Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama – Buie
Buje, Istarska 1
Repubblica di Croazia
Tribunale comunale di Pisino
Sezione distaccata di Buje – Buie
Via dell'Istria 1, 52460 Buie
Posl. br. Psp-6/2025-47
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama – Buie, po sutkinji Pavici Gulišiji Brečević, u pravnoj stvari tužitelja OPTIČKI CENTAR SOLIS j.d.o.o., Umag, Joakima Rakovca 11, OIB 23304088448, kojeg zastupa punomoćnica Janja Tremski, odvjetnica u Bujama, protiv tuženika GRADA UMAGA, Giuseppe Garibaldi 6, Umag, OIB 84097228497, zbog smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene 4. srpnja 2025. u prisutnosti zakonske zastupnice tužitelja IV i punomoćnice tužitelja, te ĐV, punomoćnika tuženika po zaposlenju, 19. rujna 2025., objavio i
r i j e š i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje se da je tuženik GRAD UMAG, Giuseppe Garibaldi 6, Umag, OIB 84097228497, smetao tužitelja OPTIČKI CENTAR SOLIS j.d.o.o. Umag, Joakima Rakovca 11, OIB 23304088448, u posljednjem mirnom posjedu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak površine 2453 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], način da je dana 29. rujna 2023. godine po nalogu tuženika, treća osoba ugradila i betonom fiksirala 9 (devet) željeznih stupova, visine 1,00 m, u dužini zahvata ukupno 12 m (razmak između stupova 1,5 m), te time onemogućio pristup motornim vozilima s prometnice – Ulice Joakima Rakovca, nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] put površine 3403 m[2] , upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na nekretninu u posjedu tužitelja označenu kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno onemogućio pristup motornim vozilima s južnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na prometnu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve kolnim prilazom, te se nalaže tuženiku uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, na način da ukloni 9 (devet) metalnih stupova i omogući nesmetani pristup motornim vozilima iz Ulice Joakima Rakovca (nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na nekretninu u posjedu tužitelja označenu kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da se omogući nesmetani pristup motornim vozilima s južnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na prometnicu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te mu se zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje posjeda tužitelja, sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove postupka isplatom 70,48 eura (sedamdeset eura i četrdesetosam centi) u roku 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka.
Obrazloženje
1. Tužitelj OPTIČKI CENTAR SOLIS j.d.o.o., Umag, je 9. listopada 2023. podnio ovome sudu tužbu protiv tuženika zbog smetanja posjeda s prijedlogom za određivanje privremene mjere.
1. 1. U tužbi navodi da je on kao zakupnik sklopio Ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupodavcem AUTROTRANS d.d. Cres, Šetalište 20. travnja 18 i to dana 2. svibnja 2022. Zakupodavac AUTOTRANS d.d. Cres je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak od 2453 m[2] , upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a predmet Ugovora o zakupu poslovnog prostora je poslovni prostor ukupne površine 90,00 m[2] , koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u prizemlju zgrade. Ugovor o zakupu poslovnog prostora je sklopljen na određeno vrijeme za razdoblje od 1. svibnja 2022. do 30. svibnja 2032.
1. 2. Nakon sklapanja Ugovora o zakupu poslovnog prostora tužitelj je ušao u posjed zakupljene nekretnine. Tužitelj je u posljednjem, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu zakupljene nekretnine, te obavlja svoju registriranu djelatnost u poslovnom prostoru koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Da bi se motornim vozilima došlo do poslovnog prostora, tužitelj, kao i korisnici njegovih usluga (što uključuje i pristup invalidnim osobama) koristi se kolni prilaz iz smjera Ulice Joakima Rakovca, te se tim kolnim prilazom tužitelj nesmetano koristio i nesmetano pristupao iz smjera Ulice Joakima Rakovca do objekta kojega ima u zakupu, a ujedno i parkirališnom prostoru na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji se nalazi uz objekt koji je u zakupu, a ujedno se s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nesmetano pristupalo, motornim vozilima, javnoj prometnoj površini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Objekt koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima sve potrebne pravomoćne akte za uporabu. Glavni kolni prilaz navedenom objektu je upravo iz smjera Ulice Joakima Rakovca, temeljem kojega je ishođena građevinska dozvola i svi ostali akti za uporabu.
1. 3. Dana 29. rujna 2023. godine tuženik Grad Umag je dao nalog trgovačkom društvu KOMUNELA d.o.o. Umag da ugradi i fiksira betonom 9 željeznih stupova, visine 1,00 m u dužini zahvata ukupno 12 m (razmak između stupova je 1,5 m), i to na način da je time zatvoren pristup, odnosno kolni prilaz motornim vozilima nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s prometnice - Ulice Joakima Rakovca (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), odnosno onemogućen je kolni prilaz s južnog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na javnu prometnu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim se tužitelj nesmetano koristio sve do dana smetanja posjeda. Tužitelj je pribavio Prometni elaborat broj projekta: 2436-RP/2023 izrađen od strane CARDO&DECUMANUS d.o.o. Pula, projektant JV, ing.građ. - dopuna postojeće signalizacije – ugradnja „montažnih” rubnjaka na dijelu Ulice Joakima Rakovca-Grad Umag. Navedenim Prometnim elaboratom se predviđa, osim postavljanja montažnih rubnjaka „radi sprečavanja skretanja vozila u smjeru parkirališne površine” i zatvaranje pristupa parkirališnoj površini na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s Ulice Joakima Rakovca, ugradnjom fiksne ograde ili stupova minimalne visine 1,00 m, na „poziciji postojećeg priključka koji se zatvara za sav promet”. Stoga, tužitelj smatra da Grad Umag želi spriječiti skretanje vozila u smjeru parkirališne površine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali pri tome je onemogućio tužitelja da pristupi nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] motornim vozilima, odnosno da s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nesmetano pristupa prometnici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je uknjiženi vlasnik te nekretnine Republika Hrvatska, a tužitelj s navedenom nekretninom nema nikakve veze.
1. 4. U skladu sa odredbom članka 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. S obzirom na sve navedeno, tužitelj drži jasnim da je tuženik svojim ponašanjem uznemirio posjed tužitelja, te tužitelj predlaže da mu sud pruži posjedovnu zaštitu, u skladu sa odredbom članka 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te da po provedenom postupku donese rješenje kojim se utvrđuje da ga je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu kolnog prilaza s južnog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak površine 2453 m[2] , upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na javnu prometnu površinu k. č. [katastarska čestica] put površine 3403 m[2] , upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], način da je dana 29. rujna 2023. godine po nalogu tuženika, treća osoba ugradila i betonom fiksirala 9 (devet) željeznih stupova, visine 1,00 m, u dužini zahvata ukupno 12 m (razmak između stupova 1,5 m), te time onemogućio pristup motornim vozilima s prometnice - Ulice Joakima Rakovca, nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na nekretninu u posjedu tužitelja označenu kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno onemogućio pristup motornim vozilima s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na prometnu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve kolnim prilazom, te da se nalaži tuženiku uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, na način da ukloni 9 (devet) metalnih stupova i omogući nesmetani pristup motornim vozilima iz Ulice Joakima Rakovca (nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) na nekretninu u posjedu tužitelja označenu kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno da se omogući nesmetani kolni pristup motornim vozilima s južnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na prometnicu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da mu se zabranjuje svako takvo ili slično buduće smetanje posjeda tužitelja, a sve u roku od 8 dana, pod prijetnjom ovrhe.
2. Prijedlog za određivanje privremene mjere izdvojen je u upisnik OVR i zaprimljen pod posl. br. Ovr-1102/2023.
2. 1. Sud je ocijenio osnovanim prijedlog za određivanje privremene mjere te je po prijedlogu tužitelja (predlagatelja osiguranja) u tom ovršnom predmetu odredio privremenu mjeru.
2. 2. Prihvaćanjem žalbe tuženika (protivnika osiguranja) županijski sud je ukinuo privremenu mjeru te predmet vratio na ponovno odlučivanje radi dopune činjeničnog stanja.
3. U svom odgovoru na tužbu, tuženik Grad Umag se usprotivio tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi da je tužbeni zahtjev iz predmetne tužbe radi smetanja posjeda usmjeren na utvrđenje smetanja posjeda „kolnog prilaza“ kojim se, navodno, prilazi s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na česticu javne prometnice oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i obratno. Tužbeni zahtjev je, međutim, očito neosnovan poradi svoje materijalnopravne neusklađenosti i neutemeljenosti u odnosu na pravila Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV). Naime, tužitelj je zatražio zaštitu posjeda kolnog prilaza, što stvarnopravno ne može biti objektom sudske posjedovne zaštite. U skladu sa člankom 10. ZV-a objekti zaštite posjeda mogu biti samo stvari ili prava služnosti, a to zato što jedino stvari i prava služnosti normativno mogu biti predmetom ljudskoga pravno priznatog posjeda. U tom smislu, tužbeni zahtjev u posjedovnoj parnici može biti postavljen samo na zaštitu posjeda određene stvari, pokretne ili nepokretne, odnosno na zaštitu određenoga prava služnosti koje mora biti tužbom jasno definirano. Kolni prilaz nije stvar, budući on nije nekretnina, a niti je pravo služnosti kakvim ga poima ZV. Poradi navedenoga, očita je neosnovanost tužbenog zahtjeva koji definira građanskopravnu tražbinu čije se ostvarenje traži tužbom.
3. 1. Tuženik čini nespornnim da tužitelj obavlja poslovnu djelatnost proizvodnje i prodaje naočala i ostalih pomagala za vid, kao što je nesporno da tu djelatnost obavlja u poslovnom prostoru dobivenom u zakup od strane trgovačkog društva AUTOTRANS d.d. Cres. Taj zakupni odnos u svojim kontraktualnim elementima načelno se ne tiče tuženika, niti se tiče suda u ovoj pravnoj stvari. Ono što tuženik smatra bitnim naglasiti jest da je objekat u kojemu tužitelj vrši svoju djelatnost ilegalan, tj. da isti predstavlja nezakonito izgrađen/dograđen dio ranije izgrađenog objekta. Legalnost starog izvornog socijalističkog objekta doista je postojala (razvidno iz dokumentacije dostavljene po samome tužitelju) za vrijeme bivšeg komunističkog režima, odnosno za vrijeme dok je objektima i zemljištem raspolagalo bivše društveno poduzeće, no ta je legalnost kasnije narušena i srozana nezakonitim i bahatim postupanjem „novopečenih poduzetnika“ koji su se pojavili u eri kapitalizma i proklamirane vladavine prava, a koju oni sami prvi krše upravo nezakonitostima iz domene prostornoga uređenja i gradnje. Toliko o neistinitim tvrdnjama tužitelja o zakonitosti poslovnog prostora u kojem obavlja djelatnost (u građevinskom smislu). Predmetni se poslovni prostor tužitelja nalazi na čestici oznake 2637 k. o. [katastarska općina], koja je u cijelosti vlasništvo društva AUTOTRANS d.d. Cres, koje je predmetni prostor dalo u zakup predlagatelju i koja čestica ima nesmetani i osiguran kolni pristup sa svoje sjeverne strane, sa čestice javne prometnice označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navedeno je nesporno, a za slučaj da se ta činjenica bude osporavala, ista se može lako provjeriti i utvrditi u naravi očevidom na licu mjesta, a osim toga već i uvidom u kopiju plana priloženu spisu od strane samoga tužitelja, te u izvod sa službene internetske stranice geoportal.hr, kojega tuženik dostavlja u spis. Temeljem navedenoga, jasno jest da tužitelj ima slobodan i izravan pristup predmetnom poslovnom prostoru s javne prometnice na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a to putem priključka na navedenu i s navedene nerazvrstane ceste kojim, uostalom, mogu pristupati i ostali zakupoprimci društva AUTOTRANS d.d. Cres i to LAPE RUDI j.d.o.o. i INTERIGRE d.o.o., kao i njihovi kupci i posjetitelji. Stoga, nije točna tvrdnja da tuženik pristupa svom poslovnom prostoru samo iz pravca Ulice Joakima Rakovca, sagrađene na čestici 3947/2 k. o. [katastarska općina], te da je onemogućen u obavljanju poslovne djelatnosti zbog zatvorenog pristupa. Upravo protivno tome, poslovnom prostoru tužitelja doista slobodno i jednostavno mogu pristupati i faktički pristupaju klijenti sa javne prometnice na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te mogu parkirati automobil upravo na onu površinu na koju su mogli parkirati vozila i ranije, do današnjega dana. Jednako tako, osobe sa invaliditetom mogu upravo tim putem doći do samog poslovnog prostora svojim automobilom, te koristeći postojeću rampu za pristup invalida, pristupiti poslovnom prostoru i obaviti željenu kupnju. Trgovinski promet tužitelja nije opao ili barem nije opao zato što uslijed zatvaranja prometnog priključka klijenti ne bi mogli dolaziti u optiku. Sa sjeverno pozicionirane javne prometnice na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sasvim je moguće, dakle, nesmetano i kvalitetno pristupati parkiralištu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pristupnoj rampi za invalide i u konačnici trgovini tužitelja. To što je zakupodavac društvo AUTOTRANS d.d. Cres doveo tužitelja OPTIČKI CENTAR SOLIS j.d.o.o. kao zakupoprimca u zabludu da će moći koristiti nelegalno izveden kolni priključak, stvar je međusobnog privatnopravnog odnosa to dvoje subjekata, a sa kojim odnosom, dogovorima, obećanjima i uvjeravanjima Grad Umag nema veze. Tuženik predlaže sudu izaći na lice mjesta, te utvrditi očevidom mogućnost i postojeću praksu prilaza kupaca trgovini tužitelja bilo automobilima, bilo biciklima/motociklima, bilo pješice preko javne prometnice na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vozilima je, dakle, moguće legalno pristupiti sa sjeverne strane, s međe između k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pri čemu ova posljednja čestica predstavlja u naravi i funkcionalno javnu prometnu površinu nerazvrstane ceste. Pješice i biciklom moguće je pristupiti bilo s k. č. [katastarska čestica], bilo s k. č. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. U neposrednoj blizini trgovine tužitelja nalazi se parking na raspolaganju kupcima, sa slobodnim pristupom na jednak gore opisani način.
3. 2. Tuženik Grad Umag u pogledu zatvaranja nelegalno izvedenog kolnog pristupa s javne prometnice – nerazvrstane ceste na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema prometnoj površini na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], metalnim stupovima, nastupa s javnim ovlastima u smislu članka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te u smislu čl. 74., a u svezi čl. 51. i 109. Zakona o cestama. Grad Umag kao jedinica lokalne samouprave koja upravlja nerazvrstanim cestama, izdaje svakom pravnom subjektu uvjete za izgradnju priključka na nerazvrstanu cestu. Priključak na nerazvrstanu cestu može se izvesti samo na temelju izdanih uvjeta za njegovu izgradnju i to samo uz suglasnost jedinice lokalne samouprave koja upravlja prometnicom na kojoj se priključak izvodi. Predmetni priključak s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na javnu prometnicu postojeću na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađen je bez ikakvih izdanih uvjeta za izgradnju cestovnog priključka i bez suglasnosti Grada Umaga koji upravlja predmetnom nerazvrstanom cestom. Stoga, tuženik smatra da je predmetni kolni priključak posve bespravan, odnosno, nezakonit i ne smije se koristiti u prometu, budući predstavlja opasnost za sigurnost prometa u ovom dijelu naselja. Upravo u svrhu uređenja prometa na nerazvrstanoj cesti na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sukladno gore navedenim pravnim normama koje mu dodjeljuju javne ovlasti, a radi onemogućavanja korištenja protupravnog priključka na tu cestu, uzimajući u obzir da se navedenom prometnicom odvija gusti promet, te da je u blizini predmetne lokacije osnovna škola sa skoro 1000 učenika od kojih veliki dio svakodnevno prolazi pješke upravo u predjelu predmetnog nelegalnog kolnog priključka, Grad Umag naručio je izradu prometnog elaborata broj:
2436-RP/2023, od strane CARDO & DECUMANUS d.o.o. Pula. Tim je prometnim elaboratom (kojega već tužitelj dostavlja u spis), na koji je ishođena suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, klasa: UP/I-211-05/23- 05/388, od dana 02.lipnja 2023. godine, određena dopuna postojećih prometnih rješenja ugradnjom ograde ili stupova u dužini predmetnog priključka, a kako bi se time onemogućilo korištenje nelegalnog priključka koji nema propisanu suglasnost za izvedbu, te koji nije izveden prema unaprijed određenim uvjetima koje, sukladno Zakonu o cestama, mora izdati Grad Umag kao upravitelj nerazvrstane ceste glede koje se priključak izvodi. Taj je elaborat proveden u naravi izradom i postavljanjem ograde. Grad Umag djelovao je, dakle, sukladno svojim javnim ovlastima, slijedom čega nije djelovao samovlasno, pa ni nema smetanja posjeda.
3. 3. Kako nema smetanja posjeda, nema ni parnične tražbine pa je tužbeni zahtjev neosnovan, te ga valja odbiti. Iz gore navedenih razloga tuženik Grad Umag predlaže tužbeni zahtjev za zaštitu posjeda odbiti kao neosnovan.
4. U podnesku 11. listopada 2023. tužitelj je dostavio fotografije snimljene na licu mjesta u trenutku kada je izvršen čin postavljanja predmetnih stupova okarakteriziran kao smetanje posjeda, te nakon što su postavljeni stupovi. Tužitelj posebno napominje da tuženik nije postupio čak niti prema Prometnom elaboratu broj projekta: 2436-RP/2023 izrađenom od strane CARDO&DECUMANUS d.o.o. Pula, projektant JV, ing.građ. - dopuna postojeće signalizacije – ugradnja montažnih” rubnjaka na dijelu Ulice Joakima Rakovca - Grad Umag. Navedenim Prometnim elaboratom se predviđa, osim postavljanja montažnih rubnjaka „radi sprečavanja skretanja vozila u smjeru parkirališne površine” i zatvaranje pristupa parkirališnoj površini na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s Ulice Joakima Rakovca, ugradnja ograde ili stupova minimalne u visini min. 1,00 m, u dužini zahvata 8,00 m i to na poziciji cca 30 cm od ruba kolnika prometnice tj. od postojećeg rubnjaka na poziciji postojećeg priključka koji se zatvara za sav promet. Tuženik je, međutim, ugradio 9 (devet) stupova, visine 1,00 m u dužini zahvata od ukupno 12,00 m (razmak između stupova je 1,5 m).
5. Tužitelj je u podnesku od 31. prosinca 2023. izmijenio tužbeni zahtjev na način da sada isti glasi kako je navedeno pobliže u t. I. izreke rješenja.
5. 1. Očitujući se na navode tuženika iz njegova odgovora na tužbu, da je objekt u kojem tužitelj obavlja svoju djelatnost „ilegalan”, odnosno nezakonito izgrađen/dograđen, tužitelj ističe da su takvi navodi potpuno nebitni u ovom postupku. Isto tako su nebitni navodi tuženika o nekakvom drugom pristupu objektu u kojem tužitelj obavlja svoju djelatnost. Osim toga sam tuženik priznaje da se tužiteljevom objektu pristupa s javne površine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upravo na južnom dijelu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što predstavlja kolni prilaz ili priključak, kako ga naziva tuženik, time da tuženik navodi da se radi o „nelegalno izvedenom kolnom priključku”. Tuženik ističe da predmet raspravljanja nije da li je nešto legalno ili nelegalno, kao što predmet ovoga postupka nije utvrđivanje da li je priključak izveden sa ili bez ikakvih izdanih uvjeta za izgradnju cestovnog priključka, sa ili bez suglasnosti tuženika.
6. Na pripremnom ročištu održanom 15. siječnja 2024., prije zaključenja prethodnog postupka, u skladu s odredbom čl. 190. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23, u nastavku: ZPP) dopuštena je preinaka tužbe koju je tužitelj učinio u podnesku od 31. prosinca 2023.
7. Rješenjem ovog suda posl. br. Psp-50/2023-23 od 30. travnja 2024. prihvaćen je preinačeni tužbeni zahtjev te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove.
8. Uvažavanjem žalbe tuženika, Županijski sud u Splitu je u rješenju posl. br. Gž-1993/2024-3 od 16. siječnja 2025. ukinuo pobijano rješenje ovog suda te predmet vratio ovom sudu na ponovno suđenje.
9. U ponovljenom postupku, tužitelj je u podnesku od 27. svibnja 2025. povukao tužbu.
9. 1. Tuženik je o povlačenju tužbe obaviješten dopisom od 28. svibnja 2025.
9. 2. U podnesku od 3. lipnja 2025. tuženik je izjavio da ne pristaje na povlačenje tužbe. Stoga je valjalo izvesti dokazni postupak i donijeti meritornu odluku.
10. U dokaznom postupku pročitani su: Ugovor o zakupu poslovnog prostora (str. 9 - 13), izvadak iz sudskog registra (str. 14 – 17), izvadak iz zemljišne knjige (str. 18 - 35), prijepis posjedovnog lista (str. 36 – 40), izvod iz katastarskog plana (str. 41), Ortofoto snimak (str. 42 – 43), Prometni elaborat - Dopuna postojeće signalizacije (str. 44 - 53), rješenje MUP-a PU Istarske od 2. lipnja 2023. (str. 70 – 71), Zapisnik od 7.veljače 2022. (str. 78), izvadak s Geoportala (str. 82), dopis Ministarstva mora, prometa i infrastrukture upućen Gradu Umagu od 24. studenog 2023. (str. 102), izvadak iz zemljišne knjige (str. 103 – 106), izvod iz katastarskog plana (str. 107) i kopija katastarskog plana i izvod iz posjedovnog lista (str. 124 – 130). Pored toga izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ZV i HV, te zakonske zastupnice tužitelja IV (str. 115 - 119). Izvršen je uvid te su pregledane preslike fotografija (str. 57 – 59, 72 – 77, 79 – 81, 131 - 132). U ponovljenom postupku ponovno je izveden dokaz uviđajem na mjestu događaja 4. srpnja 2025. te je pročitan zapisnik s iskazom mjerničnog vještaka Stilvera Milića od 4. srpnja 2025. (str. 191 - 192).
10. 1. Odbijeni su dokazni prijedlozi tuženika koje je iznio na mjestu događaja od 6. ožujka 2024., da se s mjerničnim vještakom utvrđuju drugi mogući pristupni putevi do k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da se utvrdi mogućnost parkiranja na parkiralište uz objekt tužitelja. Navedene dokazne prijedloge tuženika sud je odbio jer su predloženi na okolnosti utvrđivanja činjenica koje nisu od utjecaja, niti su bitne za parnicu zbog smetanja posjeda.
11. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
12. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari, a nakon što je sud dopustio preinaku tužbe na osnovi podneska tužitelja od 31. prosinca 2023., predstavlja tužbeni zahtjev zbog smetanja posjeda nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelja kao zakupnika temeljem sklopljenog Ugovor o zakupu poslovnog prostora sa zakupodavcem AUTROTRANS d.d. Cres, Šetalište 20. travnja 18 od 2. svibnja 2022.
13. U ovoj fazi postupka nije sporno da je zakupodavac AUTOTRANS d.d. Cres u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik k. č. [katastarska čestica] kuća, dvorište i pašnjak od 2453 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a predmet Ugovora o zakupu poslovnog prostora je poslovni prostor ukupne površine 90,00 m2, koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u prizemlju zgrade neprijepornog posjeda tužitelja.
13. 1. Isto tako, između stranaka nije sporno da je 29. rujna 2023. tuženik Grad Umag je dao nalog trgovačkom društvu KOMUNELA d.o.o. Umag da ugradi i fiksira betonom devet željeznih stupova, visine 1,00 m u dužini zahvata ukupno 12 m (razmak između stupova je 1,5 m), na nerazvrstanoj cesti označenoj kao k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina].
13. 2. Nadalje, u postupku nije sporna ni činjenica da je tuženik postupajući po privremenoj mjeri koju je donio sud prvog stupnja u predmetu pod poslovnim brojem Ovr-1102/2023, a koja je u međuvremenu ukinuta, uklonio pet od devet metalnih stupova na predmetnoj nekretnini. Dakle, nije sporan sadržaj počinjene radnje tuženika.
14. Sporna je činjenica gdje su predmetni radovi poduzeti, na kojoj nekretnini, odnosno radi li se o radovima koji su vršeni na nerazvrstanoj cesti označenoj kao k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a s tim u svezi imaju li radnje tuženika obilježja samovlasti te posljedično tome pripada li tužitelju pravo na posjedovnu zaštitu.
15. Pravo za zaštitu posjeda regulirano je odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., u nastavku: ZV) kojom je propisano da svatko koga drugi smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Odredbom članka 10. st. 1. ZV-a propisano je da je posjednik osoba koja ima faktičnu vlast glede neke stvari. Prema čl. 20. st. 1. i 2. te čl. 21. st. 1. ZV-a samovlast je zabranjena. Bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, pa i ako smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedu uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. U skladu s čl. 22. st. 1. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. U skladu s čl. 21. st. 3. ZV-a pravo na posjedovnu zaštitu prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.
15. 1. S obzirom na navedeno u ovoj je posjedovnoj parnici sukladno odredbi čl. 441. ZPP-a, raspravljanje bilo ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. U ovoj parnici nije se raspravljalo o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.
16. Predmetna tužba je kod ovog suda zaprimljena 9. listopada 2023., a kako među strankama nije sporno da su radnje opisane u tužbi i poduzete po tuženiku 29. rujna 2023., to je tužba zbog smetanja posjeda pravovremena.
17. U ponovljenom postupku u skladu s uputom drugostupanjskog suda ponovno je izveden dokaz uviđajem na mjestu događaja uz prisustvo vještaka mjernične struke (druge osobe vještaka jer je vještak koji je prvi put vještačio bio na dužem bolovanju) radi utvrđivanja činjenica koje su ostale neutvrđene u prethodno vođenom postupku (Psp-50/2023).
17. 1. Prema uputi drugostupanjskog suda na mjestu događaja je trebalo utvrditi je li predmetni čin u odnosu na koji tužitelj ustaje posjedovnom zaštitom, počinjen na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neprijepornog posjeda tužitelja ili pak na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] identificirane kao nerazvrstana cesta.
17. 2. Ovo stoga što samo utvrđenje da je neprijeporno poduzetim činima od strane tuženika tužitelju onemogućen kolni prilaz s južnog dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na javnu prometnu površinu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kojim se tužitelj nesmetano koristio sve do dana smetanja posjeda, na način da je time zatvoren pristup, odnosno kolni prilaz motornim vozilima nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s prometnice - Ulice Joakima Rakovca (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), ne daje odgovor na pitanje osnovanosti zahtjeva tužitelja za pružanjem posjedovne zaštite u ovom postupku.
18. Prilikom uviđaja na mjestu događaja održanog 4. srpnja 2025. vještak Stilver Milić identificirao je da se predmetni stupići (radnje poduzete po tuženiku) nalaze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ranije oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi nerazvrstana cesta dužine 12,2 m.
18.1. Dakle, utvrđeno je da su predmetni radovi vršeni na nerazvrstanoj cesti.
19. Pri zauzimanju pravnog stava u konkretnom slučaju sud je uzeo u obzir odredbu čl. 20 st. 4. ZV-a u kojoj je propisano da nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta, no samovlast je i kad je čin smetanja ili oduzimanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona.
20. Održavanje i uređivanje javnog puta kakav je i put označen kao k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina] je u javnom interesu, ali ako se isto ne može izvršiti bez zadiranja u tuđi posjed tada bi i takva radnja mogla biti dopuštena zakonom, odlukom suda, odnosno drugog tijela donesenom na temelju zakona koji to dopušta.
20. 1. Prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine 68/18., 110/18., 32/20. i 145/24.) jedna od komunalnih djelatnosti jeste i održavanje nerazvrstanih cesta (čl. 22. st. 1. t. 1.). Nadalje, čl. 8. istog Zakona propisano je da se komunalne djelatnosti obavljaju kao javna služba te da su jedinice lokalne samouprave obavezne između ostalog osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, kao i osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti.
20. 2. Čitanjem rješenja, suglasnosti Ministarstva unutarnjih poslova od 2. lipnja 2023. (str. 70-71) te prometnog elaborata broj 2436-RP/2023 izrađenog od CARDO&DECUMANUS d.o.o. Pula (str. 44-53) utvrđeno je da je Grad Umag naručio izradu tog elaborata na koji je ishođena suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Istarske od 2. lipnja 2023. te njime određena dopuna postojećih prometnih rješenja ugradnjom ograde ili stupova kako bi se onemogućilo korištenje priključka koji nema propisanu suglasnost za izvedbu i koji nije izveden prema određenim uvjetima koje sukladno Zakonu o cestama mora izdati Grad Umag kao upravitelj nerazvrstane ceste glede koje se priključak izvodi. Taj elaborat je proveden u naravi izradom i postavljanjem ograde.
21. Prema tome, tuženik je dao nalog trgovačkom društvu KOMUNELA d.o.o. Umag sukladno predmetnom prometnom elaboratu na temelju kojeg je ishođena suglasnost nadležnog Ministarstva te je o navedenom priložena dokumentacija. Stoga sud ocjenjuje da je sukladno prethodno navedenim propisima proveden zakonom propisani postupak primjenom pravila upravnog postupka te da su donijete odluke utemeljene na zakonu temeljem kojih je tuženik bio ovlašten izvršiti radnje za koje tužitelj tvrdi da je istima počinjeno smetanje.
21. 1. Stoga radnje tuženika nemaju obilježja samovlasti iz razloga što su radovi na uređenju javnog puta poduzeti u javnom interesu.
22. Kao što je drugostupanjski sud u svojoj odluci i ukazao, tužitelj u odnosu na nekretninu oznake k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], ne zahtijeva posjedovnu zaštitu posjeda prava stvarne služenosti, faktičnim korištenjem u svrhu puta za prolaz i provoz većeg broja osoba, očito uz dotadašnje znanje tuženika Grada Umaga. Naime, isti je korišten kao nerazvrstana cesta (put), odnosno faktično postao javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi u smislu čl. 101. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine br.: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.), a na javnom dobru se ne mogu stjecati stvarna prava kako to izričito propisuje st. 2. citirane zakonske odredbe. Stoga ni tužitelj na dijelu k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], koji je i faktično korišten kao javno dobro nije mogao steći posjed pa niti prava stvarne služnosti prolaza i provoza u korist svojih nekretnina, te posljedično navedenom ne može niti ostvariti pravo na posjedovnu zaštitu.
23. Na temelju utvrđenja prilikom oba uviđaja na mjestu događaja te postavljajući tužbeni zahtjev u ovom postupku, očito je da tužitelj priznaje i čini nespornim liniju razgraničenja, odnosno među između nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u njegovom posjedu i nekretnine koja je javno dobro – put označen kao k. č. [katastarska čestica] (ranije k. č. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina]. Iako je tužitelj svoj posjed proširio i na dio javne površine, no na tom dijelu, akceptirajući činjenicu da na javnom dobru nitko ne može steći bilo kakva stvarna prava, niti posjed, on ne traži zaštitu od smetanja posjeda već zaštitu od smetanja posjeda traži samo na nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je u njegovom posjedu.
24. Slijedom utvrđenog i navedenog, sud ocjenjuje neosnovanim tužiteljev tužbeni zahtjev za posjedovnom zaštitom pa je odbijen u cijelosti (t. I. izreke).
25. Sud u ovoj odluci nije ponovno obrazlagao ostale izvedene dokaze niti ocjenjivao druge prigovore koje je tuženik isticao tijekom postupka, s obzirom na to da je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim iz prethodno navedenih razloga koji su bili odlučni za donošenje odluke.
26. Tužitelj i tuženik su zatražili naknadu troškova postupka.
26. 1. Prema čl. 154. st. 1. ZPP-a pravo na naknadu troškova pripada onoj stranci koja uspije u sporu. Kako je tuženik uspio u ovom sporu, valjalo mu je dosuditi opravdane parnične troškove.
27. Tuženik je zatražio trošak pristupa njegova punomoćnika sudu dana 15. siječnja 2024. kada je održano pripremno ročište i to u iznosu 9,00 eura (15 kmx2x0,30 eura, Umag-Buje-Umag) i pristupa na ročište od 6. svibnja 2025. kada je održano ročište glavne rasprave u zgradi suda i to u iznosu 8,40 eura (14 kmx2x0,30 eura, Umag-Buje-Umag) te trošak plaćene sudske pristojbe na žalbu protiv rješenja o smetanju posjeda.
27. 1. Tuženiku je priznat trošak plaćene sudske pristojbe na žalbu protiv rješenja o smetanju posjeda u iznosu 53,08 eura te putni trošak pristupa njegova punomoćnika na ročišta održana u zgradi suda dana 15. siječnja 2024. kada je održano pripremno ročište i to u iznosu 9,00 eura (15 kmx2x0,30 eura, Umag-Buje-Umag) te 6. svibnja 2025. kada je održano ročište glavne rasprave u zgradi suda i to u iznosu 8,40 eura (14 kmx2x0,30 eura, Umag-Buje-Umag – koliko je zatražio iako bi mu po ocjeni sudu pripadao nešto veći trošak).
27. 2. Time opravdani troškovi tuženika iznose 70,48 eura.
28. Stoga je naloženo tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka isplatom iznosa od 70,48 eura.
29. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova odbijen je u cijelosti jer je izgubio parnicu.
U Bujama 19. rujna 2025.
Sutkinja
Pavica Gulišija Brečević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dostave rješenja.
DNA:
1. tužitelj p.p
2. tuženik
