1              Poslovni  broj: Gž Ovr-126/2023-2

 

 

 

 

 

Poslovni  broj: Gž Ovr-126/2023-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu Marku Pribisaliću, kao sucu pojedincu, na temelju prijedloga nacrta odluke više sudske savjetnice - specijalista Marijane Ostojić Kavain, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B. S. iz P., zastupan po punomoćnicima iz OD M. i P. iz Z., protiv ovršenika Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Ispostava Zadar, radi ovrhe ostvarenja tražbine na radnju, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1016/2022-7 od 30. studenog 2022., dana 13. rujna 2023.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1016/2022-7 od 30. studenog 2022.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem obustavljen je ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovr-264/2011, stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi Općinskog suda u Pagu, poslovni broj Ovr-264/ 2011 od 28. listopada 2011., ukinute su sve provedene radnje.

 

2.Protiv navedenog rješenja žali se ovrhovoditelj zbog svih žalbenih razloga propisanog odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP), u vezi s člankom 381. ZPP, a koji zakon se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe vezano uz odredbu članka 19. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03 i 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08, dalje: OZ), a kojeg je primijeniti temeljem odredbe članka 369. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22), predlažući da se pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5.Prvostupanjski sud je obustavio predmetnu ovrhu pozivom na odredbu članka 67. stavak 2. OZ s obrazloženjem da ovrhovoditelj nema pravo tražiti predaju u posjed nekretnine koja je zahvaćena javnom cestom jer se radi o nekretnini koja je izvan prometa pa kao takva više ne može biti predmetom prava vlasništva, odnosno posjeda fizičke ili pravne osobe.

 

6.Ovršna isprava u ovom predmetu je pravomoćno i ovršno rješenje Općinskog suda u Pagu poslovni broj P-408/2008 od 31. svibnja 2011. i rješenje Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1876/11 od 2. rujna 2011.

 

7. Iz provedenog postupka i pobijanog rješenja proizlazi:

 

- kako je ovrhovoditelj protiv ovršenika podnio prijedlog za ovrhu radi uspostave prijašnjeg  posjedovnog stanja na dijelu nekretnine oznake čest. zem. 1458/2 k.o. D. (u katastarskom operatu čest. zem. 2408/2 k.o. D.), u ukupnoj površini širine  od 12 m2 i dužini od 524 m, prema dopunjenoj skici lista mjesta sudskog vještaka mjernika J. Š. od 13. siječnja 2011., na skici označeno slovima A-B-C-D-A i obojano crvenim isprekidanim linijama, temeljem pravomoćnog i ovršnog rješenja Općinskog suda u Pagu poslovni broj P-408/2008 od 31. svibnja 2011. i rješenje Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-1876/11 od 2. rujna 2011.,

-očevidom na licu mjesta, održanim 8. studenog 2019., utvrđeno je kako predmetni dio čest. zem. 2408/2 k.o. D. u naravi predstavlja asfaltiranu cestu, te da nema vidljivih međnih oznaka, dok se s južne strane nalazi žičana ograda,

- kako iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju od 28. prosinca 2021. proizlazi da predmet ovrhe predstavlja pojas državne ceste, naziva D108, na kojem nije formirana katastarska čestica u gabaritima ceste,

- kako službeni internetski portal za ceste Zadarske županije (WWW.czzz.hr) za predmetnu cestu navodi se da se radi o državnoj cesti oznake D 1208 (Gorica (D106)-Povljana),

-kako je uvidom u zk ul. 1065 za k.o. D. utvrđeno da je kao vlasnik na predmetnoj čestici upisana Republike Hrvatska, za cijelo.

 

8. Na temelju takvog stanja u spisu, pozivom na odredbu članka 67. stavak 2. OZ, prvostupanjski sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka geodeta te utvrđuje da je ovrha određena u odnosu na nekretninu koja u naravi predstavlja javno dobro u općoj uporabi. Stoga obustavlja ovrhu na predmetnoj nekretnini budući se ovrha na istoj ne može provesti jer je određena na predmetu koji je izvan prometa – javno dobro.

 

9.U žalbi ovrhovoditelj, u bitnom, navodi kako je pogrešan i nezakonit stav izražen u pobijanom rješenju jer derogira ovršnu ispravu i pravomoćno rješenje o ovrsi, kako prvostupanjski sud nije pozvao vještaka očitovati se o njegovim prigovorima na izrađen nalaz i mišljenje, nadalje, kako je neprihvatljivo samo navođenje oznake ceste s internetske stranice bez da se provjeri je li riječ o cesti koja zapravo ima status državne ceste kao i tvrdnja suda kako je riječ o županijskoj cesti u situaciji kada uopće nije riječ o cesti koju je naveo vještak budući da nema istu oznaku niti se odlukom o razvrstavanju javnih cesta, na koju se pozvao prvostupanjski sud, uopće može utvrditi da je riječ o cesti koja bi bila predmet ovrhe. Nadalje, kako ovdje nije formirana katastarska čestica koja bi u naravi predstavljala cestu, a da uvidom u zemljišnoknjižni izvadak je razvidno kako ima upisano više katastarskih čestica koje su u naravi pašnjaci. Istaknuo je kako je ovdje riječ o uspostavi prijašnjeg posjedovnog stanja kakvo je bilo prije nezakonitog ulaska u posjed i postavljanje asfalta od strane ovršenika.

 

10.Odredbom članka 4. stavak 2. OZ propisano je da su predmet ovrhe i osiguranja  stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine ili njezina osiguranja. Odredbom istog članka, u stavku 4. propisano je da predmet ovrhe ne mogu biti stvari izvan prometa, kao ni druge stvari za koje je to posebnim zakonom određeno.

 

              11.Prema stavku 7. navedenog članka, pitanje može li neka stvar ili neko pravo biti predmet ovrhe, odnosno je li ovrha na nekoj stvari ili pravu ograničena, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje su postojale u vrijeme podnošenja ovršnoga prijedloga, ako ovim Zakonom nije drukčije izrijekom određeno.

 

12.Odredbom članka 3. stavak 1. Zakona o cestama ( "Narodne novine" broj NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22 i 04/23, dalje: Zakon o cestama) određeno je da je javna cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske dok je stavkom 2. istog članka propisano da se javne ceste ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava osim u slučajevima koje propisuje taj zakona.

 

13. Stoga, kada prema stanju u spisu proizlazi da se ovrha neće moći provesti na predmetu ovrhe – dijelu nekretnine označenoj kao čest. zem. 1458/2 k.o. D. (u katastarskom operatu čest. zem. 2408/2 k.o. D.) jer je ista javni put, dakle, stvar izvan prometa, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je, sukladno odredbi članka 67. stavak 2. OZ, donio rješenje o obustavi ovrhe.

 

14.Naime, u postupku je izvršena identifikacija predmeta ovrhe temeljem dopunjene skice mjesta sudskog vještaka mjernika J. Š. od 31. siječnja 2011., te je temeljem službenog katastarskog plana nove katastarske i stare zemljišno-knjižne izmjere k.o. D., terenskog očevida od 8. studenog 2019. i terenske izmjere 7. prosinca 2021, izrađena skica lica mjesta te nalaz i mišljenje pa se prigovori ovrhovoditelja izneseni tijekom postupka, a koje ponavlja u žalbi, ukazuju se neutemeljenim.

 

15. S obzirom na sve naprijed navedeno, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 19. stavak 1. OZ-a, odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

 

Split, 13. rujna 2023.