Republika Hrvatska

Općinski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: K-333/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sisku u vijeću sastavljenom od sutkinje Mirele Sladić kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Zvonka Dragaš i Nade Smolčić kao članova vijeća, uz sudjelovanje Janka Mitra kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog VI, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 1., 2. i 6. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11 i 144/12– dalje KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Sisku (dalje- ODO Sisak) broj: K-DO- 27/15 od 9. lipnja 2015., nakon provedene i zaključene rasprave dana 19. rujna 2025., u prisutnosti zamjenika ODO Sisak Hrvoja Božića, opunomoćenika oštećenika Milenka Jakšića, odvjetnika iz Siska, okrivljenog VI i njegovog branitelja Davora Bubala, odvjetnika iz odvjetničkog društva Grgić & Partneri iz Zagreba, dana 23. rujna 2025, u odsutnosti ODO Sisak, okrivljenika i branitelja okrivljenika, a u prisutnosti opunomoćenika oštećenika Milenka Jakšića odvjetnika iz Siska, objavio je, a dana 19. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik VI, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin RI i ŽI, djevojački V, rođen **.**.1947. u mjestu [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom školom, razveden, otac jednog punoljetnog djeteta, umirovljenik, sa mirovinom od 607,00 eura, nije vlasnike nepokretne imovine, nije vlasnik pokretne imovine, sudionik Domovinskog rata, nema vojni čin, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, ne vodi se drugi kazneni postupak,

k r i v  j e

I. što je,

dana 20. prosinca 2014. oko 18.15 sati u Sisku, na kolniku Galdovačke ulice, ispred kbr. 280 upravljajući teretnim automobilom marke VW Transporter, reg. oznaka [registarska oznaka] u smjeru Novog Sela Palanječkog, suprotno odredbi članka 46. stavak 1. i članka 70. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, olako držeći da neće ugroziti druge sudionike u prometu, nije se kretao središnjim dijelom obilježene prometne trake, uslijed čega nije zauzeo siguran bočni razmak u odnosu na bicikl kojim je uz desni rub kolnika ispred njega u istom smjeru upravljao ČI, niti je zaustavio svoje vozilo iza bicikliste, zbog čega je prednjim desnim dijelom vozila udario u stražnji dio bicikla, pri čemu je ČI odbačen van kolnika pao na travnatu površinu i pritom zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu uklještenja mosta, od koje je dana 23. prosinca 2014. u Općoj bolnici Sisak preminuo,

II. dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio smrt jedne osobe,

III. čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 1., 2. i 6. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 6. KZ/11,

IV. pa se okrivljenik VI, za kazneno djelo iz članka 227. stavak 6. KZ/11, na temelju istog zakonskog propisa

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine,

te mu se na temelju članka 56. KZ/11

i z r i č e

U V J E T N A O S U D A

pa kazna zatvora na koju je okrivljenik osuđen neće biti izvršena ukoliko okrivljenik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

V. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi članka 145. stavak 2. točka 1., 6. i 8. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" broj 125/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje u tekstu ZKP/08) okrivljenik je dužan platiti trošak kaznenog postupka

u

ukupnom

iznosu

od

9.266,41

eura

(devettisućadvjestošezdesetišesteuraičetrdesetijedancent), koji trošak obuhvaća troškove tehničkog snimanja i očevida u iznosu od 163,11 eura (stošezdesettrieuraijedanaestcenta), troškove prometno tehničkog vještačenja po vještaku dipl. ing. Peri Todoroviću u iznosu od 1.063,47 eura (tisućušezdesetitrieuraičetrdesetsedamcenti), troškove sudsko medicinskog vještačenja po vještaku Draženu Jankoviću dr. med. spec. patologije i sudske medicine u iznosu od 265,45 eura (dvjestošezdesetpeteuraičetrdesetpetcenta) te pomoćniku ZI u iznosu od 66,36 eura (šezdesetišesteuraitridesetišestcenta), troškove vještačenja Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti, Zavoda za prometno tehnička vještačenja u iznosu od 1.846,18 eura (tisućuosamstočetrdesetšesteuraiosamnaestcenta), kao i trošak vještaka sa rasprave od 19. rujna 2025. o visini kojeg troška će sud odlučiti posebnim rješenjem, te nužne izdatke oštećenika, nagradu i nužne izdatke njegova opunomoćenika u iznosu od 2.861,84 eura (dvijetisućeosamstošezdesetijedaneuroiosamdesetčetiricenta), po troškovniku odvjetničkih usluga od 21. prosinca 2022. te nagradu i nužne izdatke opunomoćenika oštećenika nastale nakon rasprave 21. prosinca 2022., o visini kojih troškova će sud odlučiti zasebnim rješenjem i paušalnu svotu za rad suda u iznosu od 3.000,00 eura (tritisućeeura) ("Narodne Novine" broj 145/11 od 15. prosinca 2011. godine, Rješenje o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka).

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Sisku podnijelo je 9. lipnja 2015., pod brojem K-DO-27/15 optužnicu protiv okrivljenog VI, zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 1., 2. i 6. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 6. KZ/11.

2. Presudom ovoga suda broj K-193/2016 od 28. siječnja 2019., okrivljeni VI proglašen je krivim za kazneno djelo iz članka 227. stavak 6. KZ/11, koja presuda je povodom žalbe okrivljenika ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Kž-240/2019 od 25. srpnja 2019., i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

3. U ponovljenom postupku sud je pod brojem K-344/19 dana 23. listopada 2020. donio presudu kojim je okrivljeni VI proglašen krivim za kazneno djelo iz članka 227. stavak 6. KZ/11, koja presuda je povodom žalbe okrivljenika ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu broj Kž-58/2021 od 16. veljače 2021., i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

4. Presuda K-344/2019 od 23. listopada 2020., također je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu Kž-58/2021 od 16.veljače 2021. te je predmet ponovno vraćen ovome sudu na ponovno suđenje.

5. Presuda K-76/2021 od 21. prosinca 2022. također je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu Kž-201/2023 od 6.lipnja 2023. i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje, pred izmijenjenim raspravnim vijećem sa uputom da prvostupanjski sud otkloni bitnu povredu odredbe članka 468. stavak 1. točka 11. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne Novine" broj 125/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13,152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25 - dalje u tekstu ZKP/08) budući u presudi postoje znatna proturječja između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i iskaza danih u postupku i samih tih isprava i iskaza , dakle, u prvom redu nalaza i mišljenja prometno- tehničkog vještačenja kao i usmenog iskaza sudskog vještaka a na koji način je onda pogrešno utvrđeno i činjenično stanje, u svezi članka 487. stavak 4. ZKP/08, te je sud upućen otkloniti bitnu postupovnu povredu na koju mu je ukazao drugostupanjski sud rješenjem Kž-201/2023 od 6. lipnja 2023. te će po potrebi ponovno pozvati i ispitati stalnog sudskog vještaka Tomislava Perića, s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na sve okolnosti koje je trebalo do kraja raščistiti, i potom će pred novim raspravnim vijećem donijeti pravilnu i zakonitu odluku, koju će valjano i obrazložiti, na temelju članka 459. ZKP/08

6. Okrivljeni VI ne smatra se krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom od 9.lipnja 2015. stavlja na teret te je sukladno članku 417. a stavak 5.

ZKP/08 ispitan na kraju dokaznog postupka.

7. U tijeku dokaznog postupka sud je izveo dokaze pa tako dokaz 1) uvidom u fotodokumentaciju očevida sa skicom lica mjesta (privitak spisu); 2) uvidom i razgledavanjem fotodokumentacija očevida K-21/14,; 3) uvidom u zapisnik o očevidu Postaje prometne policije Sisak od 20. prosinca 2014. (list 11 spisa); 4) uvidom u bolničku prijava OB "Dr. Ivo Pedišić" Sisak na ime ČI od 20. prosinca 2014. (list 8 spisa); 5) uvidom zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta i potvrda o privremenom oduzimanju predmeta Postaje prometne policije Sisak od 20. prosinca 2014. (list 12 spisa); 6) uvidom u zapisnik o izvanrednom tehničkom pregledu vozila od 22. prosinca 2014. (list 13 spisa); 7) uvidom u otpusnicu OB "Dr. Ivo Pedišić" Sisak na ime ČI od 23. prosinca 2014. (list 16 spisa); 8) uvidom izvješće o osiguranju mjesta događaja Postaje prometne policije Sisak od 20. prosinca 2014. (list 19-20 spisa); 9)uvidom u zapisnik o obdukciji mrtvog tijela ČI od 24. prosinca 2014. (list 34-37 spisa); 10) uvidom u analizu alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti od 7. siječnja 2015. na ime OI i ČI (list 41-51 spisa); 11) uz suglasnost stranka dokaz čitanjem iskaza svjedoka II od 4. ožujka 2015. godine (list spisa 61-63) i sa rasprave od 18. travnja 2017. (list 93 spisa).; 12) uvidom i uvid i čita se nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za cestovni promet i procjenu vozila Pere Todorovića od 28. svibnja 2015. (list 65-71 spisa); 13) čitanjem iskaza vještaka Pere Todorovića od 18. travnja 2017. (list 93-94 spisa) i sa rasprave od 9. studenog 2018. (list spisa 112-113).; 14) čitanjem zapisnika o rekonstrukciji i prijepis zapisnika od 11. svibnja 2017. (list 103 spisa); 15) uvidom i čitanjem dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića od 12. siječnja 2018. (list 104-106 spisa); 16) uvidom u očitovanje Hrvatskih cesta od 12. prosinca 2018. (list 116 spisa); 17) uvidom u očitovanje Hrvatskih cesta od 21. siječnja 2019. (list 118 spisa) ; 18) uvidom i čitanjem dopune nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića od 4. srpnja 2020. (list 163-165 spisa).; 19) čitanjem iskaza vještaka Pere Todorovića od 20. listopada 2020. (list 175-177 spisa); 20) uvidom u Izvještaj o provedenom vještačenju Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti, Zavoda za prometno-tehnička vještačenja od 7. travnja 2022. (list spisa 252-273 spisa); 21) čitanjem iskaza vještaka Tomislava Perića dipl. ing. od 21. prosinca 2022. (list 303-307 spisa) te 22) uvidom u Spomenicu Domovinskog rata na ime VI od 26. svibnja 1994. (list 123 spisa), nakon kojih dokaza je okrivljenik iznio svoj iskaz te nije htio odgovarati na pitanja stranaka i suda, a nakon kojeg iskaza su izvedeni dokazi 23) uvidom u izvadak iz PE-a od 3.ožujka 2025 ( 391-392) i izvadak iz Ke-a od 3.ožujka 2025.( list spisa 393-394).

8. Budući je vještak Tomislav Perić, dipl. ing., nositelj Izvještaja o provedenom prometno tehničkom vještačenju preminuo dana **.**.2024., koju činjenicu je sud utvrdio pretragom podataka JRO MUP RH na raspravi dana 7.nsvibnja 2025.(list spisa 398) to je u odnosu na uputu iz rješenja Kž-201/2023 od 6. lipnja 2023., sud pozvao i neposredno ispitao doc. dr. sc. Željka Šarića, stalnog sudskog vještaka Fakulteta prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu koji je zajedno sa vještakom Tomislavom Perićem, dipl. ing. sudjelovao u provođenju naloženog vještačenja, po uputi iz odluke Županijskog suda u Splitu broj Kž-58/2021 od 16. veljače 2021. da se provede super prometno-tehničko vještačenje po vještacima Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

9. Iz bolničke prijave Opće bolnice Dr. Ivo Pedišić od 20.12. 2024. (list spisa 8) sud je utvrdio da je ČI (rođen 1974.) kao biciklist kojeg je u mjesto Galdovo udario auto, zadobio ozljede: traumatski SAH, torziju atkasa, iščašenje attenotoakslanog zgloba koje ozljede su kvalificirane kao TTO opasne po život, a iz otpusnice navedene bolnice od 23. 12.2014., (list spisa 16) sa postavljenim dg: oedema cerebri malignum (S06.1), coma (S06.7), Haemathoma subdurale l.dex (S06.5), SAH posttraumatica (S06.6), Torsio atlantis (S13.1), luxatio art.intervertebiralis atlantoaxiallis (S13.1), sistematski pregled potencijalnog darivatelja organa (Z00.5) a iz zaključka navedene otpusnice utvrđeno je da se neurološki status pacijenata od prijema 20.12.2014. pogoršavao te se kod pacijenta razvila duboka koma, bez spontanih respiracija i ugašenih refleksa moždanog debla te su učinjeni klinički testovi dokazivanja moždane smrti i potvrdni paraklinički test (MSCT angiografija) kojom je dokazano odsustvo intrakranijalne cirkulacije te je 23. prosinca 2014. u 9.35 proglašen smrtni ishod, te je uz suglasnost obitelji započet postupak eksplantacije organa koji su proveli eksplantacijski timovi KB Merkur i KB dubrava.

10. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola kod ispitanika VI (list spisa 17) od 20.12.2014 utvrđena je 0,00 g/kg koncentracija alkohola , a što potvrđuje i analiza alkohola u krvi i mokraći za VI uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti koju analizu je proveo MUP RH, Ravnateljstvo policije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ (list spisa 47-50) kojom analizom je utvrđeno da je imenovani u trenutku prometne nezgode bio trijezan, a koja institucija je provela i analizu alkohola u krvi i mokraći za pok. ČI (list spisa 41-44) te je također utvrđeno da je u trenutku prometne nezgode imenovani bio trijezan.

11. Iz izvješća o osiguranju mjesta događaja utvrđeno je da na mjestu događaja do dolaska policijskih službenika radi obavljanja očevida i tehničkog snimanja mjesta događaja nije bilo promjena mjesta događaja te iz prikupljenih saznanja o događaju slijedi da je vozač VI upravljao t.a. [registarska oznaka] Galdovačkom ulicom u smjeru istoka, dolaskom do kbr. 280 prednjim dijelom vozila udario je u bicikl s kojim je u istom smjeru upravljalo ČI.

12. Iz mišljenja zapisnika o obdukciji (list spisa 34-27) utvrđeno je da je vanjskim pregledom i obdukcijom utvrđeno da je ČI preminuo nasilnom smrću uslijed uklještenja mosta (incarceratio pontis – uklještenje mosta, strana 3 zapisnika o obdukciji). U odnosu na ozljede, vještak Dražen Janković, dr. med. spec. patologije i sudske medicine u Odjelu za patologiju i citologiju Opće bolnice „Dr.IvoPedišić) u [adresa], postavio je patoanatomske dg: krvni podljev i oguljotine kože u području leđa (haematoma et excoriationes cutis dorsi); krvni podljev mekog oglavka desno tjemeno- slijepoćno-zatiljno (haematoma gallae capitis regionis parieto.temoporo-occipitalis dextrae; krvarenje unutar tvrde moždane opne desne hemisfere velikog mozga (haematoma intraduralis lateris dextri); nagnječenje mozgovine (contusio cerebi); teški edem mozgovine (oedema cerebri grave); uklještenje mosta (incarceratio pontis); isčašenje atlanto-okcipitalnog zgloba (luxatio articulatio atlanto-occipitalis); stanje nakon kirurškog odstranjenja organa (srce, jetra i oba bubrega) za potrebe transplantacije (status post explatatation multiorganis (cordis, hepatis et renum) (strana 2.i 3. zapisnika o obdukciji) Vještak nadalje navodi da su vanjskim pregledom nađene na lijevoj strani čela i lica oskudne crvenkasto crtaste oguljotine; u središnji liniji, od početka prsne kosti, pa do simfize nađe se svježi kirurški rez zatvoren provizornim šavovima dužine 57 cm; u središnjem dijelu leđa nađe se crvenkasta oguljotina veličine 8:1 cm a crvenkasta oguljotina veličine 10:5 cm nađe se u lumbalnom području iznad gluteusa; iznad ove oguljotine nađu se plavkasti krvni podljevi koji su se smjestili na površini 18:2,5 cm; u području desne prepone svjež je kirurški rez dužine 8 cm. Na obdukciji se nađe krvni podljev mekog oglavka desno tjemeno-sljepoočno-zatiljno , tvrda i meke opne jače prožete krvlju u području desne hemisfere velikog mozga, a pregledom velikog i malog mozga te ponsa na frontalnim serijskim rezovima nađe se jak edem mozgovine sa prolapsom hipokamusa i tonzila malog mozga. Desno kortikalno mozgovina razmekšana i prožeta krvlju a most u potpunosti razmekšan sa obilnim točkastim krvarenjima. Komornu sistem ispunjen krvlju tingiranim likovorom, a u području atlanto-okcipitelnog zgloba nađe se patološka pomičnost. Također se nađe stanje nakon kirurškog odstranjivanja srca, jetre i oba bubrega za potrebe transplantacije. Sve navedene ozljede, osim površinskih su teške tjelesne ozljede a ozljede mozgovine bile su takvog karaktera da su dovele do smrtnog ishoda.

13. Iz nalaza i mišljenja vještaka za prometne nezgode i procjenu motornih vozila Pere Todorovića, dipl. ing. strojarstva od 28.05.2015. godine (list spisa 65-70) proizlazi da je vozilo okrivljenika krajnjim desnim dijelom prednje strane, ravno otraga naletjelo na bicikl. Mjesto naleta se nalazilo na prometnoj traci kojom su se kretala oba vozila, neposredno uz desni rub kolnika, na mjestu početka traga stražnje gume bicikla na asfaltu. Neposredno ranije i u trenutku naleta vozilo okrivljenika se kretalo desnim kotačima striktno uz sebi desni rub kolnika, brzinom od 67 km/h. Tehničkim putem nije moguće zaključivati zbog čega se nije kretao sredinom širine pripadajuće trake. Oštećenik se na biciklu kretao na 0.4 m daleko od desnog ruba kolnika, brzinom koja je primjerena njegovoj starosnoj dobi. Bicikl nije imao rasvjetu, a ni oštećenik nije bio propisno opremljen reflektirajućim odijelom ili reflektirajućim trakama. Okrivljenik je imao mogućnost nezgodu izbjeći pretjecanjem bicikla, ukoliko mu je to prometna situacija dopuštala. Nezgodu je također mogao izbjeći prikočivanjem ili kočenjem pri brzini kojom se vozilo kritične zgode kretalo.

14. Na raspravi dana 18. travnja 2017. (list spisa 93-94) vještak se na pitanja obrane izjasnio da ovakav način kretanja vozila u situacijama kada vozač nije ugrožen nekom opasnosti nije uobičajen. Tehničkim putem se ne može isključiti mogućnost da je skretanje i kretanje vozila okrivljenika striktno uz desni rub kolnika bilo prouzročeno nekom od opasnosti zbog čega je on skretao u desnu stranu, a način skretanja u desnu stranu i kretanja kotačima striktno uz desni rub kolnika je primjerno prosječno uvježbanom vozaču kada mu opasnost dolazi s lijeve strane ali isto tako ako mu se opasnost nalazi ispred vozila pri čemu prelazi na njegovu prometnu traku. U nalazu i mišljenju konstatirano je oštećenje stražnjeg kotača bicikla koje ukazuje da se radilo o ravnom naletu na bicikl otraga. Prema tome u trenutku naleta uzdužne osi vozila okrivljenika i bicikla su bile praktično paralelne. Mogućnost da su duga svjetla na vozilu koje je eventualno pretjecalo i bilo na prometnoj traci kojom se kretalo vozilo okrivljenika mogla su ometati okrivljenika odnosno zaslijepiti ga, vještak tehničkim putem tu mogućnost isključuje. Ovo iz razloga što je na mjestu nezgode kolnik bio osvijetljen pa je kontrast pozadine bio svijetao pa duga svjetla u tom smislu onda nisu mogla ometati okrivljenika. Čak i u slučaju iznenadnog uključivanja dugih svjetala na tom nepoznatom vozilu koje se hipotetički gledano kretalo u susret okrivljeniku ne bi imalo utjecaja na zasljepljivanje okrivljenika. Nošenje reflektirajućeg prsluka te rasvjeta na biciklu apsolutno bi utjecali bi na ranije uočavanje bicikliste međutim bicikl nije bio osvijetljen i oštećenik nije imao reflektirajuću odjeću.

15. Rekonstrukcijom prometne nesreće izvršena su 2 pokusa, u prvom bez ometanja vozila iz suprotnog smjera, a za pokus je korišteno osobno vozilo a uključenim kratkim svjetlima, te je vožnja izvedena približno istom brzinom kojom se kretao okrivljenik inkriminirane zgode, korišten je bicikl oštećenika kakav je bio nakon nesreće (oštećen i bez zadnjeg katadioptera), te je postavljen na mjestu gdje se dogodio sudar. U ovim uvjetima bicikl je bio jasno uočljiv s udaljenosti od 50 metara. Drugi pokus je izvršen na način da, kada se vozilo korišteno na rekonstrukciji nalazilo oko 50 m ispred mjesta naleta, na vozilu iz suprotnog smjera su uključena duga svjetla. Pri kretanju vozila iz suprotnog smjera dijelom po sebi lijevoj prometnoj traci, bicikl je bio uočljiv s udaljenosti od 10,5 m. U mišljenju vještak Pero Todorović, dipl. ing. strojarstva navodi da tehničkim putem se ne može isključiti mogućnost da je okrivljenik bio zaslijepljen dugim svjetlima vozila iz suprotnog smjera koje se moglo (hipotetički promatrano) kretati tako da dijelom svoje širine prelazi na prometnu traku kojom se kretalo vozilo okrivljenika. S obzirom da je mogao biti zaslijepljen dugim svjetlima vozila iz suprotnog smjera, nastavak vožnje je bio vožnja u „tamnoj rupi“ ( vožnja „na slijepo“) Okrivljenik je zbog toga morao poduzeti prikočivanje (ne i intenzivno kočenje) vozila. Da je poduzeo „normalno“ –uobičajeno prikočivanje, nesreću bi izbjegao pri brzini ne većoj od 59 km/h. Dakle nesreću bi izbjegao i pri brzini ograničenja za naseljeno mjesto (50 km/h) (list spisa 103-106).

16. Na raspravi dana 9.studenog 2018 (list spisa 112) vještak iskazuje da u zapisniku o očevidu nema podataka o brzini ograničenja na mjestu nesreće; ostaje kod navoda iz dopune nalaza i mišljenja po obavljenoj rekonstrukciji glede brzine pri kojoj bi izbjegao nesreću, pojašnjavajući da u situacijama kada vozaču dolazi opasnost s njegove lijeve strane, u takvim prometnim situacijama prosječno uvježban vozač poduzima kočenje vozila ako je opasnost dovoljno daleko od njega, ali ako je ta opasnost relativno blizu prosječno uvježbanog vozača, tada u pravilu reagira skretanjem vozila u desnu stranu. Mogućnost izbjegavanja naleta na svjetlosno neoznačenu zapreku i to na udaljenosti od oko 10 m takvu zapreku, odnosno nalet na istu koćenjem bilo bi moguće izbjeći pri brzini od oko 25 km/h, odnosno pri svim brzinama većim od 25 km/h nalet na bicikl i nezgodu nije moguće izbjeći. Nadalje vještak se izjasnio da je u naseljenom mjestu ograničenje brzine prema prometnim pravilima 50km/h ako nema prometnog znaka o ograničenju brzine. U pogledu vremena reakcije okrivljenika koji je u vrijeme nesreće bio starosne dobi od 67 godina, vrijeme reakcije ovisi o starosnoj dobi vozača- što je vozač stariji to su reakcije dulje u odnosu na mlade/mlađe vozača što su pokazala i testiranja i ispitivanja različitih kategorija starosne dobi vozača u pogledu vremena reakcije. U odnosu na fotografiju fotodokumentacije očevida F.45 vještak se referirao da je na navedenoj fotografiji nešto iza stražnje strane vozila na stupu ulične rasvjete vidljiv znaka “ograničenje brzine 60 km/h“. Kako se mjesto naleta na bicikl nalazilo cca 128 metara prije ovog prometnog znaka, te kako na fotografijama nije vidljivo kolika je brzina ograničenja na mjestu nesreće, jer prometni znak sa fotografije F-45 fotoelaborata vrijedi za dionicu ceste u nastavku kretanja vozila okrivljenika do prvog raskrižja sa glavnom prometnicom. U situacijama kada se približavaju raskrižju vozači su dužni vozilom upravljati pojačanom pažnjom i smanjenjem brzine kretanja. (list spisa 112, strana 4.).

17. Iz očitovanja Hrvatskih cesta od 12.prosinca 2018. (list spisa 116)očitovanje zapravo izostaje jer se traži točna lokacija, te se Hrvatske ceste očituju 21.siječnja 2018 .(list spisa 118) navodeći da na predmetnom dijelu državne ceste najveća dozvoljena brzina kretanja bila je ograničena postavljenim prometnim znakovima „B31- na brzinu od 60 km/h“. i da se znakovi nalaze na cestovnim stacionažama D36/003/13+969 i D36/003/16+334.

18. Svjedok oštećeni II ispitan je na raspravi 18.travnja 2017. godine (list spisa 93), koji iskaz je uz suglasnost stranka pročitan. Svjedok u bitnome iskazuje da je u trenutku događaja bio u društvenom domu te događaj nije vidio ali je po pozivu NI koji mu je rekao o prometnoj nesreći odmah došao na lice mjesta. Na cesti je vidio kombi vozilo optuženika kojega od ranije poznaje i koji je stajao na desnoj prometnoj traci. Oštećenikov brat ležao je na nosilima na mostiću a pored njega bila je jedna tenisica. Jedna žena iz ekipe hitne pomoći ispitivala ga je da li je oštećenikov brat pio da li je trošio lijekove ili bio na nešto alergičan te se ispričavala navodeći da me to mora pitati. Bratov bicikl nalazio se pored desne strane kombi vozila i imao je oštećen zadnji kotač, dok je na kombi vozilu bila razbijena prednja šajba. Brat se nije budio iz kome i umro je 23. prosinca 2014. Optuženi je obitelji poslao brzojav sućuti dok im se izravno nije obraćao. Kada je došao na lice mjesta bratovu kapu vidio je u blizini prometnog znaka uz desni rub kolnika, te je vidio da ju policijski službenik uzima i premješta na mjesto na kojem je ležao brat. To mu je bilo čudno jer su svi bili upozoreni da ne smiju ništa dirati. Bratova kapa nalazila se pored tenisice koja se nalazi na fotografiji broj 34 fotodokumentacije očevida a na fotografiji broj 35 vidi se kapa koju je policajac premjestio. Imovinsko pravni zahtjev obitelj oštećenoga ne postavlja.

19. Fotodokumentacija očevida i situacijski plan MUP RH, PU SMŽ, PPRP Sisak prikazuje opći izgled mjesta prometne nesreće, bliži izgled iz smjera kretanja oba vozila, početak traga potiskivanja i struganja stražnjeg kotača bicikla po asfaltnoj podlozi, nastavak traga, otpale tragove, boje vozila okrivljenika, nastavak traga stražnjeg kotača bicikla, završetak traga stražnjeg kotača bicikla, ponovni nastavak straga stražnjeg kotača bicikla, završetak traga stražnjeg kotača bicikla, ponovni nastavak traga stražnjeg kotača bicikla iza pješačkog prijelaza, nastavak traga, završetka traga stražnjeg kotača bicikla ispod vozila [registarska oznaka], početak krhotina stakla, otpali komad boje vozila [registarska oznaka], i bliži izgled otpale boje i vozila [registarska oznaka] i bicikla, rasuti teret s bicikla (razbacane stvari iz vrećice s bicikla) krhotine stakla, mjesto pada desne tenisice, položaj desne tenisice vozača bicikl, bliži izgled otpale lijeve tenisice, mjesto pada vozača bicikla nakon udara i oštećeni plastični stupić za označavanje ruba kolnika, položaj odbačenog plastičnog stupića za označavanje kolnika, mjesto pada vozača bicikla nakon prometne nesreće te trag krvi vozača bicikla, razbijenu bocu piva, ispali račun, bliži izgled otpalog dijela pneumatika bicikla, položaj vozila [registarska oznaka] nakon prometne nesreće, fotografirano iz smjera kretanja istog, položaj bicikla nakon prometne nesreće, bliži izgled položaja bicikla nakon prometne nesreće, bliži izgled otpalog katadioptera, prednji dio vozila [registarska oznaka] s nastalim oštećenjima (fotografija F-50) bliži izgled vozila prednje desne strane vozila s nastalim oštećenjima (F-51), tragove brisotina i ogrebotina na prednjem odbojniku s desne strane vozila (F-52), te njihov bliži izgled (F-53), tragove brisotina na donjem dijelu prednjeg odbojnika s desne strane vozila (F- 54), brisotine i ogrebotine na plastičnom dijelu prednjeg odbojnika s desne strane (F- 55), oštećenje maske motora (F-56), oštećeno prednje desno svjetlo vozila (F-57), oštećenje prednje desne strane vozila ispod vjetrobranskog stakla (F-58), oštećenje prednjeg vjetrobranskog stakla vozila (F-59), bliži izgled mjesta udara glave vozača bicikla u prednje vjetrobransko staklo (F-60), bliži izgled tragova tkiva i kose vozača bicikla (F-61), desnu bočnu stranu vozila (F- 62), lijevu bočnu stranu vozila (F-63), otpalu plastiku stražnjeg svjetla bicikla ispod stražnjeg kotača istog (F- 64), plastiku stražnjeg svjetla bicikl nakon što je isto pomjereno (F-65), prikazuje oštećeni stražnji dio bicikla (F- 66) ,bliži izgled mjesta udara na stražnjem kotaču bicikla (F-67), bicikl fotografiran s prednje strane (F-68), sa stražnje strane (F-69), s lijeve bočne strane (F-70), s desne bočne strane (F-71), oštećenja na biciklu (F-72 i F-73), prednja svjetla na biciklu (F-74), broj bicikla (F-75) i prometne znakove prije mjesta prometne nesreće fotografirano iz smjera kretanja oba vozila (F- 76).

20. Okrivljenik je iskazivao na raspravi 28. siječnja 2019. godine (list spisa 119) kada prvenstveno izražava sućut obitelji pokojnog i svim njegovim znancima i prijateljima. Navodi da se kritične zgode kretao na uobičajeni način kako je to činio godinama prije ovog nesretnog događaja i to vozilom bliže središnjoj crti kolnika, a upravljao je iz smjera [adresa] prema Popovači da bi na jednom dijelu ceste iz suprotnog smjera jedno vozilo započelo radnju pretjecanja vozila ispred sebe i prilikom pretjecanja isto je upalilo duga svjetla, što je njega zaslijepilo zbog čega je vozilom skrenuo desno i u jednom trenutku samo je osjetio udarac, čuo škripu stakla, nije bio odmah svjestan što se dogodilo da bi zaustavio vozilo, izašao van i onda je na travi, na bankini vidio bicikl, te je krenuo dalje vidjeti gdje je vozač bicikla i onda ga je zamijetio na jednom mostiću, ležao je na leđima, a okrivljeni ga je okrenuo na bok da se ne bi ugušio, odmah je zvao policiju i oni su došli nakon jedno 9 minuta, dok drugih osoba, vozača ili ljudi na cesti nije bilo, zvao je upomoć ali nitko nije prišao. Okrivljeniku je jako žao pokojnika i njegovih roditelja jer okrivljenik zna što znači ostati bez djeteta budući je okrivljenik u ratu izgubio sina, žao mu je što u tome sudjelovao jer ovo što on prolazi nije život, nego muka, ostaje mu doživotna tuga i patnja za koju nije kriv, a ispoštovati će odluku suda kakva god ona bila jer to znači da ona ima vijek trajanja, a ovo što okrivljenik nosi u sebi neće nikada proći. Okrivljeniku je jako teško što svaki dan mora ovo prolaziti, njegov život od tog događaja nije isti i taj događaj će zasigurno pridonijeti da i prije svog vremena ode "u grob" i zbog toga još jednom izražava iskreno žaljenje. Okrivljenik nije želio odgovarati na pitanja a nije izveden dokaz reprodukcijom snimke prvog ispitivanja obzirom se okrivljenik branio šutnjom (list spisa 119, strana 2).

21. Okrivljenik je odlikovan Spomenicom domovinskog rata 1990-1992, od 26. svibnja 1994. (list spisa 123).

22. Presudom K-191/2016 od 28. siječnja 2019., okrivljenik je oglašen krivim koja presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu Kž-240/2019 od 25.srpnja 2019., nakon čega je sud okrivljenika presudom K-344/2019 od 23. listopada 2020 ponovno oglasio krivim koja presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu Kž-58/2021 od 16. veljače 2021., da bi okrivljenik presudom K-76/2021 od 21.prosinca 2022. opet bio oglašen krivim a koja presuda je također ukinuta rješenjem Županijskog suda u Splitu Kž-201/2023 od 6. lipnja 2023. i vraćena sudu prvog stupnja na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjeno raspravno vijeće.

23. Okrivljenik je ostao kod svog iskaza kojeg je iznio dana 28. siječnja 2019. i na raspravi koja je održana 21. prosinca 2022., (list spisa 306, strana 6 i 7) te na raspravi 19.rujna 2025. u predmetu sada poslovne oznake K-333/2023 (list spisa 405, strana 5).

24. Po uputi Županijskog suda u Splitu Kž-58/2021 od 16.veljače 2021. provedeno je super vještačenje po vještacima Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, kojim nalogom ovoga suda od 13.svibnja 2021.(list spisa 236) je vještačenje bilo određeno na okolnost prostorno-vremenske analize i mehanizma nastanka prometne nesreće, posebno na okolnost brzine kojom su se kretali sudionici prometne nesreće, na kojem dijelu kolnika je došlo do kontakta između teretnog automobila i bicikla, kakav je bio naletni položaj teretnog automobila i bicikla, što je uzrok naleta teretnog automobila na biciklistu, može li se isključiti djelovanje dugih svjetala drugog vozila iz suprotnog smjera u odnosu na ometanje okrivljenika pri čemu treba uzeti u obzir sve osobine ceste, odnosno dijela prometnice na kojem se dogodila prometne nesreća (osobine i stanje ceste, vidljivost, preglednost i atmosferske prilike), koja je uobičajena reakcija prosječno uvježbanog vozača u slučaju ometanja drugog vozila iz suprotnog smjera koje je započelo radnju pretjecanja vozila ispred sebe i pritom imalo upaljena duga svjetla, mogućnost pravovremenog uočavanja bicikliste s obzirom na njegovu odjeću i opremljenost bicikla, koja bi prometne situacija dopuštala izbjegavanje prometne nesreće pretjecanjem bicikla te kakav je utjecaj na okrivljenikovu konkretnu preglednost i uočavanje oštećenika na biciklu imalo osvjetljenje na vozilu a s obzirom na utvrđenja iz zapisnika o izvanrednom tehničkom pregledu vozila VW Transporter, reg. oznake [registarska oznaka] od 22. prosinca 2014. (list spisa 238), a sve iz razloga što okrivljenik osporava krivnju za kazneno djelo to je sporno li objektivni uzrok prometne nesreće okrivljenikova vožnja protivno odredbi članka 46. stavak 1. i članka 70. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13 i 92/14) ili su zaslijepljenost dugim svjetlima nasuprotno dolazećeg vozila koje je vršilo radnju pretjecanja, neosvijetljenost bicikla i bicikliste, kako to navodi okrivljenik, razlozi zbog kojih je prometna nesreće za njega bila neizbježiva a na koje sporne okolnosti, a po uputi Županijskog suda u Splitu provedeno je novo super vještačenje po Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, kojeg je nositelj vještačenja bio Tomislav Perić, dipl.ing. uz sudjelovanje vještaka doc. Dr. sc Željka Šarića.

25. Iz izvještaja o provedenom vještačenju Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu proizlazi da je do primarnog kontakta došlo udarom prednjeg krajnje desnog dijelu teretnog automobila VW Transporter kojim je upravljao okrivljenik u stražnji kraj (kotač) bicikla marke Bacini kojim je upravljao oštećeni ČI i to na oko 1,10..1,20 m istočno od početne točke mjerenja (dalje: PTM) i za oko 0,40 m u lijevo od osovine mjerenja, odnosno neposredno ispred mjesta na kojem je zapisnikom o očevidu utvrđen trag potiskivanja i struganja stražnjeg pneumatika bicikla. Vještak Tomislav Perić navodi da je u trenutku primarnog kontakta teretni automobil VW Transporter bio svojim stražnjim desnim vrhom udaljen za oko 3,25 m zapadno od PTM i za oko 0,30 m u lijevo od osovine mjerenja, prednjim lijevim vrhom udaljen za oko 1,20 m istočno od PTM i za oko 1,85 m u lijevo od osovine mjerenja, a središnjom osi pod kutom od oko 1° u desno u odnosu na liniju pružanja kolnika i kretao se brzinom od oko 66 km/h, a bicikl je bio središnjom uzdužnom osi na oko 0,40 m u lijevo od osovine mjerenja, središnjom uzdužnom osi paralelan s linijom pružanja kolnika ili ukošen desno pod kutom ne većim od 2° do 3° i kretao se brzinom od oko18 km/h.

25.a. Razlozi za ovakva utvrđenja vještaka detaljno su obrazloženi na strani 5 do 9 izvještaja provedenom vještačenju s time da se na stranici 6 navodi kako oštećenja na teretnom automobilu ukazuju na mehanizam kontakta teretnog automobila s tijelom bicikliste, dok se na stranici 8 navodi da s obzirom na dokumentaciju očevida i evidentirane tragove nastale na kolniku i na teretnom automobilu proizlazi da teretni automobil u trenutku primarnog kontakta nije bio kočen niti se zaustavio neposredno nakon naleta već na udaljenosti od oko 130 metara od mjesta naleta.

25.b. U izvještaju se nadalje navodi da se iz dokumentacije očevida kao ni iz stanja spisa predmeta ne može na tehnički pouzdan način zaključivati o bitnoj promjeni brzine kretanja teretnog automobila i bicikla u periodu vremena koje je neposredno prethodilo sudaru pa zaključuje da su se isti u tom periodu vremena kretali brzinom koja je bila jednaka sudarnoj odnosno teretni automobil od oko 66 km/h, a bicikl od oko 18 km/h. U odnosu na vidljivost i mogućnost uočavanja navodi da svjetlosni snop teretnog automobila nije fotografiran niti je poznato da li je isti bio ispravno podešen, pa s obzirom da je teretni automobil u trenutku prometne nesreće bio star 26 godina, a da je bicikl imao ugrađene katadioptere na stražnjem dijelu i pedalama procjenjuje da je okrivljenik imao tehničke mogućnosti uočavanja bicikla pri uporabi „kratkih“ svjetala na vozilu u trenutku kada se nalazio na udaljenosti od 30 m uz uvjet da se bicikl neposredno prije naleta kretao linijom koja je približno paralelna s linijom pružanja kolnika, središnjom uzdužnom osi na oko 0,40 m ulijevo od desnog ruba kolnika uz manje oscilatorno kretanje oko te idealno ravne linije. Razloge za ovakav zaključak vještak je detaljno iznio na str. 12 do 16 izvještaja o provedenom vještačenju s time da je u odnosu na uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju teretnog automobila na str. 13 i 14 izvještaja naveo kako iz zapisnika o tehničkom pregledu vozila VW Transporter od 22. prosinca 2014. proizlazi da navedeni uređaji nisu bili ispravni (kratko svjetlo - razbijeno ili oštećeno, dugo svjetlo - loše učvršćeno) isto kao i uređaji koji omogućuju normalnu vidljivost (vjetrobran – oštećen ili napuknut), a za koja oštećena vještak navodi da su nastala u sudarnom procesu što proizlazi iz fotodokumentacije očevida iz kojih razloga nije mogao sa stopostotnom sigurnošću utvrditi stanje istih neposredno prije nesreće.

25.c. U izvještaju na strani 16. i 17. obrazloženo je zašto se otklanja mogućnost uočavanja bicikla s udaljenosti od 50 metara kako je to utvrđeno provedenom rekonstrukcijom 11. svibnja 2017., navodeći da se treba činiti razlika između mogućnosti uočavanja očekivane prepreke na pravcu kretanja i tzv. iznenadne ili neočekivane prepreke, jer je kod očekivane prepreke pažnja usmjerena na to u kojem će se trenutku ostvariti mogućnost jasnog uočavanja bicikla tijekom rekonstrukcije, dok u realnim uvjetima, posebice vožnje u noćnim uvjetima postoji tzv. distribucija pažnje i očekivano kašnjenje u mogućnosti uočavanja prepreke i do 1 sekunde što znači da bi se udaljenost uočavanja bicikla kod neočekivane prepreke smanjila i do 18 metara pa bi iznosila otprilike jednako onoj koja je definirana vještačenjem odnosno oko 30 m. 25.d. U odnosu na situaciju da je došlo do zasljepljivanja vozača teretnog automobila kako iskazuje okrivljenik izrađena je pretpostavljena mogućnost kretanja teretnog automobila kojim je upravljao okrivljenik, bicikla te dva NN vozila koja su istima dolazila u susret pri čemu je jedno NN vozilo vršilo radnju pretjecanja NN vozila koje se kretalo u susret teretnom automobilu lijevom prometnom trakom. Ako se pretpostavi da se NN vozilo koje je bilo pretjecano kretalo brzinom od oko 60 km/h što je ujedno bila i brzina ograničenja koja je vrijedila na mjestu prometne nesreće prema dopisu Hrvatskih cesta od 21. siječnja 2019.,a NN vozilo koje je vršilo radnju pretjecanja upravljalo konstantnom brzinom od oko 80 km/h, tada mu je za navedenu radnju uz bočne pomake prilikom prelaženja i vraćanja na suprotnu prometnu traku vremenski bilo potrebno oko 6,59 sekundi ili 146,42 m za koje vrijeme je teretni automobil kojim je upravljao okrivljenik prošao put od oko 120,80 m. U trenutku kada je NN vozilo izvršilo bočni pomak i nalazilo se otprilike na sredini za njega lijeve prometne trake i kada je već po izjavi okrivljenika imalo uključena duga svijetla, međusobni razmak između prednjih dijelova NN vozila i teretnog automobila iznosio je oko 234 metra, a razmak između teretnog automobila i stražnjeg dijela bicikla oko 77 metara. Provedenom analizom pretpostavljene mogućnosti kretanja predmetnih vozila uz uporabu dugih svjetala u radnji pretjecanja od strane NN vozila može se zaključiti da bi u trenutku kada je moglo doći do zasljepljivanja vozača VI, razmak između prednjih dijelova teretnog automobila i NN vozila iznosio oko 100 metara, a tada se teretni automobil sa svojim prednjim dijelom od stražnjeg dijela bicikla nalazio na udaljenosti od oko 32,80 metara i tada okrivljenik nije imao tehničke mogućnosti uočavanja bicikliste sve do neposredno prije sudara.

25.e. Analizirane su i tehničke mogućnosti izbjegavanja naleta sa i bez ometanja dugim svjetlima vozila iz suprotnog smjera pa tako vještak Tomislav Perić, dipl.ing. navodi da je do izbjegavanja prometne nesreće moglo doći u slučaju da je vozač VI poduzeo radnju intenzivnog kočenja u trenutku kada je udaljenost između prednjeg kraja teretnog automobila kojim je upravljao i stražnjeg kraja bicikla iznosila ne manje od oko 25,7 metara i u kojem slučaju bi poduzetom radnjom intenzivnog kočenja mogao svesti brzinu kretanja teretnog automobila kojim je upravljao na brzinu bicikla ispred ravnine naleta te do sudara ne bi došlo uz uvjet da nije bio zaslijepljen dugim svijetlima nasuprotno dolazećeg NN vozila koje je vršilo radnju pretjecanja. Nadalje, u konkretnim uvjetima predmetne prometne nesreće da je okrivljeni VI reagirao radnjom intenzivnog kočenja u trenutku kada su se ostvarile minimalne tehničke mogućnosti uočavanja i raspoznavanja bicikla, a što je bilo u trenutku kada se nalazio na udaljenosti od oko 30 metara od stražnjeg dijela bicikla, do izbjegavanja sudara došlo bi pri svim brzinama jednakim ili manjim od oko 53 km/h pri kojima bi se brzinama poduzetom radnjom intenzivnog koćenja automobilom zaustavio ispred ravnine sudara, uz uvjet da nije bio zaslijepljen dugim svjetlima nasuprotno dolazećeg NN vozila koje je vršilo radnju pretjecanja. Do izbjegavanja prometne nesreće došlo bi i da je okrivljeni poduzeo radnju izmicanja ulijevo uz pomak teretnog automobila ulijevo za ne manje od oko 0,5 metara pri čemu bi ostvario bočni razmak od bicikliste dovoljan za izbjegavanje kontakta, a koji je pomak mogao postići da je poduzeo radnju skretanja ulijevo na mjestu udaljenom 30 metara ispred ravnine naleta i vremenski oko 1,63 sekunde prije naleta za što su postojali tehnički uvjeti, uz uvjet da nije bio zaslijepljen dugim svjetlima nasuprotno dolazećeg vozila koje je vršilo radnju pretjecanja kao i slobodne lijeve prometne trake na koju bi djelomično morao prijeći. U situaciji da je biciklist ČI bio obilježen propisanom svjetlosnom signalizacijom, reflektirajućim prslukom, tada bi mogućnost njegovog uočavanja bila s udaljenosti veće i od 70 metara pa bi okrivljenik uz uporabu kratkih svjetala na teretnom automobilu imao tehničke mogućnosti izbjeći sudar bilo poduzetim kočenjem, bilo obilaženjem po lijevoj strani kolnika, u slučaju slobodne lijeve prometne trake. Međutim, u situaciji da je došlo do zasljepljivanja vozača VI u trenutku kada je razmak između prednjih dijelova teretnog automobila kojim je upravljao i NN vozila iznosio oko 100 metara ili nešto manje, i u kojem se trenutku s teretnim automobilom nalazio na udaljenosti ne manjoj od oko 33 metra od stražnjeg dijela bicikla tada nije imao mogućnosti uočavanja bicikliste sve do neposredno prije sudara, a time niti tehničke mogućnosti izbjegavanja istog.

26. Vještak Tomislav Perić, dipl. ing. neposredno je ispitan na raspravi 21. prosinca 2022., koji iskaz je pročitan na raspravi 19. rujna 2025. obzirom da je vještak Tomislav Perić preminuo **.**.2024., koju činjenicu je sud utvrdio uvidom u podatke JRO MUP-a RH (list spisa 398). Odgovarajući na pitanja suda i stranka vještak je u odnosu na o uobičajenu reakciji prosječno uvježbanog vozača u slučaju ometanja dugim svijetlima nasuprotno dolazećeg NN vozila koje je vršilo radnju pretjecanja iskazao da bi uobičajena reakcija u tom slučaju bila smanjenje brzine kretanja i pomicanje što bliže desnom rubu kolnika i to ne intenzivnim kočenjem nego radnjom prikočivanja, odnosno usporenja nekim manjim intenzitetom. Na pitanje kako bi u istoj situaciji reagirao biciklist vještak navodi da bi njegova radnja u pravilu trebala biti jednaka, odnosno smanjenje brzine kretanja i pridržavanje što je moguće više desnom rubu kolnika pri čemu je objasnio da je provedenom simulacijom u računalnom programu proizašlo da je u trenutku primarnog kontakta teretni automobil kojim je upravljao okrivljeni bio ukošen u desno za otprilike 1°, a biciklista također središnjom uzdužnom osi ukošen u desno pod nekim manjim kutom od 2°do 3° stupnja koji položaj bi u pravilu odgovarao eventualnoj reakciji na nasuprotno krećuće vozilo istom prometnom trakom, no istovremeno nije mogao potvrditi da je sudarni položaj koji je definiran u izvještaju o provedenom vještačenju upravo posljedica konkretne situacije odnosno nasuprotno dolazećeg automobila prometnom trakom kojom su se kretali oštećeni i okrivljenik. Na upit je li nasuprotno dolazeće vozilo koje je pretjecalo drugo vozilo i pri tome imalo upaljena duga svjetla, s obzirom na udaljenost od vozila okrivljenika koja se navodi u pisanom izvješću moglo dovršiti radnju pretjecanja prije same prometne nesreće, vještak je odgovorio da u položaju vozila prikazanom na strani 17 nalaza i mišljenja i uz pretpostavljene brzine kretanja pretjecanog vozila i vozila koje je vršilo pretjecanje od 60 i 80 km/h, vozilo koje je vršilo pretjecanje moglo završiti radnju pretjecanja i vratiti se u svoju prometnu traku u periodu vremena od 1.8 sekundi, a što bi onda pri brzini od 80 km/h dalo put od 31 m, a obzirom da je u tom trenutku, u položaju prikazanom na strani 17 izvještaja, udaljenost između vozila okrivljenog i tih vozila iznosila 100 metara, proizlazi da bi bilo moguće da bi to vozilo moglo na siguran način završiti radnju pretjecanje. U odnosu na mjesto zaustavljanja teretnog automobila kojim je upravljao okrivljenik i koje je udaljeno 130 metara od mjesta sudara navodi da je zasigurno posljedica tzv „psihičke blokade“ vozača, odnosno okrivljenik nakon naleta na biciklistu pa onda nakon toga i usporavanje sa vrlo malim intenzitetom, a vrlo vjerojatno je sve posljedica spoznaje o udaru u biciklistu pa se tako dugi put zaustavljanja može s velikom vjerojatnošću pripisati upravo psihičkom stanju okrivljenika nakon spoznaje da je udario u biciklistu.

27. Obzirom da je rješidbom Kž-201/2023 od 06. lipnja 2023. presuda K-76/2021 ponovno ukinuta i da je prvostupanjski sud bio upućen po potrebi ponovno pozvati i ispitati vještaka Tomislava Perića, dipl. ing, s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu na sve okolnosti koje bi trebalo do kraja raščistiti (9. pasus obrazloženja rješenja Kž-201/2023, strana 4.) pri čemu drugostupanjski sud ne upućuje prvostupanjski sud koje su to „sve okolnosti koje bi trebalo do kraja raščistiti“ budući je imenovani vještak preminuo, sud je pozvao i neposredno ispitao sunositelja super vještačenja doc. dr. sc. Željka Šarića.

28. Vještak doc. dr. sc. Željko Šarić u cijelosti je ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 7. travnja 2022. (list spisa 252-273), a koji je na pitanja stranaka dodatno obrazložio.

29. Odgovarajući na pitanja ODO Sisak, a vezano za pretpostavljenu situaciju pretjecanja, koje vozilo i kojih gabarita su uzeli u obzir, a vezano za navode u nalazu i mišljenju u odnosu na tu pretpostavljenu situaciju, vještak navodi da je pri izradi ove hipotetske situacije u obzir uzeta prosječna širina vozila za osobna vozila u iznosu od oko 1,8 metara. U odnosu na koji način su ocijenili brzine kretanja vozila koja su dolazila iz suprotnog smjera, vještak navodi da kao što je cijela situacija hipotetska, tako su i hipotetski procijenjene brzine, obzirom na ograničenje koje se nalazi na tom dijelu ceste pa je tako procijenjena brzina od 60 km/h. Odgovarajući na pitanje ODO Sisak na koji način su procijenili na kojoj se udaljenosti nalazilo vozilo koje je započelo pretjecanje u toj pretpostavljenoj situaciji, vještak navodi da je kretanje pretpostavljeno hipotetski, uzimajući u obzir činjenicu da vozilo iz suprotnog smjera nije sudjelovalo u samom sudaru niti u bilo kojoj koliziji s drugim vozilom, što podrazumijeva da se onda moralo vratiti u svoju prometnu traku. Vezano za duljinu svjetlosnog snopa, da li se i tu radilo o pretpostavci u ovoj hipotetskoj situaciji i ako ne, na koji način je utvrđeno koliko je bio svjetlosti snop tog nadolazećeg vozila, vještak je odgovorio da je i taj podatak pretpostavljen temeljem iskaza okrivljenika da se radilo o zasljepljivanju pa je stoga pretpostavljen snop dugih svjetala.

30. Na pitanje branitelja okrivljenika, obzirom da je nositelj vještačenja danas pokojni dipl. ing. Tomislav Perić iskazivao kod ovoga suda na raspravi 21. prosinca 2022., da li je vještak upoznat sa sadržajem tog iskaza i da li je vještak suglasan sa iskazom koji je dan na raspravi 21. prosinca 2022. godine, vještak potvrđuje da je pročitao iskaz s te rasprave i slaže se sa iznesenim.

31. Na pitanje predsjednice vijeća, o kakvom se vozilu radilo, da li teretnom ili osobnom, pa da je to vozilo zaslijepilo okrivljenika, obzirom da je okrivljenik upravljao teretnim vozilom i obzirom na gabarite vozila nalazio se u povišenom položaju, vještak je odgovorio da je pri izradi ove simulacije korišteno kao pretpostavljeno vozilo osobno vozilo, a u slučaju da je to pretpostavljeno vozilo bilo teretno, zaslijepljenost vozača okrivljenog bi nastupila vjerojatno nešto kasnije, ali ne s dovoljno vremena za reakciju.

32. Iskazu vještaka doc. dr. sc. Željka Šarića nitko od stranaka nije imao primjedbi niti prigovora.

33. Pozvan da iznese svoj iskaz, okrivljenik je ostao kod iskaza kojeg je ranije iznosio u prethodno provedenim postupcima te samo dodaje da još jednom izražava sućut obitelji i prijateljima. Žao mu je što se ovo dogodilo i drugo nije imao ništa za reći. Okrivljenik nije htio odgovarati na pitanja stranka i suda (list spisa 405, strana 5).

34. Na kraju dokaznog postupka izveden je dokaz uvidom u izvadak (potvrdu) iz Pe-a od 3.ožujka 2025.(list spisa 391-392) te je utvrđeno da je okrivljenik prekršajno osuđivana osoba radi počinjenja prekršaja iz članka 163.stavak 8.Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena sudska opomena, odlukom PP Sisak 211- 07/22-4/74264 od 24.4.2023, pravomoćna istoga dana te presudom Općinskog suda u Sisku, Pp-769/2024 od 27.09.2024, pravomoćna istoga dana također za počinjenje prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, članka 236.stavak 8. i članka 163.stavak 8. istog zakona te mu je izrečena novčana kazna u visini od 210,00 eura. Iz uvjerenja Odjela kaznene evidencije od 3.3.2025.(list spisa 393-394) utvrđeno je da je okrivljenik kazneno neosuđivana osoba.

35. Analizirajući provedene dokaze, svaki dokaz zasebno i u njihovoj ukupnosti a u kontekstu izvedenih dokaza, ovaj sud je i u četvrtom ponovljenom suđenju nedvojbeno utvrdio da je okrivljeni VI postupao na način i pod uvjetima kako ga se tereti optužnicom ODO Sisak K-DO-27/15 od 9. lipnja 2015. radi čega je ovaj sud okrivljenika oglasio krivim i osudio po zakonu.

36. Nesporno je utvrđeno da je okrivljeni VI **.**.2014. oko 18.15 sati upravljao teretnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka] kolnikom [adresa] u [adresa] u smjeru Novog Sela Palanječkog te da se navedenom ulicom na biciklu kretao i oštećeni ČI, u istom smjeru kao i okrivljenik. Nesporno je da je došlo do prometne nesreće na način da je okrivljeni VI dolaskom do kbr.280 prednjim desnim dijelom vozila udario u stražnji dio bicikla kojim je u istom smjeru upravljao ČI uslijed čega je oštećeni ČI odbačen van kolnika gdje je pao na travnatu površinu i pritom zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu uklještenja mosta, od koje ozljede je dana **.**.2014. preminuo u Općoj bolnici Sisak. Ove nesporne činjenice proizlaze iz zapisnika o očevidu Postaje prometne policije Sisak, foto dokumentacije očevida, bolničke prijave Opće bolnice "Dr. Ivo Pedišić" [adresa] na ime ČI, otpusnice Opće bolnice "Dr. Ivo Pedišić" Sisak na ime ČI i zapisnika o obdukciji mrtvog tijela ČI, a koje činjenice ne osporava ni okrivljeni u svom iskazu. Nesporno je da bicikl oštećenika nije imao rasvjetu, kako to navodi vještak Pero Todorović, dipl.ing.strojarstva, odnosno da li su zadnje svjetlo na biciklu i katadiopteri na pedalama bicikla bili u funkciji, kako to proizlazi iz super vještačenja kao i da oštećeni ČI nije bio opremljen reflektirajućim odijelom ili reflektirajućim trakama, u čemu su u suglasju vještačenje po vještaku Peri Todoroviću, dipl. ing. i super vještačenje. Nesporno je da je na mjestu prometne nezgode bila upaljena javna rasvjeta, koja okolnost proizlazi iz fotodokumentacije očevida i podataka o stanju o kolnika i uvjetima na cesti iz zapisnika o očevidu od 20. prosinca 2014. (list spisa 6, strana 4. zapisnika), a navedena okolnost je utvrđena i super vještačenjem (list spisa 263,strana 12 Izvještaja), a glede koje okolnosti se nedvojbeno odredio i vještak Pero Todorović, dipl. ing. strojarstva (list spisa 94, rasprava 27. veljače 2017.). Nesporno je da se prometna nezgoda dogodila u naseljenom mjestu na dijelu prometnice na kojem je ograničenje brzine bilo 60km/h, koja činjenica je utvrđena iz očitovanja Hrvatskih cesta (list spisa 118) iako predmetna okolnost nije predstavljala obilježje kaznenog djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, odnosno u činjenični opis nije ugrađena ta blanketna norma. Nesporno je da su i okrivljenik i pokojni oštećeni u trenutku prometne nezgode bili trijezni , koja okolnost je utvrđena iz analize alkohola u krvi i mokraći za okrivljenika i oštećenika (list spisa 17,18, 41-50). Nesporno je da se oštećeni kretao uz rub desne prometne trake na udaljenosti od 0,4 m daleko od desnog ruba kolnika, brzinom koja je primjerena njegovoj starosnoj dobi, kako je to utvrdio vještak Pero Todorović, dipl. ing. strojarstva, (list spisa 70, strana 6 nalaza i mišljenja vještaka od 28.05.2015) a koja okolnost je identično utvrđena i provedenim super vještačenjem Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (list spisa 259.strana 8. Izvještaja o provedenom vještačenju). Nesporno je utvrđeno da se okrivljenik teretnim vozilom kretao neposredno ranije i u trenutku naleta kotačima striktno uz desni rub kolnika (vještak Todorović, list spisa 69, strana 5) i da tehničkim putem nije moguće zaključivati zbog čega se nije kretao sredinom širine pripadajuće trake (list spisa 70, strana 6), dok se u nalazu super vještačenja navodi da je mjesto primarnog kontakta ostvarenog krajnje desnim dijelom prednjeg branika teretnog automobila s stražnjim kotačem predmetnog bicikla a oštećenje donje pokrovne plastične maske ukazuje na kontakt sa paktregerom bicikla, dok oštećenje prednjeg desnog svjetla plastične maske istog metalnog dijela karoserije ispod vjetrobranskog stakla te oštećenje vjetrobranskog stakla uz desni dovratni stup, ukazuju na mehanizam kontakta teretnog automobila s tijelom bicikliste a uspoređujući iste s oštećenjima predmetnog bicikla proizlazi da je u sudarnom procesu središnja uzdužna os predmetnog bicikla bila skoro paralelna s središnjom uzdužnom osi teretnog automobila i da je u konkretnom slučaju radilo o čeonom sudaru u pravcu te da je primarni kontakt ostvaren udarcem prednjeg krajnje desnog dijela teretnog automobila na oko 0,20 m dom 0,25 m u lijevo od njegovog desnog boka, u stražnji kotač bicikla te u sekundarnom dijelu i u tijelo bicikliste a da su u trenutku primarnog kontakta središnje uzdužne osi teretnog automobila i bicikla bile paralelne (list spisa 257, strana 6 super vještačenja). Nesporno je utvrđeno da je područje oko mjesta prometne nesreće bilo dobro osvjetljeno (list spisa 263, strana 12 super vještačenja), da na teretnom automobilu uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju nisu bili ispravni (kratko svjetlo-razbijeno ili oštećeno, dugo svjetlo – loše učvršćeno), isto kao i uređaji koji omogućuju normalnu vidljivost (vjetrobran- oštećen ili napuknut), dok se temeljem dostupne dokumentacije nije moglo na tehnički pouzdan način utvrditi da li je svjetlosna signalizacija na biciklu u vrijeme prometne nesreće bila u funkciji odnosno da li je bila uključena a za koju se u super vještačenju navodi da je bicikl bio opremljen stražnjim svjetlom ispod kojeg je u jednoj cjelini ugrađen i katadiopeter te da je bio opremljen i sa katadiopterima na pedalama istog koje podatke super vještačenje temelji na foto dokumentaciji očevida (list spisa 265., strana 14). Vezano za svjetlosni snop predmetnog teretnog automobila obzirom da nije fotografiran, niti je poznato da li je isti bio ispravno podešen, imajući u vidu da je isti u trenutku predmetne prometne nesreće bio star 26 godina s upitnim stanjem prednjih svjetala, a uz poznate položaje katadioptera na predmetnom biciklu, vještaci su u super vještačenju procijenili da je bicikl mogao biti uočen od strane teretnog automobila prilikom uporabe „kratkih“ svjetala na udaljenosti od oko 30 m, i uz uvjet da se je biciklist neposredno prije naleta kretao linijom koja je približno paralelna s linijom pružanja kolnika (list spisa 267., strana 16). Nesporno je da je okrivljenik mogao izbjeći prometnu nezgodu pretjecanjem bicikla, ukoliko mu je to prometna situacija dopuštala, a također i prikočivanjem ili kočenjem, pri brzini kojom se vozilo kritične zgode kretalo (vještak Todorović, list spisa 70, strana 6) odnosno do izbjegavanje prometne nesreće moglo je doći u slučaju da je vozač predmetnog teretnog vozila poduzeo radnju intenzivnog kočenja odnosno do izbjegavanja ove nesreće došlo bi i da je vozač teretnog automobila poduzeo radnju izmicanja u lijevo uz pomak teretnog automobila za ne manje od oko 0,5m pri čemu bi ostvario bočni razmak od bicikliste dovoljan za izbjegavanje kontakta (super vještačenje, list spisa 272-273, strana 21,22).

37. Nalaz i mišljenje kako vještaka Pere Todorovića, dipl. ing. strojarstva tako i iz super vještačenja Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u cijelosti prihvaća i ovo sudsko vijeće, jer su dani od stručni osoba vještaka koji imaju sva potreban stručna znanja iz oblasti prometa, i sve potrebne kvalifikacije da su imenovani za vještake iz oblasti prometa a kojim nalazima i mišljenju nije bili niti primjedbi niti prigovora stranka, a osim toga vještaci su nepristrane osobe, potpuno nezainteresirane za ishod ovog kaznenog postupka, koji osim stručnih znanja i svih stručnih kvalifikacija imaju i visok stupanj dugogodišnje prakse iz oblasti vještačenja iz oblasti prometa radi čega ih prihvaća i ovo sudsko vijeće. Pored navedenog u odnosu na odlučne činjenice koje su utvrđene po oba vještačenja, vještačenja su u jasnom i potpunom suglasju, kako će to biti dalje obrazloženo.

38. Sporno je da li je uzrok prometne nesreće okrivljenikova vožnja protivno odredbi članka 46. stavak 1. i članka 70. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13 i 92/14) ili su zaslijepljenost dugim svjetlima nasuprotno dolazećeg vozila koje je vršilo radnju pretjecanja, neosvijetljenost bicikla i bicikliste, kako to u svojoj obrani iskazuje okrivljenik, razlozi zbog kojih je prometna nesreće za njega bila neizbježiva. Naime, iz iskaza okrivljenika proizlazi da on nije uočio oštećenika na biciklu jer je bio zaslijepljen dugim svjetlima vozila iz suprotnog smjera koje je vršilo radnju pretjecanja drugog vozila.

39. Analizom izvedenih dokaza, svakog dokaza zasebno i u njihovoj ukupnosti te stavljajući u korelaciju iskaz okrivljenika, ovaj sud obranu okrivljenika nije prihvatio te ju cijeni obranom koja je jedino bila usmjerena na izbjegavanje kaznene odgovornosti, a sve iz razloga što je obrana okrivljenika neosnovana, neutemeljena i suprotna svim materijalnim dokazima a osobito nalazima i mišljenima vještaka prometne struke i usmjerena da kod suda stvori uvjerenje i zaključak da je uzrok ove prometne nesreće nailazak nekog imaginarnog - pretpostavljenog vozila koje je vršilo radnju pretjecanja pri čemu je zaslijepljenost dugim svjetlima tog nekog nasuprotno nadolazećeg vozila kao i neosvijetljenost bicikla i bicikliste su razlozi zbog kojih je prometna nesreća za okrivljenika bila neizbježiva. Ovakvu obranu vijeće ovoga suda ne prihvaća budući da je ista suprotna utvrđenjima koja su nesporno utvrđena kako vještačenjem po stalnom sudskom vještaku za prometne nezgode i procjenu motornih vozila Peri Todoroviću, dipl. ing strojarstva tako i super vještačenjem po Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koja vještačenja su utemeljena na materijalnim dokazima koji prileže spisu. U odnosu na zaslijepljenost okrivljenika nekim vozilom iz suprotnog smjera, super vještačenjem sve okolnosti baziraju se na nekoj pretpostavljenoj prometnoj situaciji tj. na hipotetskim kriterijima, odnosno ni u četvrtom suđenju, nije utvrđeno da je u konkretnom događaju iz suprotnog smjera okrivljeniku nailazilo bilo kakvo vozilo, a još manje da bi isto zaslijepilo okrivljenika pa da iz tog razloga okrivljenik nije uočio biciklistu što je posljedično dovelo do ove prometne nezgode i da je zaslijepljenost okrivljenika svjetlima njemu nasuprotno nailazećeg vozila, razlog zbog kojeg je okrivljenik svojim teretnim vozilom naletio na biciklistu uslijed kojeg naleta je biciklista smrtno stradao.

40. To stoga što iz dokaza koje je sud proveo i analizirao kako ga je na to uputio drugostupanjski sud svojom rješidbom Kž-201/2023 od 09. lipnja 2023., kada upućuje ovaj prvostupanjski sud da „pažljivije analizira nalaz i mišljenje te zaključak vještaka“ Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (list spisa 382, strana 4, pasus 7.4) pri čemu ovaj sud ne može ne primijetiti da je takvu analizu apsolutno mogao i trebao učiniti upravo drugostupanjski sud, a niti je razvidno zašto je bilo naloženo super vještačenje budući da je vještačenje koje je bilo povjereno stalnom sudskom vještaku prometne struke Peri Todoroviću, dipl. ing. obuhvatilo sve okolnosti koje su bile relevantne za zaključak suda o kaznenoj odgovornosti okrivljenika.

41. Ovo sudsko vijeće apsolutno je pažljivo i sa svim svojim stručnim znanjima analiziralo zaključak vještaka Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a s kojim zaključkom je u potpunom suglasju i zaključak vještaka Pere Todorovića, dipl. ing. strojarstva, kojom analizom je nedvojbeno utvrđeno da je uzrok ove prometne nezgode isključivo i jedino vožnja okrivljenika koja je bila suprotna odredbi članka 46. stavak 1. i članka 70.stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („"Narodne novine" broj: 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13 i 92/14), radi čega je ovaj sud okrivljenika i u četvrtom suđenju proglasio krivim i osudio po zakonu.

42. To stoga što je upravo na temelju provedenih vještačenja nedvojbeno utvrđeno da se okrivljenik nije kretao središnjim dijelom obilježene prometne trake, uslijed čega nije zauzeo siguran bočni razmak u odnosu na bicikl kojim je uz desni rub kolnika ispred okrivljenika, u istom smjeru upravljao ČI, niti je zaustavio svoja vozilo iza bicikliste, zbog čega je prednjim dijelom vozila udario u stražnji dio bicikla, uslijed čega je ČI odbačen van kolnika, pao na travnatu površinu i pri tome zadobio tešku tjelesnu ozljedu u vidu uklještenja mosta, od koje ozljede je dana **.**.2014. preminu. Analizom i stavljanjem u korelaciju svih nesporno utvrđenih činjenica ovo sudsko vijeće zaključuje da je uzrok ove prometne nezgode način kretanja okrivljenika njegovim vozilom koje kretanje je bilo suprotno odredbi članka 46. stavak 1. koji propisuje da "(1) Vozač motornog vozila za kretanje u prometu mora koristiti isključivo kolnik, kretati se sredinom obilježene prometne trake, odnosno trakom namijenjenom za promet one kategorije vozila kojoj vozilo pripada, osim u slučaju opasnosti za život, zdravlje i imovinu" i članka 70. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koja odredba propisuje da "(2) Vozač koji pretječe ili obilazi dužan je svoje vozilo držati na potrebnoj udaljenosti od vozila koje pretječe ili obilazi, tako da ga ne ometa niti ugrožava u prometu", a ne da je uzrok ove prometne nezgode zaslijepljenost okrivljenika zbog nasuprotno nadolazećeg vozila, kako to obrana tijekom ovog dugotrajnog kaznenog postupka uporno želi uvjeriti prvostupanjski sud. Upravo iz utvrđenja da je mjesto prometne nezgode bilo osvijetljeno javnom rasvjetom, mogućnost da bi okrivljenik bio zaslijepljen dugim svjetlima nekog njemu nasuprotno nailazećeg vozila, vještak Todorović je tehnički isključio upravo iz razloga što je na mjestu nezgode kolnik bio osvijetljen pa je kontrast pozadine bio svijetao i duga svjetla u tom smislu onda nisu mogla ometati okrivljenika a sa kojim utvrđenjima je u suglasju i mišljenje vještaka Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, koji u super vještačenju (Izvještaju o provedenom vještačenju) vještaci glede uvjeta vidljivosti i mogućnosti uočavanja (list spisa 263, strana 12 izvještaja) navode da je područje oko mjesta prometne nesreće bilo dobro osvijetljeno. Kada se ove okolnosti stave u korelaciju sa fotografijama iz super vještačenja kao i sa foto dokumentacijom očevida i skicom lica mjesta prometne nezgode, onda po mišljenju ovog sudskog vijeće , nema govora o zaslijepljenosti okrivljenika nekim njemu nasuprotno nadolazećeg vozila. Ne samo da je zaslijepljenost zbog dobre javne rasvjete na mjestu prometne nesreće kao uzrok prometne nezgode tehnički isključena nego u postupku nije niti utvrđeno da je ikakvo vozilo nailazilo iz suprotnog smjera, a još manje da je i pretjecalo, pa navod okrivljenika da je upravo to uzrok zašto je došlo do naleta na bicikl, i ovo sudsko vijeće ne prihvaća. Upravo analizom fotografija super vještačenja kao i pojašnjenjima vještaka glede mehanizma, brzine i približno mjesta kontakta, nedvojbeno je utvrđeno da se okrivljenik kretao kako ga se tereti i da je upravo okrivljenikova vožnja bila nepropisna tj. suprotna odredbama članka 46. stavak 1 i članka 70. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, što je posljedično dovelo do čelnog sudara u pravcu i to tako što je primarni kontakt ostvaren udarom prednjeg krajnje desnog dijela teretnog automobila na oko 0,20 do 0,25m u lijevo od njegovog desnog boka, u stražnji kotač bicikla, te u sekundarnom dijelu i u tijelo bicikliste a da su u trenutku primarnog kontakta središnje uzdužne osi teretnog automobila i bicikla bile paralelne. Sa ovim utvrđenjima u potpunom je suglasju zaključak vještaka Pere Todrovića, dipl. ing strojarstva kada navodi "da je vozilo okrivljenika krajnjim desnim dijelom prednje strane ravno otraga naletjelo na bicikl ". Kada se ova utvrđenja stave u korelaciju sa okolnostima da je teretno vozilo okrivljenika bilo u prometu sa neispravnim svjetlosnim mehanizmom, neosvijetljenost bicikliste nije utvrđena sa sigurnošću vezano za opremljenost bicikla i pedala katadiopterima, okrivljenik se kretao svojim vozilom po samom desnom rubu njegove kolničke trake, nema tragova prikočivanja, nema tragova kočenja, nema tragova izmicanja u lijevo, a zaslijepljenost je isključena jer je mjesto prometne nezgode dobro osvijetljeno pa je kontrast pozadine svijetao , kada bi se čak i prihvatila pretpostavljena hipotetska situacija da se okrivljeniku nasuprotno kretalo vozilo sa upaljenim dugim svjetlima, to onda ovo sudsko vijeće nedvojbeno zaključuje da je uzrok prometne nezgode okrivljenikova nepropisna vožnja jer se nije kretao središnjim dijelom obilježene prometne trake uslijed čega nije zauzeo siguran bočni razmak u odnosu na bicikl, zbog čega je došlo do ove prometne nesreće koju se u super vještačenju definira čelni sudar u pravcu a ne zbog zaslijepljenosti nekog pretpostavljenog nailazećeg vozila iz suprotnog pravca. Nadalje, super vještačenjem je utvrđeno da se okrivljenik nije zaustavio neposredno nakon naleta već na udaljenosti od oko 130 metara od mjesta naleta, a iz fotodokumentacije očevida i fotografija koje prileže super vještačenju nedvojbeno je da se okrivljenik tih 130 metara kretao pravocrtno tj. nije u kretanju napustio svoju desnu kolničku traku npr. izlijetanjem van kolnika, prelaskom na lijevu kolničku traku, pa da je okrivljenik doista bio zaslijepljen svjetlima nekog vozila koje je okrivljeniku dolazilo u susret, doista nije jasno kako onda okolnost zasljepljivanja nije bila od utjecaja na njegovo daljnje kretanje koje je bilo pravocrtno i to za duljinu od oko 130 metara!!!. Upravo zato što se okrivljenik iza naleta nastavilo kretati čak 130 metara pravocrtno ovo sudsko vijeće potpuno isključuje mogućnost da bi okrivljenik bio zaslijepljen svjetlima nekog nasuprotno nailazećeg vozila. I konačno, nakon primarnog kontakta u bicikl, uslijedio je sekundarni kontakt tijela pok. oštećenog ČI u vozilo okrivljenika, a kako to prikazuju oštećenja na okrivljenikovom vozilu i iz kojih se ukazuje mehanizam kontakta teretno vozila s tijelom bicikliste a kako je to razvidno iz fotografija super vještačenja i foto dokumentacije očevida, nesporno je da je tijelo bicikliste kontaktiralo prednji desni kraj karoserije okrivljenikovog vozila, a potom vjetrobransko staklo, uslijed čega su nastala oštećenja u vidu udubljenja karoserije i puknuća vjetrobranskog stakla (list spisa 255, strana 4 super vještačenja) pa je onda ovom sudskom vijeću potpuno nejasno ako i kada bi se prihvatila obrana da je okrivljeni bio zaslijepljen svjetlima nekog nasuprotno nailazećeg vozila, kako je moguće da je :1) nastavio kretanje pravocrtno još punih 130 metara; 2) kako ga nije omela u daljnjem tijeku vožnje spoznaja da se očito nešto dogodilo kada mu puca "šofer šajba" tj. kompletna desna strana vjetrobranskog stakla koja štiti mjesto suvozača i 3) kako niti nakon taktilnog, vizualnog i audio aspekta ovog događaja nisu poremetili okrivljenika u daljnjoj putanji pravocrtnog kretanja za oko 130 metara- a po iskazu, okrivljenik je bio zaslijepljen u tolikoj mjeri da nije uočio biciklistu koji se inkriminirane zgode kretao u istom smjeru po dobro osvijetljenoj prometnici koja je bila osvijetljena javnom rasvjetom!!!. Tvrdnja okrivljenika o njegovoj zaslijepljenosti apsolutno je nespojiva sa navedenim činjenicama i okolnostima , slijedom čega ju ovo sudsko vijeće ne prihvaća. Okolnost da okrivljenik nije uočio bicikl koji se kretao u istom smjeru kao i okrivljenik, po zaključku ovog sudskog vijeća u osobnim je svojstvima okrivljenika i njegovih vozačkih sposobnosti u poveznici sa okolnošću da se u prometu kretao sa vozilo sa neispravnom svjetlosnom signalizacijom, međutim te okolnosti nisu one koje se okrivljeniku stavljaju na teret. Okrivljenikova obrana da je bio zaslijepljen svjetlima nasuprotno nailazećeg vozila obrana je koju ovo sudsko vijeće ne prihvaća a vezano za uputu iz rješidbe Kž-201/2023 od 6.lipnja 2023. „…ako nije bilo čvrstih dokaza već samo pretpostavki o dinamici nastanka prometne nezgode, onda je svakako sud trebao primijeniti načelo in dubio pro reo i same pretpostavke temeljiti u korist okrivljenika a ne na njegovu štetu.“ ovo sudsko vijeće svoju odluku i zaključak o krivnji okrivljenika utemeljilo je na čvrstim dokazima kako je to već obrazloženo slijedom čega nije bilo mjesta primjeni načela „u sumnji u korist okrivljenika“ („in dubio pro reo“) budući da za ovo sudsko vijeće nije bilo nikakve sumnje niti je bilo okolnosti koje je trebalo do kraja raščistiti budući da su sve okolnosti i činjenice potpuno i jasno utvrđene upravo na materijalnim dokazima na kojima su utvrđenja vještaka u super vještačenju (Izvještaju o provedenom vještačenju), a koja apsolutno prihvaća ovo sudsko vijeće jer su dana od stručnih i nepristranih osoba. Pretpostavljena situacija („Ako je …“) nije i ne može biti temelj za suđenje nego konkretno utvrđene okolnosti a koje su utvrđene super vještačenjem s kojim utvrđenjima su u potpunom suglasju i utvrđenja vještaka Pere Todorovića, dipl. ing strojarstva, slijedom kojih utvrđenja je ovo sudsko vijeće nedvojbeno utvrdilo da uzrok prometne nezgode nije zaslijepljenost okrivljenika dugim svjetlima njemu nasuprotno nailazećeg vozila već okrivljenikova nepropisna vožnja, kako je to već elaborirano u ovom obrazloženju. Slijedom navedenog, ovo sudsko vijeće nedvojbenog je mišljenja da nema mjesta primjeni načela „in dubio pro reo“ jer su nesporne okolnosti tako jasno i nedvojbeno utvrđene da niti u jednom segmentu nisu izazvale ikakvu sumnju u okolnosti koje su super vještaci utvrdili pa tako da se „..u konkretnom slučaju radilo o čelnom sudaru u pravcu…“ , odnosno " da je vozilo okrivljenika krajnjim desnim dijelom prednje strane, ravno otraga naletjelo na bicikl" koji nalet nije bio posljedica zasljepljivanja okrivljenika dugim svjetlima nekog njemu nailazećeg vozila nego jedino i isključivo što se okrivljenik nije kretao središnjim dijelom obilježene prometne trake uslijed čega nije zauzeo siguran bočni razmak što je dovelo do čelnog sudar u pravcu u kojem događaju je smrtno stradao ČI kao biciklista u prometu.

43. U postupanju okrivljenika ostvarena su sva obilježja kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano u članku 227. stavak 1., 2. i 6. KZ/11, kažnjivo po članku 227. stavak 6. KZ/11, odnosno iz nehaja kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa zbog toga prouzročio smrt jedne osobe. U odnosu na subjektivne elemente kaznenog djela sud je utvrdio da je okrivljenik u trenutku počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv jer njegova ubrojivost nije osporavana niti dovedena u pitanje, a djelo je počinio iz nehaja, te je morao biti svjestan protupravnosti svog postupanja.

44. Slijedom svega navedenog, ovaj sud je okrivljenika proglasio krivim za inkriminirano kazneno djelo.

45. Odlučujući o vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna bude lakša ili teža za okrivljenika. Tako je kao olakotne okolnosti cijenio ponašanje okrivljenika prije počinjenja inkriminiranog kaznenog djela odnosno činjenicu da nije kazneno osuđivan, njegovu životnu dob, izraženo iskreno žaljenje, kao i okolnost da ga posljedice prometne nesreće osobno pogađaju što se naročito očituje u dijelu gdje iskazuje da će mu zbog nesreće ostati doživotna tuga i patnja iz kojih razloga sud zaključuje da je svjestan težine djela kao i njegovih teških posljedica.

Otegotnim se cijeni prekršajna kažnjavanost.

46. Imajući u vidu naprijed iznesene okolnosti, te težinu i značaj počinjenog djela, na temelju članka 227. stavak 6. KZ/11 okrivljenik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine što je zakonom propisani minimum kazne zatvora za to kazneno djelo. Međutim, zaključak je suda da okrivljenik i bez izvršenja kazne zatvora neće ubuduće činiti kaznena djela, a to osobito iz razloga što nije kazneno osuđivan iz čega proizlazi da je inkriminirani događaj izolirani incident kažnjivog ponašanja u njegovom životu koji je do sada bio usklađen sa zakonom, pa je na temelju članka 56. KZ/11 okrivljeniku izrečena uvjetna osuda tako da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko u roku od tri godine ne počini novo kazneno djelo, te je sud stajališta da će se upravo takvom sankcijom postići svrha kažnjavanja. Pri odmjeravanju kazne sud je vodio računa i o načelu zabrane reformatio in peius , a obzirom da je protiv ranije donesenih presuda žalbu ulagao samo okrivljenik.

47. Obzirom da je donesena osuđujuća presuda sud je okrivljenika obvezao na platež troškova kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 9.266,41 euro. Ovaj trošak obuhvaća troškove policijskog snimanja i očevida u iznosu od 163,11 eura (1.228,96kuna, list spisa 21), troškove vještaka dr. Dražena Jankovića, dr. med. spec. sudske patologije i sudske medicine u iznosu od 265,45 eura (2.000,00 kuna, list spisa 38) i njegova pomoćnika ZI u iznosu od 66,36 eura (500,00kuna), troškove stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića, dipl. ing. strojarstva u iznosu od 265,45 eura (2.000,00 kuna, list spisa 72), troškove stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića, dipl. ing. strojarstva u iznosu od 194,11 eura (1.462,50 kuna, list spisa 95), troškove stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića, dipl. ing. strojarstva u iznosu od 199,08 eura (1.500,00 kuna. list spisa 107), troškove stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića u iznosu od 205,75 eura (1.550,25 kuna, list spisa 114), troškove stalnog sudskog vještaka Pere Todorovića, dipl. ing. u iznosu od 199,08 eura(1.500,00 kuna, list spisa 163), troškove super vještačenja u iznosu od 1.651,74 eura, list spisa 250) troškove vještaka Tomislava Perića u iznosu od 194,44 eura (1.465,00 kuna, list spisa 312) te nagradu i nužne izdatke punomoćnika oštećenika Milenka Jakšića, odvjetnika iz [adresa] u iznosu od 2.861,84 eura (list spisa 310). Troškovi vještaka priznati su prema troškovnicima i računima vještaka budući su isti u skladu sa Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima (Narodne Novine" 38/2014, 123/2015, 29/2016, 61/2019 i 21/2022 - stupio na snagu 3. travnja 2014.) Trošak opunomoćnika oštećenika odmjeren je prema troškovniku odvjetničkih usluga od 21.prosinca 2022. za radnje obavljene do 21. prosinca 2022. Pored tih troškova okrivljenik je dužan platiti nagradu i nužne izdatke punomoćnika oštećenika nastale nakon 21. prosinca 2022., o visini kojih troškova će sud odlučiti zasebnim rješenjem budući da u trenutku zaključenja rasprave punomoćnik oštećenika sudu nije ispostavio troškovnik za navedene troškove. Vezano za troškovnik kojeg je punomoćnik oštećenika predao nakon objave presude tj. zaključenja rasprave (dana 24. rujna 2025.) o istome također odlučivanje može biti jedino posebnim rješenjem upravo jer je predmetni troškovnik predan sudu nakon zaključenja rasprave. Pored navedenih troškova, sud je okrivljenika obvezao i na platež paušalne svote za rad suda u iznosu od 3.000,00 eura koju visinu je sud odredio sukladno dužini trajanja ovog postupka, a koji traje punih 11 godina, pri čemu nije bila od utjecaja okolnost da okrivljenik živi od primanja koja mjesečno iznose 607,00 eura te da okrivljenik nije vlasnik niti pokretne niti nepokretne imovine, budući da ovaj sud drži da je očito okrivljenik u mogućnosti platiti ovako odmjerenu paušalnu svotu a koja je unutar propisanog raspona od minimalnog iznosa od 37,83 eura (tridesetsedameruraiosadesetricenta)

do

maksimalnih

6.636,14

(šesttisućašestotridesetšesteuraičetrnaestcenti) („ Narodne Novine“ broj 145/2011 od 15. 12. 2011. godine, Rješenje o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka), a sve vezano za okolnost da je okrivljenik u ovom postupku imao izabranog branitelja izvan sjedišta suda pa sud drži kada je okrivljenik sa svojim primanjima punih 11 godina mogao snositi troškove izbranog branitelja, uz trošak njegovog izbivanja iz pisarnice i troškove putovanja na rasprave u [adresa], a moguće i na sjednice drugostupanjskog suda u Split, da očito ima mogućnost platiti i troškove suda jer je izvjesno da ih ne podmiruje iz primanja koja su sada 607,00 eura koje prima mjesečno po osnovi mirovine.

48. Glede imovinskopravnog zahtjeva, sud nije odlučivao budući je oštećenik je isti realizirao u zasebnom postupku, kako to navodi punomoćnik oštećenika u završnom govoru.

49. Slijedom svega rečenog, presuđeno je kao u izreci.

50. Ukoliko pak niti sve naprijed rečeno nije ni nakon četvrtog suđenja prihvatljivo, to onda ovaj prvostupanjski sud nakon 11 godina što je predmet u prvostupanjskom suđenju, jedino vidi da se ovaj predmet treba riješiti primjenom odredbe članka 484.a stavak 2. ZKP/08. time da drugostupanjski sud sam provede raspravu i donese presudu.

U Sisku 19. rujna 2025.

Predsjednica vijeća

Mirela Sladić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 dana od primitka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud u Splitu.

Dostaviti:

1. ODO Sisak na broj: K-DO-27/2015 - putem Web servisa

2. Okrivljeni VI, [adresa] - putem pošte

3. Branitelj okrivljenika Davor Bubalo, odvjetnik iz OD Grgić & Partneri d.o.o., iz Zagreba - putem e-komunikacije

4. Opunomoćenik oštećenih Milenko Jakšić, odvjetnik iz Siska - putem e-komunikacije