P-1926/2018-35

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu toga suda Martini Miočević Šušnjić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: OČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po dr.sc. Krešimiru Škarici, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & partneri d.o.o., Petrova 12011,10 000 Zagreba protiv tuženika:

Republike Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu Šibenik, Stjepana Radića 81, Šibenik, radi utvrđenja, nakon javno održane glavne rasprave održane dana 12.lipnja 2025.godine u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužitelja i zzz tuženice, a objavljene dana 19. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" Utvrđuje se da je tužitelj OČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik za cijelo nekretnine katastarske oznake čest. broj 1573, kuća, površine 322 m2, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], pa se isti ovlašćuje da temeljem ove presude zatraži i postigne upisa brisanja postojećeg upisa i to: 1. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), 1. Vlasništvo dijela nekretnine u A listu koji nije posebno opisan. DRUŠTVENO VLASNIŠTVO; 2.1. uknjižuje se kao nosilac prava korištenja ŠIPAD SARAJEVO PODUZEĆE ZA IZVOZ DRVETA SAMOSTALNI POGON ŠIBENIK: 2. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) 1. Stan koji se sastoji od četiri sobe, kuhinje, dnevnog boravka, kupatila, WC-a, dva hodnika površine 126 m2 te se ovlašćuje da zatraži i postigne upis cijele nekretnine na svoje ime za cijelo. "

II Dužan je tužitelj naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura sa zateznom kamatom, počevši od dana presuđenja pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana od dana donošenje presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj OČ (dalje: tužitelj) je dana 18.rujna 2018.godine podnio tužbu protiv tuženice Republike Hrvatske (dalje: tuženice) radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe u odnosu na nekretninu katastarski broj kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća.

1.1. U tužbi se navodi kako u zemljišnim knjigama ovog suda egzistira upis društvenog vlasništva dijela nekretnine koji nije posebno opisan, s pravom korištenja tog dijela na ime Šipad Sarajevo poduzeće za izvoz drveta samostalni pogon Šibenik, a u naravi se radi o stanu koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, dnevnog boravka, kupatila wc-a, dva hodnika površine 126 m2 na kojem dijelu je upisan tužitelj.

1.2. U posjedovnom listu Državne geodetske uprave broj, Područni ured

za

katastar Šibenik broj 1211, kao posjednik je upisan Šipad [adresa] te kako se očito radi o starom upisu dok je još postojalo društveno vlasništvo.

1.3. Stvarni vlasnik predmetne nekretnine za cijelo je tužitelj. Predmetna nekretnina se sastoji samo od stana kojeg je vlasnik tužitelj pa ne postoji dio koji se u zemljišnim knjigama opisuje kao "vlasništvo dijela nekretnine koji nije posebno opisan". Pogrešni su upis i u katastru i u zemljišnim knjigama pojašnjavajući svoju tvrdnju time da nakon ukidanja društvenog vlasništva 8.listopada 1991.godine ne postoji pravo korištenja na društvenom vlasništvu već nositelji postaju vlasnici. Tužitelj se poziva na odredbu čl. 6.Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske. Naime, prema mišljenju tužitelja poslovne jedinice u [adresa], društvenih poduzeća sa sjedištem u [adresa] su mogli postati samostalna društvena poduzeća i izvršiti pretvorbu u dioničko društvo sukladno zakonu u pretvorbi, u kojem slučaju bi takvo dioničko društvo postalo vlasnik sredstava, uključivo i nekretnina, na kojim su imali pravo korištenja, ukoliko su nekretnine procijenjene u temeljnom kapitalu društva. Stoga bi predmetno opisani dio predmetne nekretnine bio u vlasništvu Republike Hrvatske. U konkretnom slučaju "dio nekretnina koji nije posebno opisan" u stvarnosti predstavlja zemljište na kojem je zgrada izrađena pa po čl. 367. i 369.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo vlasništva cijele nekretnine bio u vlasništvu RH.

1.4.U prilog tužbi tužitelj dostavlja zahtjev za mirno rješenje spora podnesenog nadležnom državnom odvjetništvu kao dokaz postupanju sukladno odredbi čl. 186.a.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 80/22 i 114/22; dalje ZPP) prije podizanja ove tužbe.

2. Tuženica se protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu ističući prigovor promašene pasivne legitimacije ističući kako iz pozitivnopravnih zakonskih pretpostavki ne proizlazi da bi pravni slijednik nekadašnjeg društvenog poduzeća iz Bosne i Hercegovine bila Republika Hrvatska.

3.Radi utvrđenja odlučnih činjenica sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i to: zahtjev za mirno rješenje spora od 14. lipnja 2018., e-izvadak iz zemljišne knjige broj zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6 i 7 spisa), prijepis posjedovnog lista Državne geodetske uprave, PU za katastar Šibenik, presliku povijesnog izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 15 do 18 spisa; list 21 do 23 spisa), presudu ovog suda poslovni broj P-1223/95 (list 19 i 20 spisa), skicu mjesta očevida od 29. siječnja 2024. (list 45 spisa), nalaz i mišljenje građevinskog vještaka DČ od 14. listopada 2024. (list 49 do 90 i 103 do 144 spisa).

3.1. Sud je održao uviđaj u ovoj pravnoj stvari uz sudjelovanje vještaka mjernika EČ, dipl.ing.geod. i DČ, dipl.ing.građ. dana 10. siječnja 2024. uz prisustvo, a na kojem uviđaju je saslušao svjedoke HČ i UČ.

4.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5.Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje stjecanja prava vlasništva za cijelo nekretnine katastarski broj kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] navodeći kako je tužitelj vlasnik cijele nekretnine iako je uknjižen isključivo kao vlasnik stana koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, dnevnog boravka, kupatila wc-a, dva hodnika površine 126 m2.

6. Tuženica ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

7. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

7.1. Uviđajem na licu mjesta utvrđeno je kako je predmet spora u naravi kuća s pripadajućim dvorištem sa svih strana vidljivo i trajno obilježenim prema ostalim nekretnina, a po sudskom vještaku identificirana kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Stalni sudski vještak građevinske struke utvrđuje kako se radi o kući kao cjelini u kojoj je smještena jedna stambena jedinica u naravi dvoetažni stan u kojem prizemlju se nalazi ulazni prostor-hodnik, kuhinja s blagovaonicom, soba, dnevni boravak, unutarnje stubište koje vodi na kat objekta, a ispod kojeg se nalazi kupaonica. Na katu su nalazi predsoblje, dvije spavaće sobe, kupaonica i garderoba. Na katu objekta sa jugozapade i sjeverozapadne strane se nalaze nenatkriveni balkoni. Sa sjeverozapadne strane objekta nalazi se pomoćni objekt koji se sastoji od dva dijela zasebnih ulaza od kojih je jedan dio praonica rublja, a drugi spremište. Okoliš je priveden svrsi, trajnim nasadima voćaka i ograđen sa svih strana.

7.2. Sudski vještaci su pisani nalaz i mišljenje, kao i skicu lica mjesta dostavili naknadno nakon izvršenog uviđaja zajedno s fotodokumentacijom.

7.3. Uvidom u e-izvadak iz zemljišne knjige razvidno je kako je na suvlasničkom udjelu s neodređenim omjerom-etažno vlasništvo upisano društveno vlasništvo na dijelu nekretnine koji nije posebno opisan, uz naznačenog nositelja prava korištenja Šipad Sarajevo poduzeće za izvoz drveta, Samostalni pogon Šibenik, dok je na 2. suvlasničkom udjelu s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-2) uz opis stana površine 126 m2 upisano pravo vlasništva tužitelja.

7.4. Pregledom posjedovnog lista broj 1211 DGU, PU za katastar Šibenik upisan kao posjednik za cijelo Šipad Sarajevo, [adresa], uz anagrafsku oznaku IČ, u naravi kuća, površine 322 m2.

7.5. Saslušane svjedokinje UČ i HČ u svojim iskazima potvrdile su da je ova kuća početkom šezdesetih godina bila u vlasništvu GČ te da se kuća gradila za direktora Šipada FČ, kuća i pomoćni objekti uz kuću rađeni su istovremeno, u naravi se radi o dvoetažnom stanu u kojem su O živjeli do svoje smrti pa je tako ZČ, kćerka od GČ i FČ preminula 2010. Tužitelj je ovu kuću naslijedio nakon smrti svoje supruge ZČ, svi su mirno posjedovali predmetnu nekretninu i sporova nije bilo.

8. Kako je tuženik istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije, sud je prije svega cijenio osnovanost podnesenog prigovora.

9.1. Tužitelj se poziva na odredbu čl. 6.Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 36/91, 40/92; dalje Uredba) kao i Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 19/91, 45/92).

9.2.Navedena odredba čl.6. Uredbe propisuje kako sredstva društvenih organizacija što su osnovane za teritorij bivše Jugoslavije, a koja nisu odlukom Vlade Republike Hrvatske ili organa kojeg je ovlastila prenesena na društvene organizacije Republike Hrvatske koje su njihovi članovi prema odredbama Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (NN 52/91) prenose se u vlasništvo Republike Hrvatske. Naime, prema mišljenju tužitelja poslovne jedinice u [adresa], društvenih poduzeća sa sjedištem u [adresa] su mogli postati samostalna društvena poduzeća i izvršiti pretvorbu u dioničko društvo sukladno zakonu u pretvorbi, u kojem slučaju bi takvo dioničko društvo postalo vlasnik sredstava, uključivo i nekretnina, na kojim su imali pravo korištenja, ukoliko su nekretnine procijenjene u temeljnom kapitalu društva. Zaključno, tužiteljev je zaključak kako bi iz navedenog slijedilo da bi predmetno opisani dio predmetne nekretnine bio u vlasništvu Republike Hrvatske.

9.3. Po stavu ovog suda prigovor promašene pasivne legitimacije je osnovan.

9.4. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju dostavljenu od strane tužitelja u prilog ispravne pasivne legitimacije upravo tuženice označene u tužbi. Uvidom u povijesni izvadak-presliku glavne knjige za zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] proizlazi kako je na kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], 1.suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO(E-1) upisano društveno vlasništvo dijela nekretnine koji nije posebno opisan, s pravom korištenja tog dijela na ime Šipad Sarajevo poduzeće za izvoz drveta samostalni pogon Šibenik, a na 2.suvlasničkom dijelu s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO E-2, a u naravi se radi o stanu koji se sastoji od 4 sobe, kuhinje, dnevnog boravka, kupatila wc-a, dva hodnika površine 126 m2, tužitelj. Po stavu tužitelja, a obzirom da se radi nekadašnjem poduzeću - društvenoj organizaciji osnovanoj na području bivše Jugoslavije koje je po Uredbi prešlo u vlasništvo Republike Hrvatske, međutim, istaći je kako u prilog tome tužitelj ne dostavlja nijedan dokaz već se pasivna legitimacija tuženice temelji isključivo o pretpostavci da u odnosu na ovo poduzeće nije provedena pretvorba pa da bi slijedom toga pasivno legitimira u ovom postupku bila upravo tuženica. Također,tužitelj nije sudu dostavio izvadak iz sudskog registra nadležnog suda u Bosni i Hercegovini iz kojeg bi se moglo provjeriti eventualno pravno sljedništvo upisanog poduzeća iz kojeg bi mogla utvrditi pasivna legitimacija za ovaj postupak.

10. Prema odredbi čl. 219.Zakona o parničnom postupku svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazan onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Tužitelj u ovom sporu nijednim priloženim dokazom nije dokazao da bi upravo tuženica bila pasivno legitimirana u ovom postupku već se teza o tom temelji isključivo na pretpostavci.

11. Obzirom na prednje utvrđenje osnovanosti prigovora promašene pasivne legitimacije, sud se nije upuštao u ocjenu ostalih u postupku izvedeni dokaza.

12.Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. i 164. ZPP.

12.1.Tuženici je priznat trošak zastupanja po zamjeniku zakonskog zastupnika i to za sastav odgovora na tužbu i pristup na ročišta održana 13. prosinca 2018., 19. veljače 2019., 21. siječnja 2025. i 12. lipnja 2025., za svaku radnju po 100 bodova, sveukupno 1.000,00 eura (vrijednost boda iznosi 2,00 eura), sve sukladno Tbr. 7.,8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 91/04, 37/05 i 148/09 i 142/12; dalje Tarife).

13.Temeljem svega iznijetog sud je odlučio kao u izreci ove presude.

U Šibeniku, 19. rujna 2025. godine

Sudac

Martina Miočević Šušnjić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.