zadnjem sjedištu bio romobil, a u spremniku auta da su bile role i da je znao biti i pas. Potvrdio je činjenicu da je dijete jedan dan vozilo romobil po šetnici na zapadnoj obali, ali s kacigom a da je on bio uz dijete na rolama. Smatra da svim radnja nije prekršio zakon. U odnosu na primjedbu da su u njegovoj obitelji svađe između njega i njegovih roditelja od 2017. kada je proveo šest mjeseci u zatvoru radi nanošenja teške tjelesne ozljede svom roditelju, da između njega i njegovih roditelja nije bilo nikakve svađe, da on sa svojom majkom vodi malo temperamentniju komunikaciju, tj. glasnije govore ali da nema nikakve ljutnje niti psovki. On dijete nikada ne ispituje kako je njoj u novoj obitelji, da mu dijete zna nekada nešto ispričati na što on bude iznenađen, ali ga je strah to govoriti radi opterećivanja djeteta s tim. Nikakvog djelovanja policije ili ikakvih prijava u njegovoj obitelji nema od 2017. U odnosu na majku djeteta je istakao da kada je ona smirena, da onda pokazuje i ljubav i nježnost prema djetetu i da je tada super majka, ali u momentima kada iskazuje bijes, tj. kada se nekontrolirano ponaša i nepedagoški u odnosu na dijete, tj. tada se ne ponaša prema djetetu kako bi trebala. Otac ističe zamjerku na majčinu neodgovornost po pitanju mentalnog zdravlja djeteta jer od samog početka, a pogotovo njenog ponašanja nakon njegovog povratka iz Kanade da je to sve eskaliralo, ona od samih početaka želi njega kao oca odvojiti od djeteta, ali je on u svim tim situacijama intervenirao na svim mjestima, kako u vrtiću, tako u školi i na centru, svugdje je tražio pomoć da se ne dogodi to što majka djeteta želi napraviti te je ona morala na kraju popustiti pa on i dan danas održava kontakt s djetetom. Kazivao je kako s mal. djetetom provodi vrijeme: dijete vodi na slobodne aktivnosti nogomet, dijete voli druženje s drugim ljudima, djecom, dijete voli pse, vodio ju je na klizanje, dijete voli vožnju biciklom. Za njega je kćerka jedno veselo, slobodno dijete i ako ju nešto tišti onda mu ona to i otvoreno kaže, a problemi kćerke se svode na odnose s drugom djecom oko igračaka i slično. Žao mu je što u zadnju godinu dana on ne može zajedno s djetetom odlaziti na zajedničke izlete sa svojim prijateljima i njihovom djecom, jer je majka djeteta osakatila njegov odnos s djetetom i sve druge djece.
12.2. Nakon nadopune mišljenja stručnog tima, a zbog činjenice što se odlučio izvesti dokaz kombiniranih psihijatrijsko psihologijskim vještačenjem roditelja i djeteta i nakon što su roditelji saslušani sud je na ročištu dana 6. travnja 2023. donio rješenje o privremenoj mjeri o održavanju osobnih odnosa oca s mal. djetetom i to u obliku susreta i druženja svakog petog tjedna na način da će otac svaki dan u tom petom tjednu imati susrete i druženja s kćerkom u trajanju od tri sata sukladno školskim obvezama djeteta, da će otac s mal. kćerkom u tom petom tjednu provoditi jedan dan vikenda i to nedjelju vremenu od 9 do 19 sati kada će otac uredno vraćati dijete na adresu prebivališta kod majke. U vremenu kad je otac odsutan iz Republike Hrvatske radi posla otac će s mal. kćerkom imati mogućnost ostvarivanja telefonskih ili video- poziva svakodnevno. Donesena privremena mjera će trajati do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili do drugačije odluke suda. Stranke su bile suglasne s donesenom privremenom mjerom po njihovom sporazumu.
13. Sudski vještaci spec. psihijatar dr. Dolores Britvić i klinički psiholog prof. ZFP su svoje vještvo dostavile sudu dana 1. rujna 2024. a nakon što je sud za potrebe vještačenja pribavio osobne zdravstvene kartone stranaka i mal. djeteta, sudski vještaci su svoj nalaz i mišljenje sačinili na temelju uvida u kompletni sudski spis, uvida u medicinsku dokumentaciju, psihijatrijskom pregledu tužiteljice i tuženika; psihologijskom ispitivanju tuženika provedenog dana 4. siječnja 2024. primjenom tehnika i intervjua, opservacije s mal. djetetom i primjenom psihodijagnostičkih instrumenata: Beta, Benton, PIE, PAI, STAXI-2, PPI-R, WZT, NSTEFRIJEDRICKOVIH upitnika za ispitivanje roditelj-dijete: Skala načina rješavanja sukoba između roditelja i djeteta, traumatski događaj djeteta, upitnik snage i teškoće, osjećaji između roditelja i djeteta, povezanost roditelja/skrbnika djeteta, te Checklista životnih događaja djeteta; na temelju psihologijskog ispitivanja tužiteljice provedene dana 4. siječnja 2024. primjenom tehnike intervjua, opservacije s mal. djetetom te primjenom psihodijagnostičkih instrumenata: Beta, Benton, PIE, PAI, STAXI-2, PPI-R, WZT, NSTEFRIJEDRICKOVIH upitnika za ispitivanje roditelj-dijete: Skala načina rješavanja sukoba između roditelja i djeteta, traumatski događaj djeteta, upitnik snage i teškoće, osjećaji između roditelja i djeteta, povezanost roditelja/skrbnika djeteta Checklista životnih događaja djeteta; te psihologijskom ispitivanju djeteta provedenog 4. siječnja 2024. primjernom tehnika i intervjua, opservacije u nazočnosti oba roditelja, te primjernom psihodijagnostičih instrumenata: WISC-IV-BG, II SUO, SKAD- 62, SDD, NS, skala dječje percepcije sukoba među roditeljima, KOBI, SPRP, SNOP, HIP, TSCC.
14. Temeljem tako provedenog vještačenja u svom zaključku vještaci navode da je otac MF osoba urednog intelektualnog funkcioniranja. Ne nalazi se znakova organiteta. U vrijeme provođenja vještačenja psihologijskom obradom se ne nalazi psihopatološke produkcije. Svoja ranija neprikladna ponašanja minorizira i racionalizira pa je u svojim odgovorima povremeno okolišav i opširan u opisivanju. Negira bilo kakve poteškoće na psihičkom planu. U razgovoru naglašeno ističe svoja postignuća i sposobnosti. Pokazuje tendenciju prikazivanja sebe na način da ostavi pozitivan dojam u smislu prikazivanje sebe kao osobe bez uobičajenih manjih nedostataka koje priznaje većina ljudi. U ispitivanju emocionalnog statusa i ličnosti pokazuje tendenciju da se ponaša društveno, veselo, srdačno, prijateljski i donekle ekstravertirano. Uživa u prisustvu ljudi, ali ima malo bliskih odnosa ili je nezadovoljan prirodom tih odnosa. U novim životnim situacijama se ne ponaša plastično već neprilagodljivo i stereotipno. Ne teži ni kritičnosti ni odbijanju. Živi od danas do sutra ne planirajući budućnost. Rezultati psihijatrijskog vještačenja ukazuju da je otac MF zbog emocionalne nestabilnosti i impulzivnosti, zbog poteškoća mentalizacije odnosno nerazumijevanja emocionalnih stanja drugih osoba te korištenja nezrelih obrambenih mehanizama otežano funkcionira u bliskim relacijama. Stoga preporuča da se njegovi kontakti s djetetom reguliraju na način da dijete boravi kod njega kad je u Hrvatskoj (svaki peti tjedan) 3 dana u tjednu i jedan dan vikenda bez da ostaje noć. Majka MFP osoba je osoba urednih intelektualnih sposobnosti, bez indikacija kognitivne deterioracije. U vrijeme provođenja vještačenja se psihologijskom obradom ne nalazi psihopatološke produkcije. Kada je riječ o emocionalnom statusu i ličnosti mogla bi se opisati kao osoba koja teško prihvaća, nepovjerljiva je, nije poslušna ni lakomislena. Stvari i događaje ne uzima „zdravo za gotovo“, već ih dublje analizira. Nije sklona pustolovinama te teži stabilnosti i sigurnosti. Opire se i izbjegava nova iskustva i uopće novosti. Depresivno je raspoložena, tužna i potištena. Središnji problem je strah od gubitka svega što za čovjeka predstavlja neku vrijednost, kako materijalne tako i nematerijalne prirode. Ima tendenciju nedruštvenog, „samotnjačkog“ ponašanja, pomalo introvertiranog. Uredne je motivacije, odnosno ambicija i ciljeva uz snažnu tendenciju da kontaktira s drugima, a u situacijama pritiska je vjerojatno strateg. Adekvatne je racionalno emocionalne integracije i senzibilnosti. Odriče stanje ljutnje u vrijeme ispitivanja, kao i dispoziciju osobnosti za sklonost ljutnji. Rezultati psihijatrijskog vještačenja Majke Mrčela Jurić nisu ukazali na postojanje psihopatoloških poremećaja koji bi predstavljali zapreka za preuzimanje brige za djevojčici. Vještak psihijatar je mišljena da majka iskazuje emocionalnu povezanost s djevojčicom, da adekvatno prepoznaje njene potrebe i da može u potpunosti skrbiti za dijete. Mal. GFP je djevojčica urednog razvoja i intelektualnih sposobnosti. Urednog je finog motoričkog razvoja, sposobnosti perceptivne diskriminacije, te integracije perceptivnih i motoričkih procesa te pamćenja i dosjećanja. Kod djevojčice se ne nalazi anksioznosti, strahova, depresivnosti kao ni simptoma traume. U kontaktu je vesela, otvorena, komunikativna i zaigrana. U procjeni roditeljskog ponašanja oca i majku opisuje na jednak način, u terminima prihvaćanja i pozitivnog discipliniranja. Jedina razlika je da navodi da je otac više potiče da priča o stvarima koje su joj važne i više je ohrabruje da uspije u aktivnostima izvan škole. Navodi da roditelji kad se svađaju obično to riješe, odnosno dođu do nekog rješenja. Negira da bi se osjećala kriva jer se svađaju. Roditelji ne prigovaraju i ne žale se jedno na drugo. Djevojčica pokazuje privrženost oboje roditelja te ne prezentira strah niti od majke niti od oca. Vještaci predlažu da djevojčica GFP i dalje ostane živjeti kod majke s tim da se kontakti oca s djetetom reguliraju na način da dijete boravi kod njega kad je u Hrvatskoj (svaki peti tjedan) 3 dana u tjednu i jedan dan vikenda bez da ostaje noću.
15. Tužiteljica u odnosu na dostavljeni nalaz i mišljenje kombiniranog psihijatrijsko psihologijskog vještačenja je iznijela da su sudski vještaci dužni pristupiti sudu u svezi pojašnjenja svog prijedloga u pogledu održavanja susreta i druženja oca s mal. djetetom sve imajući u vidu rezultate psihijatrijskog vještačenja tuženika, tj. potrebu da se tuženik uključi u psihijatrijski tretman. Također su istakle da je došlo do pogoršanja odnose između tuženika i djeteta jer da tuženik odbija pozivati dijete i s njim razgovarati putem telefona, da otac jako rijetko djetetu pošalje poruku i da u tim porukama opterećuje dijete stvarima koje nisu primjerene za njenu dob, pa da je ona kao majka tražila da sva komunikacija između oca i mal. djeteta se odvija preko njenog mobitela, ali da to otac nikako ne prihvaća. Stoga je o tim problemima majka izvijestila nadležni zavod. Majka i dalje ustraje u zahtjevu da se osobni odnosi oca s djetetom održavaju uz nadzor treće osobe koju će odrediti nadležni zavod.
15.1. Tuženik negira navode majke djeteta da on odbija dijete pozivati i s njim razgovarati putem mobitela, da rijetko djetetu šalje poruku, te da u tim porukama opterećuje dijete stvarima koje nisu primjerene za njenu dob. Otac ističe da je od 13. srpnja 2024. pa do 9. listopada 2024. samo jedan dan i to 12. kolovoza 2024. u razdoblju od 11 do 18 sati imao priliku vidjeti mal. kćerku jer da je majka bezrazložno uskratila mal. kćerki da viđa oca, da mu je i bezrazložno uskraćena i telefonska komunikacija s djetetom, te da stoga on kao otac od 13. kolovoza 2024. nema mogućnost niti telefonske komunikacije s kćerkom jer da je to sve zabranila majka usprkos postojanju rješenja o privremenoj mjeri. Tuženik ističe da on kao otac radi u SR Njemačkoj, svaki peti tjedan boravi u [adresa] i da je ovlašten temeljem donesene privremene mjere održavati osobne odnose s mal. kćerkom kako je to bilo odlučeno rješenjem od 6. travnja 2023. Predlaže da se o ovom obavijesti i sudske vještake, tj. o ovim novim okolnostima kako bi sudske vještakinje po potrebi mogle korigirati svoje stručno mišljenje. Također se tuženik izjasnio dostavom WhatsApp poruka (stranice spisa 267-282) kao i molbu koju je tuženik uputio nadležnom centru dana 25. listopada 2024.
16. Sud je zatražio dopunu mišljenja stručnog tima HZSR PU Split, a sve imajući u vidu dostavljeni nalaz i mišljenje sudskih vještaka, a također je naloženo posebnoj skrbnici mal. djeteta da ista postupi sukladno čl. 240. ObZ-a.
17. U nadopuni mišljenja stručnog tima od 16. prosinca 2024., kao osvrt na nalaz i mišljenje sudskih vještaka se navodi da se obitelj mal. ĐFP prati neposredno od strane stručnog tima, da su od donošenja privremene mjere do ljeta 2024. roditelji samostalno i bez podrške stručnog tima vodili zajedničku roditeljsku skrb i dogovarali ostvarivanje osobnih odnosa mal. Sare u skladu s donesenom privremenom mjerom. Majka djeteta se u rujnu 2024. obratila stručnom timu te ih izvještava o otežanoj komunikaciji s ocem djeteta, izostanku kontakta između oca i djeteta. S ocem je u međuvremenu obavljen razgovor u odnosu na prijave majke, ali i njegove zamjerke prema majci. S roditeljima je obavljen zajednički razgovor dana 4. prosinca 2024. tj. nakon održanog ročišta na sudu dana 3. prosinca 2024. Stručni tim primjećuje da je prijedlog sudskih vještaka u skladu s prijedlogom stručnog tima od 16. veljače 2023. Naime, s obzirom na sva dosadašnja saznanja o obitelji stručni tim se slaže da je u najboljem interesu djeteta da se susreti s ocem odvijaju u obliku dnevnog kontakta tri puta tjedno kada je otac u Republici Hrvatskoj i jedan put vikendom, ali s obzirom da roditelji povremeno imaju poteškoće o danu i vremenu nužno je što preciznije odrediti dan, vrijeme i trajanja susreta mal. ĐFP s ocem. Stoga stručni tim predlaže da se osobni odnosi preko tjedna ostvaruju ponedjeljkom srijedom i petkom u trajanju od četiri sata, tj. od 15 sati do 19 sati, u tjednu kada je nastava djetetu u jutarnjoj smjeni, a u tjednu kada mu je popodnevnoj smjeni onda u iste dane ali ujutro od 10 sati do početka nastave, te subotom od 10 do 18 sati, sve na način da će otac preuzeti mal. dijete na adresi stanovanja majke, a majka je preuzeti od oca po završetku susreta i druženja ukoliko dijete nije u školi. Dok je otac izvan RH predlaže se da otac i dalje ostvaruje video pozive. U odnosu na prijedlog vještaka da se otac uključi u psihijatrijski tretman, stručni tim se slaže s obzirom na ranije uočene indikatore patološke promjene osobnosti, uz obvezu da se sudski vještaci očituju o kakvom je tretmanu riječ, na koji način nadzirati taj tretman, treba li otac prije svakog susreta i druženja s djetetom nekome dostaviti nalaz ili je dovoljno samo da na kraju tretmana dostavi nekome potvrdu o pohađanju istog. Mora se imati na umu da otac četiri tjedna provodi u Njemačkoj, a tek peti tjedan u Hrvatskoj. Stručni tim je i obavio više savjetodavnih razgovora imajući u vidu da je majka o pogoršanju odnosa između oca i djeteta njih izvijestila 2. listopada 2024., pa su roditelji savjetovani i upućeni na međusobno komunikaciju i suradnju. Iz dostavljenih podnesaka i razgovora s roditeljima vidljivo je da je u ljetnom periodu 2024. izostao kontakt između oca i djeteta u trajanju od skoro dva mjeseca i to radi više različitih razloga (nesporazum roditelja oko korištenja godišnjeg odmora, blokiranje oca na mobitelu djeteta zbog slanja neprimjerenih poruka, očevo izbjegavanje kontakta s djetetom preko majčinog mobitela itd.) Otac je tada usmeno upozoren na vlastite propuste koji se odnose na opterećivanje djeteta neprimjerenim informacijama o majci, uzdržavanju i/ili (financijskim) nesuglasicama s majkom, prebacivanje odgovornosti na dijete za donošenje odluka ili poduzimanje aktivnosti koje, prema mišljenju stručnog tima nisu u skladu s njezinom dobi, stupnjem kognitivnog razvoja ili ulogom u obitelji. Oboje roditelja su upućeni da redovito, pismenim putem, razmjenjuju važne informacije u vezi mal. djeteta, te se pravovremeno obavještavaju o promjenama rasporeda susreta i druženja. U odnosu na majčino upravljanje financijama djeteta roditelji su postigli sporazum pred stručnim timom. Navedeno je da je otac posljednjih mjeseci ostvarivao osobne odnose s djetetom sukladno privremenoj mjeri i dogovoru s majkom.
17.1. Tuženik je za potrebe postupka i usmenog obrazlaganja pisanog nalaza i mišljenja od strane sudskih vještaka, dostavio sudu dokaze o naobrazbi i društvenim postignućima (stranice spisa 313-410), ali sud ističe da su sudski vještaci sudu dostavili nalaz i mišljenje temeljem provedenog vještačenja, tj. da ni sud kod donošenja ove odluke se neće osvrnuti i cijeniti tu raspravnu građu koja je dostavljena od strane tuženika.
18. Posebna skrbnica mal. djeteta je istakla da je za potrebe predmetnog postupka postupila sukladno čl. 240 ObZ-a i mal. ĐFP upoznala s sadržajem istog. U uvodnom dijelu razgovora ĐFP je istakla kako pohađa peti razred OŠ Skalice, od slobodnih aktivnosti da trenira nogomet te da svira klavir. Nadalje je navela kako živi s mamom, maminim mužem TF i njegovo dvoje djece J i GF, te da ima hrčka, ističe da se sa J dobro slaže za razliku od GF te da one dvije idu obje u peti razred OŠ Skalice samo ne u isti razred. U odnosu na tatu navela je kako tata živi u [adresa], da vozi kamion, te da bude četiri tjedna u Njemačkoj, a jedan tjedan u Hrvatskoj. Upitana o tome kako provodi vrijeme s tatom ĐFP je navela "kada je tatu tu onda me skupi iza škole, pa idemo negdje zajedno i vrati me spavati kod mame, npr. prošlu nedjelju smo bili na Mosoru i bilo nam je baš super, ja volim provoditi vrijeme s tatom, nije da stalno negdje idemo jer nekada ostanem kući učiti." ĐFP je upoznata s prijedlogom centra i sudskih vještaka u odnosu na osobne odnose s oce, te u odnosu na mišljenje centra ističe kako ona nema škole poslijepodne nego samo ujutro te navodi kako bi ona htjela da tatu viđa na način da kada tata dođe u Hrvatsku, a to obično bude subotom oko 18,30 sati da ga taj dan vidi i provedu neko vrijeme skupa da je vrati spavati kod mame. Ističe kako bi nedjelju provela s tatom te bi onda kada je tata taj tjedan tu istoga viđala ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom i to malo duže nego što predlaže centar na način da je tata skupi iza škole pa da ostane kod njega do 20 sati. Ističe kako tata subotom odlazi u Njemačku pa se taj dan ne mogu ni vidjeti. Zaključno se ističe kako se ĐFP lijepo izražava o oba roditelja te je evidentno izrazita privrženost prema jednom i drugom roditelju.
19. Sudski vještak prof. dr. Dolores Britvić je u svom usmenom obrazloženju nalaz i mišljenja istakla i ustvrdila da je psihijatrijski tretman tuženika uvjet za održavanje samostalnih susreta i druženja s djetetom, taj tretman sadržava psihoterapijski i psihologijski terapijski tretman, psihoterapijski tretman bi se trebao održavati jednom tjedno u trajanju od 45 minuta, a kod činjenice da je otac četiri tjedna na radu u Njemačkoj a peti tjedan da dolazi u Hrvatsku predložila je da se taj psihoterapijski tretman može održavati i online. U odnosu na savjet za odražavanjem psihijatrijskog pregleda isti se može održavati jednom mjesečno. O tome je li tuženik provodi psihijatrijsko psihoterapijski tretman o tome bi trebao voditi računa Hrvatski zavod za socijalnu skrb koji će to nadgledati, te je tuženik dužan da o tome svaka dva mjeseca dostavi potvrdu o tom tretmanu. S obzirom da su oni vještaci zajedno istakli da bi trebalo provesti kontrolno vještačenje nakon godinu dana, vještakinja je ustvrdila da bi se ta terapija koja je savjetovana u oba oblika trebala odvijati najmanje do godinu dana, pa ukoliko bi nakon godine dana došlo do pozitivnih promjena u shvaćanju oca o svom neprimjerenom ponašanju i korekciji istog, onda bi se osobni odnosi oca s djetetom mogli odvijati i šire, tj. s prespavljivanjem. Sudska vještakinja je ustvrdila da je tijekom vještačenja proučila svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu, vještakinja smatra da je ovaj postupak pokrenut radi dobrobiti djeteta prvenstvo. U odnosu na primjedbu tuženika o tome je li uzimao marihuanu istakla je da taj podatak o uzimanju marihuane od strane tuženika nije relevantan za prijedlog u ovoj pravnoj stvari, vještakinja je i odgovorila tuženiku da nije ulazila u problem tko je i kada dostavio nalaz u spis o tome da je tuženiku od strane psihijatra postavljena dijagnoza granične organizacije ličnosti (sindrom borderline), a ona kao vještakinja je u svom nalazu istakla da tuženik pokazuje impulzivnost i poteškoće mentalizacije, a što može ukazivati na tu dijagnozu.
19.1. Sudski vještak ZFP, klinički psiholog je istakla da ostaje pri svom nalazu i mišljenju i zajedničkog zaključka kojeg je donijela zajedno sa sudskim vještakom spec. psihijatrom. Naime, ustvrdila je da je tuženikovo emocionalno funkcioniranje karakterizirano kao jedan psihološki obrambeni stil s izraženim potiskivanjem ljutnje i težnjom da zadrži kontrolu nad izražavanjem agresivnih impulsa, tj. kod tuženika se pojavljuju elementi impulzivnosti i nedostatka planiranja, a što može utjecati na konzistentnost ponašanja u svakodnevnim situacijama, sve to bi moglo biti dio graničnog poremećaja ličnosti, odnosno sindroma borderline. Također takvo njegovo ponašanje pokazuje određenu psihološku nezrelost i nedostatnu racionalnu emocionalnu integraciju. Stoga je potrebno pratiti kvalitetu odnosa oca i mal. ĐFP osobito u području emocionalne sigurnosti i postavljanja granica. Vještakinja je suglasna da se preporučuje daljnji stručni nadzor i to psihijatrijski i psihoterapijski u cilju unaprjeđenja roditeljskih kompetencija, emocionalne suradnje i među roditeljske suradnje. Nadalje, vještakinje je ustvrdila da i sve ono što je mal. dijete kazalo posebnoj skrbnici ne odudara od onoga što je dijete reklo vještaku psihologu u razgovoru, tj. da dijete pokazuje privrženost oba roditelja, a što je i napisano u vještačenju.
19.2. Tužiteljica je tražila odgovor od sudskih vještaka po pitanju ostvarivanja samostalne roditeljske skrbi kojeg ona kao majka ističe, to su sudski vještaci dr. Dolores Britvić i klinički psiholog ZFP sudu dali zajedničko mišljenje da bi u ovom razdoblju od godine dana, kao prijelaznom razdoblju, majka samostalno ostvarivala roditeljsku skrb u odnosu na obrazovanje i zdravlje djeteta.
19.3. Tuženik je na ovo mišljenje sudskih vještaka prigovorio ističući da su obje vještakinje prvenstveno izjavile da ostaju kod svog danog nalaza i mišljenja, a sada ističu da bi majka mogla samostalno vršiti roditeljsku skrb u pogledu zdravlja i obrazovanja djeteta, pa da time vještaci sada mijenjaju svoje mišljenje, sudski vještaci su se na taj prigovor izjasnili da postoje hitne situacije kada roditelj koji živi s djetetom treba donijeti odluku o eventualnom pristanku na liječenje ili medicinsku intervenciju, te će majka koja živi s djetetom biti prva pozvana da to napravi te su iz tog razloga vještaci se izjasnili na taj način. Sudski vještak psiholog je ponovno ustvrdila da nije sporno da otac pokazuje emotivni angažman i trud u uključivanje djeteta u aktivnosti, a to je i mal. dijete potvrdilo sudskom vještaku, ali da je problematično to da kada se ocu nešto ne sviđa što dijete napravi da onda dođe do neprikladne komunikacije oca prema mal. djetetu (npr. ne razumiješ da svom ocu godinama nanosiš bol; ne trudiš se da razvijemo odnos; ti si odgovorna za svoje postupke i više nema opravdanja da te netko drugi krivo usmjerava; od sada samo ti trebaš biti odgovorna za svoje postupke; tata ti više neće tolerirati da gaziš naše cvijeće). Takva komunikacija je neprimjerena dobi djeteta, a događa se od strane oca prema djetetu, pa je stoga i preporučeno da otac dobije stručnu pomoć i podršku stručnjaka u tom dijelu. Radi ovakvih utvrđenja, a prije nego otac dobije stručnu pomoć o tome kako komunicirati, podržavati i prepoznavati potrebe svog mal. djeteta, vještakinja smatra da je stoga bolje da majka dok je vremena samostalno donosi odluke vezano za školu.
20. Tuženik je istakao da nema primjedbi na prvotni pisani nalaz i mišljenje sudskih vještaka, kao ni na nadopunu mišljenja stručnog tima za dijete, niti na izjavu posebne skrbnice koja je obavila razgovor s djetetom, ali se protivi iskazu vještaka psihijatra i psihologa jer da su iste odstupile ne samo od svojih navoda navedenih u pisanom nalazu i mišljenju, te da je vještakinja za psihologiju odstupila i od svojih navoda s kojima je započela usmeni nalaz i mišljenje, tj. vještakinja je istakla da ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja u cijelosti, a danas je ustvrdila drugačije u pogledu ostvarivanja roditeljske skrbi. Stoga, tuženik ovo vještvo smatra duboko nevjerodostojno i naklonjeno tužiteljici koje bi u ovakvom obliku naštetilo ne samo ocu, nego i mal. djetetu. Tuženikovo povjerenje u vještakinje je poljuljano i kod tuženika se pojavila sumnja u pristranost sudskih vještaka prema tužiteljici, također smatra da su vještakinje kao ženske osobe u ovom postupku bile naklonjene tužiteljici koja je također ženska osoba, da prilikom vještačenja nije poštivana ravnopravnost spolova, a koja je zagarantirana čl. 3. Ustava Republike Hrvatske i koja spada u najviše vrednote Ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Stoga, tuženik predlaže da se provede novo kombinirano psihijatrijsko psihologijsko vještačenje i to s vještacima muškog spola, koje vještake je spreman prihvatiti tuženik s bilo kojeg područja Republike Hrvatske osim s područja Splita gdje djeluju vještakinje koje su provele vještačenje.
20.1. Nakon provedenog usmenog vještačenja sud je od HZSR PU Split zatražio očitovanje stručnog tima, a koje je sastavljeno 10. lipnja 2025., u kojem se navodi da se obitelj mal. ĐFP prati neposredno od strane stručnog tima, da su se roditelji od donošenja privremene mjere do ljeta 2024. dogovarali, vodili zajedničku roditeljsku skrb i to bez podrške stručnog tima te dogovarali ostvarivanje osobnih odnosa mal. ĐFP s ocem u skladu s privremenom mjerom. Međutim majka se u rujnu 2024. obratila stručnom timu ističući o otežanoj suradnji i komunikaciji s ocem djeteta, izostanku kontakta između oca i ĐFP, te je i upoznala stručni tim o nalazu i mišljenju sudskih vještaka, naknadno je i služba PU Split zaprimila cjeloviti nalaz i mišljenje, stručni tim je obavio razgovore s roditeljima, te je sudu dostavljena dopuna mišljenja stručnog tima od sredine prosinca 2024. Stručni tim je suglasan s prijedlogom vještaka kojeg su iznijeli na ročištu održanom dana 14. travnja 2025. i njihovim obrazloženjem s obzirom da je takvo mišljenje u interesu mal. djeteta radi uočenih simptoma sindroma graničnog poremećaja ličnosti oca. Stoga stručni tim smatra kako bi majka trebala samostalno donositi odluke u vezi sa školovanjem i zdravljem mal. ĐFP. Nadalje, s obzirom na prijedlog sudskih vještaka da se otac mal. djeteta uključi u redoviti psihijatrijski i psihoterapijski tretman, stručni tim naglašava potrebu jasnog definiranja dužnosti oca o dostavljanju nalaza psihijatra stručnom timu nakon svake mjesečne kontrole i potvrde licenciranog psihoterapeuta nakon godine dana odrađene terapije. Stručni tim je i nadalje ostao pri prijedlogu da se osobni odnosi mal. Sare s ocem ostvaruju ponedjeljkom, srijedom i petkom u trajanju od 15 do 19 sati, subotom od 10 do 18 sati, sve to u tom petom tjednu kada je otac u Republici Hrvatskoj, na način da otac preuzima mal. dijete na adresi stanovanja majke, a majka je dužna preuzimati dijete od oca po završetku susreta i druženja. Dok je otac izvan Republike Hrvatske predlaže se da i dalje ostvaruje video pozive. U odnosu na nadolazeće ljetne praznike, stručni tim je mišljenja kako bi se odnosi oca i djeteta u tom razdoblju trebali održavati ponedjeljkom, srijedom i petkom od 14 do 20 sati i subotom od 12 do 20 sati.
21. Posebna skrbnica mal. djeteta u odnosu na prijedlog vještaka, a čemu se priklonio i nadležni HZSR PU Split o nužnosti uključivanja oca u psihijatrijski i psihologijski tretman je istakla da nema stručna znanja za procjenu jer je isto nužno kako bi otac popravio svoje roditeljske kapacitete i kako bi se eventualno proširili osobni odnosi između njega i mal. djeteta. U odnosu na pitanje ostvarivanja roditeljske skrbi, s time da vještaci predlažu da majka samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u odnosu na obrazovanje i zdravlje djeteta, a sve zbog uočenih simptoma sindroma graničnog poremećaja ličnosti oca, posebna skrbnica je istakla da je ostvarivanje zajedničke roditeljske skrbi pravilo, a samostalno ostvarivanje je izuzetak, a čiju opravdanost je potrebno dokazati u ovom postupku, te je predložila saslušati roditelje na tu okolnost, a posebno na okolnost je li otac do sada na bilo koji način opstruirao donošenje odluka vezanih za obrazovanje odnosno zdravlje mal. ĐFP.
22. U odnosu na prijedlog tuženika za provođenjem novog kombiniranog psihijatrijsko psihološkog vještačenja roditelja i mal. djeteta sud je odbio prijedlog s obzirom na činjenicu da su sudski vještaci stručni i kompetentni, bez obzira na spol, a na što tuženik prigovara, a što bi uvjetovalo neku naklonost prema strankama u postupku, jer za novim vještačenjem nema potrebe kod pisanog nalaza i mišljenja i usmenog odgovaranja na prigovore i razjašnjenje, jer bi to samo odugovlačilo ovaj postupak koji i ovako već traje. Naime, dostavljeni nalaz i mišljenje sudskih vještaka iz rujna 2024. je stručan, objektivan i otklonjeni su svi prigovori koje je iznio tuženik tijekom usmenog saslušanja sudskih vještaka, te sud smatra da sudski vještaci nisu odstupili od svog nalaza i mišljenja kojeg su naveli u rujnu 2024., već su samo na posebne upite tužiteljice i tuženika sada dale svoje pojašnjenje o potrebi psihijatrijskog i psihoterapijskog tretmana tuženika kao i ograničenje održavanja osobnih odnosa tuženika i mal. djeteta na godinu dana, sve uz uvjet da se otac podvrgne tom psihijatrijsko-psihoterapijskom tretmanu. Neslaganje i nezadovoljstvo jedne od stranaka s dostavljenim nalazom i mišljenjem kao ni pitanje spola sudskih vještaka nije razlog za provođenje novog kombiniranog psihijatrijsko psihološkog vještačenja. Naime, sudski vještaci se određuju iz pojedine struke s obzirom na njihovu stručnost u radu, njihovu dosadašnju zastupljenost u vještačenjima kod suda, te sud nije vezan isključivo spolnošću bilo kojih od sudskih vještaka već njihovom kompetentnošću.
23. Cijeneći sve izvedene dokaze u ovoj pravnoj stvari, tj. nakon sveobuhvatnog sagledavanja iskaza stranaka dostavljenih pisanih dokaza, te nalaza i mišljenja sudskih vještaka koji su se i usmeno očitovali na prigovore svake od stranaka, sud smatra da u svakom od postupaka se prvenstveno mora imati u vidu interes mal. djeteta. Naime, odredbom čl. 91 ObZ-a je propisano što čini roditeljsku skrb, tj. roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja u svrhu zaštite i promicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti, te tog prava na roditeljsku skrb se roditelj ne može odreći, a roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi dogovarati se i sporazumijevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Čl. 92. ObZ-a je propisano što ulazi u sadržaj roditeljske skrbi, tako da je pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu, odgoj i obrazovanje, ostvarivanje osobnih odnosa i određivanje mjesta stanovanja, kao i pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom, te pravo i dužnost zastupanja djetetovih osobnih i imovinskih prava i interesa.
23.1. Odredbom čl. 104. je kako je već prethodno navedeno u točki 8. da roditelji ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvaruju roditeljsku skrb, a odredbom čl. 105. ObZ-a je propisano o samostalnom ostvarivanju roditeljske skrbi. Tijekom cijelog postupka evidentno je da su roditelji od prestanka bračne i obiteljske zajednice, a tako i nakon donesene presude ovog suda P Ob-746/15 od 5. prosinca 2016. imali turbulentne odnose u međusobnoj suradnji s naglim promjenama u međusobnim odnosima kao roditelja. Kod činjenica da nadležni zavod PU Split nije roditeljima izricao mjeru sukladno svojoj nadležnosti s obzirom da je otac dulje vrijeme, tj. veći dio vremena odsutan iz Republike Hrvatske pa da izricanje takve mjere ne bi bilo svrhovito, roditelje se pratilo u izvršavanju njihovih roditeljskih obveza prema mal. djetetu neposredno. Znači u bilo kojem od problema roditelji su se znali obraćati nadležnom PU i nakon savjetovanja s roditeljima roditelji su nastavljali s ostvarivanjem zajedničke roditeljske skrbi u odnosu na mal. dijete. Tijekom cijelog postupka, majka nije sudu dostavila dokaze na okolnosti da bi otac u bilo kojem vidu ili načinu onemogućavao izvršavanje roditeljske skrbi u bilo kojem opsegu roditeljske skrbi. Točno je da je kod ODO-a u Split bila vođena istraga pod brojem Kis-DO- 91/2022, a sve zbog postojanja osnovane sumnje da bi otac nad djetetom mlađim od 15 godina izvršio bludnu radnju, tj. pa da je time počinio kazneno djelo protiv zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta, međutim ta istraga je obustavljena jer nakon provedenog multidisciplinarnog vještačenja djeteta kod Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba nije utvrđeno da bi otac počinio to kazneno djelo, tada je procijenjena potreba rada s roditeljima sa stručnim osobama i to kako u odnosu prema djetetu, tako i međusobnom roditeljskom odnosu. Nakon tako okončanog postupka pred ODO-om roditelji su se pred sudom uspjeli sporazumjeti o načinu i vremenu održavanja osobnih odnosa mal. djeteta s ocem s kojim ne stanuje te je sud donio rješenje o privremenoj mjeri dana 6. travnja 2023., a koju privremenu mjeru su poštivali oba roditelja. Između roditelja je ponovno došlo do pogoršanja odnosa tijekom rujna 2024. kada nisu ostvarivani osobni odnosi mal. djeteta s ocem, niti je bilo telefonske komunikacije jer da je to bila zabranila majka djeteta, te je stručni tim obavio više savjetodavnih razgovora s oba roditelja vezano za primjerenu komunikaciju oca s djetetom kao i njihovu međusobnu komunikaciju i suradnju, te je otac usmeno upozoren na vlastite propuste koji se odnose na opterećivanje mal. djeteta neprimjerenim informacijama o majci, uzdržavanju i/ili financijskim nesuglasicama s majkom, prebacivanje odgovornosti na dijete za donošenje odluka ili poduzimanje aktivnosti koje nisu u skladu s djetetovom dobi, stupnjem kognitivnog razloga ili ulogom u obitelji. Tada su roditelji upućeni da redovito pismenim putem razmjenjuju informacije u vezi mal. djeteta i da se pravovremeno obavještavaju o informacijama razmjene susreta i druženja. Nakon takvih savjetovanja otac je nastavio ostvarivati osobne odnose s mal. kćerkom prema donesenoj privremenoj mjeri. Sudski vještaci nisu u svom nalazu i mišljenju istakli da roditelj – otac nema roditeljskih kapaciteta, ali da mu je zbog emocionalne nestabilnosti i impulzivnosti, te zbog poteškoća mentalizacije odnosno nerazumijevanja emocionalnih stanja drugih osoba uz korištenje nezrelih obrambenih mehanizama, otežano funkcioniranje u bliskim relacijama, pa da je stoga nužno uključenje tuženika u psihijatrijski tretman, odnosno psihijatrijski i psihoterapijski tretman, a sve s ciljem proširenja osobnih odnosa s mal. djetetom, da je nužno da otac održava taj psihoterapijski tretman jednom tjedno u trajanju od 45 minuta, a u situaciji kada nije u Republici Hrvatskoj da se taj tretman održava putem interneta, a psihijatrijski pregled bi mogao obavljati jednom mjesečno, uz obvezu da se to provođenje psihijatrijskog psihoterapijskog tretmana nagleda od strane Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb na način da se HZSR PU Split dostavi svaka dva mjeseca potvrda o navedenom tretmanu. Naime, zbog potrebe obavljanja psihoterapijskog i psihijatrijskog tretmana nije dopušteno prespavljivanje mal. djeteta kod oca. Međutim, iz svih mišljenja stručnog tima, nadopuna i očitovanja, kao i nalaza i mišljenja sudskih vještaka proizlazi da je mal. ĐFP djevojčica urednog razvoja i intelektualne sposobnosti, kod djeteta se ne nalazi anksioznosti, strahova, depresivnosti, kao ni simptoma traume, ona je emocionalno povezana i privržena obama roditeljima i nema straha ni od oca, ni od majke. Stoga, a s obzirom na turbulentnost odnosa stranaka – roditelja, a kod činjenice da je u pravilu roditeljska skrb zajednička, sud smatra da u ovom slučaju kada nije dokazano da bi otac izbjegavao neki od vidova roditeljske skrbi, tj. da ne bi dao suglasnost, unatoč tome što isti četiri tjedna živi izvan Republike Hrvatske, da nije u interesu mal. djeteta da majka ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb u dijelu zdravlja i odgoja i obrazovanja s obzirom da je otac i do sada pokazivao da vodi i da želi voditi roditeljsku skrb u tim dijelovima. Majka i do sada uredno skrbi o djetetu i poznaje njene potrebe, ali sama činjenica da oca nema u RH četiri tjedna nije nešto što bi opravdavalo njenu djelomično samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na dijete, s obzirom na postojanje takvih tehničkih mogućnosti kada roditelji mogu uspostaviti kontakt, a što bi bilo u najboljem interesu djeteta, s obzirom ne emocije i želju i privrženost djeteta kako majci, tako i ocu. Točno je da tuženik kao otac u događajima koji su prethodili ovom postupku nije bio svjestan i da nije prihvaćao stavove majke o tome da je mal. dijete imalo poteškoća (mal. ĐFP je bila dijagnosticirana disleksija i disgrafija, mal. dijete je majka bila odvodila kod psihologa u udrugu Madrugada), ali je očito da je stručna pomoć tada trebala kako majci, tako i ocu s obzirom na okolnosti koje su se događale i u majčinom životu, tj. kada je majka stupila u novi brak s novim partnerom i njegovih dvoje djece, pa su te promjene očito bile nešto što se nije moglo izbjeći i da je moglo ostaviti trenutne posljedice u odnosu na mal. ĐFP, a što sudski vještaci u ovom postupku nisu utvrdili. Iako su sudski vještaci predlagali kraće dnevne susrete mal. djeteta s ocem, sud smatra da je interes djeteta zaštićeniji ako mal. dijete ima susrete i druženja s ocem kako je to bilo dogovoreno između roditelja i kako je samo mal. dijete u razgovoru s posebnom skrbnicom izrazilo želju. Tužiteljica sudu nije dokazala da zajednička roditeljska skrb nije za dobrobit djeteta, a ona se protivila zajedničkom ostvarivanju roditeljske skrbi. Sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice za izmjenom ranije donesene odluke u dijelu održavanja osobnih odnosa oca s mal. djetetom i to na način da će se osobni odnosi mal. djeteta s ocem održavati u obliku susreta i druženja svakog petog tjedna na način da će mal. dijete s ocem u tom petom tjednu provoditi vrijeme ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom u trajanju od četiri sata od 15 do 20 sati, te subotom od 10 do 20 sati, sve na način da će otac preuzeti mal. dijete na adresi stanovanja majke, a majka ju preuzeti od oca po završetku susreta i druženja. Za vrijeme ljetnih praznika mal. dijete će s ocem ostvarivati osobne odnose ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom i petkom od 14 do 20 sati, te subotom od 12 do 20 sati. U vremenu kada je otac odsutan iz RH radi posla, otac će s mal. kćerkom imati mogućnost svakodnevno ostvarivati video pozive ili putem telefona. Također je sud prihvatio prijedlog sudskih vještaka i savjet da se otac dužan podvrći psihijatrijskom i psihoterapijskom tretmanu, da je dužan dostavljati nadležnom HZSR PU Split svaka dva mjeseca dokaze o provođenju psihijatrijskog tretmana koji se treba održavati jednom tjedno u trajanju od 45 minuta i to na način kada i nije u Republici Hrvatskoj da isti to održava, tj. taj tretman putem interneta, a u pogledu psihijatrijskog pregleda bi trebao održavati jednom mjesečno. Ukoliko otac uredno i redovno prihvaća savjete sudskih vještaka, protekom godine dana bi se mogao izvršiti kontrolni pregled i sukladno utvrđenjima koja se pokažu, roditelj, svaki od njih ima pravo predlagati sudu donošenje nove odluke, kako o roditeljskoj skrbi tako i o održavanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne stanuje. Radi navedenog odlučeno je kao u točkama I. i II. izreke presude.
24. Tužba tužiteljice je odbačena u dijelu kojim se tražila izmjena ranije donesene presude ovog suda P Ob-746/15 od 5. prosinca 2016., o tome s kojim će roditeljem mal. dijete stanovati, s obzirom da se radi o presuđenoj stvari pa je sukladno odredbi čl. 333. st. 2. Zakona o parničnom postupku tužba u tom dijelu odbačena.
25. Odluka o trošku postupka donesena je primjenom odredbe čl. 366 st. 1. ObZ-a jer sud cijeni da je tužiteljica dijelom uspjela sa svojim zahtjevom u svezi donošenja nove odluke o načinu i vremenu održavanja osobnih odnosa mal. djeteta s ocem, a tijekom postupka je donesena privremena mjera koja nije sadržaja kojeg je postavila tužiteljica, tj. nije bilo udovoljeno njenom zahtjevu da se osobni odnosi oca s mal. djetetom odvijaju pod nadzorom stručne osobe koju bi imenovao HZSR PU Split, a drugim dijelom je njen zahtjev odbijen, odnosno odbačen. Nadalje i tužiteljica i tuženik su bili pozvani u podjednakim dijelovima na plaćanje troškova vještačenja po sudskim vještacima, a tužiteljica je bila pozvana na uplatu troškova izjašnjavanja sudskih vještaka na ročištu po njenim prigovorima. Radi navedenog sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak.
U Splitu, 19. rujna 2025.
S U D A C:
Anđelka Rađa
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.
DNA:
- pun. tužiteljice,
- pun. tuženika,
- posebnom skrbniku mal. djeteta,
- u spis.
NA ZNANJE:
- Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Split
