Poslovni broj: UsI-605/2025-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji Ani Jurišić, te Neni Čulić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice ĆG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po opunomoćenici Marini Mrklić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mrklić & Partneri j.t.d., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područni ured u Splitu, Služba građevinske inspekcije, Odjel građevinske inspekcije, radi uklanjanja, nakon održane glavne rasprave zaključene dana 10. rujna 2025. godine u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužiteljice i u odsutnosti tuženika, dana 18. rujna 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja  tuženika Klasa: UP/I-362-02/25-02/17, Urbroj: 443-02- 03-12-01-25-4 od 14. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se zahtjev tužiteljice za određivanjem odgodnog učinka tužbe u ovom sporu.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika UP/I-362-02/25-02/17, Urbroj: 443-02-03-12- 01-25-4 od 14. veljače 2025. naređeno je tužiteljici kao vlasnici da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja ukloni slijedeće građevine:

-dogradnju maskimalnih tlocrtnih dimenzija 5,15x3,60m, visine prizemlja, izgrađenu uz sjeverno pročelje postojeće zgrade,

-dogradnju maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 7,00x3,20m, visine prizemlja, izgrađenu uz istočno pročelje postojeće zgrade,

-kamin tlocrtnih dimenzija cca1,80x1,00m, visine 2,00m, izgrađen uz istočno pročelje prizemne stambene građevine.

-prizemnu građevinu L tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 3,75x4,10, visine 2,00m, natkrivenu ravnim krovištem, namjene sprema, izgrađeno sjeverno od prizemne stambene građevine,

Metalnu nadstrešnicu tlocrtnih dimenzija cca 2,20x2,70, visinw cca 2,00m, natkrivenu panelima, a izgrađenu istočno od prethodno navedene spreme,

- betonski plato nepravilnog tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 4,10x8,40, debljine cca 0,10m,

sve izgrađeno na lokaciji unutar zaštićenog dijela prirode i kulturnog dobra Park šume Marjan. Na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], izvan granica građevinskog područja, bez izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

2. Tužiteljica u tužbi u bitnom navodi kako je rješenje tuženika doneseno protivno načelu određenom člankom 8. Zakona o općem upravnom postupku, te kako u postupku nije utvrđeno stanje stvari, odnosno sve okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari. Iz rješenja, nije razvidno na koji je način tuženik izvršio očevid, na koji način je vršio mjerenja, kako je i kojom metodologijom mjerenja došao do utvrđenja na koja se poziva, tko je iste radnje vršio i kojim instrumentima, ima li ta osoba stručna znanja i vještine za takva mjerenja. Tužiteljica posebno ističe da je nekretnina koja je predmet osporenog rješenja većim dijelom izgrađena prije 1968. a što proizlazi iz uvjerenja, Općine Split, Zavoda za katastarske i geodetske poslove od 12.06.1991. godine, koje potvrđuje da je na čestici 9178 K. O. [katastarska općina] postojao objekt prije 15. veljače1968. godine. Datum 15. veljače 1968. je u području građenja i prostornog uređenja poznat kao datum presjeka za Opću legalizaciju, odnosno sve što je na teritoriju RH izgrađeno do toga datuma smatra se da je izgrađeno u skladu sa odgovarajućom dozvolom. Obzirom na navedeno, tužiteljici nije bilo potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Iz obrazloženja pobijanog rješenja ne proizlazi na koji način je inspektor utvrdio godinu gradnje i je li uopće, a osim toga tužiteljica je vlasnicom nekretnine postala 2010. godine, a nesporno je da nikakva gradnja nije vršena od 2010- te godine na ovamo. Tome u prilog ide i činjenica što postoji Katalog postojećeg stanja nelegalnih građevina, koje je izradio Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, u kojem je sastavni dio Mišljenje Grada Splita, potpisano po tadašnjem pročelniku upravnog odjela Službe za prostorno planiranje i zaštitu okoliša IG 2015- te godine, u kojem je za područje Park Šume Marjan pod rednim brojem 18. navedena tužiteljica te je navedeno kako je godina izgradnje prije 1968-me godine. Ministarstvo poljoprivrede je dana 17.12.2020. godine pod KLASA: UP/I-321-03/20-02/01, URBROJ: 525-11/0595-20-2 donijelo rješenje kojim se osniva nova gospodarska jedinica na području K. O. [katastarska općina] pod nazivom ˝MARJAN-ŠUME GRADA SPLIT, te se ukida gospodarska jedinica ˝PARK ŠUMA MARJAN˝. Iz citiranog Rješenja Ministarstva poljoprivrede proizlazi da PARK ŠUMA MARJAN kao takva više ne postoji, pa činjenica da GUP nije usklađen s Odlukama koje su na višoj pravnoj snazi od odluka jedinica lokalne i područne samouprave, ne može biti na štetu tužiteljice. Nadalje, u tužbi se navodi kako tužiteljica živi u predmetnoj nekretnini, te je donošenjem osporenog rješenja povrijeđeno njeno pravo na dom koje pravo je, osim kroz čl. 8. Konvencije, zaštićeno je i kroz čl. 34. Ustava RH. Predlaže poništiti osporeno rješenje te odrediti odgodni učinak tužbe u ovom predmetu.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje u obrazloženju osporenog rješenja, te predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.

4. Dostavom svih navedenih podnesaka i održavanjem javne rasprave 10. rujna 2025. godine strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora.

5. U dokaznom postupku u ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog rješenja, čitana je sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa predmetnog upravnog postupka kojeg je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu. Sud je odbio prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza njenim stranačkim saslušanjem te za vještačenjem po vještaku građevinske struke, kao suvišan, držeći da se zakonita odluka u ovom predmetu može donijeti i bez izvođenja tih dokaza.

6. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti rješenja kojim se tužiteljici nalaže ukloniti građevinu na način i u rokovima kako je to pobliže opisano u izreci osporenog rješenja.

8. Osporeno rješenje doneseno je u primjeni odredbe članka 108. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, br. 115/18, 117/21, 67/23 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZDI) prema kojoj u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine, 6. obustavu građenja.

8.1. Odredbom članka 106. stavci 1., 3. i 4. Zakona o državnom inspektoratu

(„Narodne novine“, broj 115/18, 117/21 i 67/23) propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom; da rješenje na temelju tog odjeljka donosi građevinski inspektor; da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

8.2. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 3. citirane zakonske odredbe rješenjem iz stavka 1. ovoga članka upozorava se investitora odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenje rješenja provesti prisilnim putem ako po njemu ne postupi te ga upoznaje s načinom izvršenja tog rješenja, 2. Izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika te ga upoznajes obvezom i posljedicama iz članka 121. stavaka 2. I 3. ovoga Zakona, 3. Bez donošenja dopunskog odnosno novog rješenja ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. ovoga Zakona, ako takvih bude.

8.3. Odredbom članka 114. Zakona o državnom inspektoratu propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, niti duži od sto dvadeset dana, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

8.4 . Člankom 115. st.1. propisano je da iznimno od članka 114. Zakona, u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području, tok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana. Stavkom 3. istog članka propisano je da rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i rješenje o uklanjanju doneseno nepoznatoj osobi bez obzira na kojem području se građevina nalazi, izvršava se putem treće osobe bez prethodnog izricanja novčanih kazni.

9. Iz spisa predmeta proizlazi da je dana 9. prosinca 2024. izvršen inspekcijski pregled i to unutar zone obuhvata park šume Marjan, izvan granica građevinskog područja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojim je, a kako to proizlazi iz zapisnika sastavljenog povodom tog pregleda, utvrđeno da je na navedenoj čestici izgrađena prizemna stambena građevina nepravilnog tlocrtnog oblika, tlocrtnih dimenzija 8,35x7,00m, natkrivena kosim dvostrešnim krovištem, visine vijenca 2,55m. Istočno od navedene zgrade izgrađen je kamin tlocrtnih dimenzija 1,80x1,00m. Sjeverno od prizemne građevine izgrađena je prizemna građevinu L tlocrtnog oblika, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 3,75x4,10, visine 2,00m, natkrivena ravnim krovištem, namjene sprema. Ta sprema kako to proizlazi iz zapisnika postavljena je na betonski plato dimenzija 4,10x8,40m, debljine 0,10m. Istočno od navedene spreme nalazi se metalna nadstrešnica tlocrtnih dimenzija 2,20x2,70, visine 2,00m, natkrivena panelima, a koja je konstruktivno povezana sa betonskim platoom.

10. Na zapisniku je, nadalje utvrđeno kako je tužiteljica, koja je bila prisutna očevidu u spis predmeta dostavila: uvjerenje Zavoda za katastar geodetske poslove od 12.06.1991. godine, koje potvrđuje da je na čestici 9178 K. O. [katastarska općina] postojao objekt prije 15. veljače1968. godine, potvrdu za lociranje objekta od 12. lipnja 1991. kojim se potvrđuje da je na č.z. 7599/4 k. o. [katastarska općina], predio Bambina Glavica izgrađena dva objekta dimenzija 3,30x2,270 i 2,00x2,00m prije 1966, preslik snimke izvedenog stanja, oznake TD_197-L/13 iz lipnja 2013 i geodetski snimak izvedenog stanja izgrađene zgrade izrađen od ovlaštenog inženjera geodezija UG.

11. Nadalje, na zapisniku je utvrđeno da je Grad Split, Upravni odjel za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja rješenjem Klasa: UP/I-361-03/13-04/4088 urbroj: 2181-01-03-02/30-21-3 od 19. listopada 2021., odbio zahtjev ĆG, ovdje tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

12. Spisu tuženika prileži i očitovanje tužiteljice iz kojeg proizlazi da je investitor gradnje bio njezin pokojni djed NG, te da je dio kuće izgrađen prije 1968., a dio 1985.

13. Spisu predmeta nadalje prileži i zapisnik od 28. siječnja 2025. iz kojeg proizlazi da je nakon pregleda dokumentacije priložene od strane tužiteljice tijekom inspekcijskog pregleda dana 9. prosinca 2024., utvrđeno kako su zgrade koje su prema priloženim uvjerenjima postojale prije 1968.g. (3,30x2,270m i 2,00x2,00m) naknadno rekonstruirane te da su bile predmetom ozakonjenja pri čemu je zahtjev za ozakonjenje odbijen kao neosnovan. Nadalje, utvrđeno je da su sve građevine čije je postojanje utvrđeno na zapisniku od 9. prosinca, izuzev zgrade dimenzija 8,35x7,00m nezakonito izgrađene, nakon 1968. godine bez građevinske dozvole.

14. Nakon ovako provedenog postupka dana 14. veljače 2025. doneseno je osporeno rješenje kojim je tužiteljici kao vlasnici naloženo ukloniti građevine pobliže opisane u točki 1. tog rješenja s obrazloženjem da su navedeni dijelovi građevine građeni bez pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole, nakon 1968. godine.

15. Uzimajući u obzir činjenično stanje utvrđeno tijekom trajanja inspekcijskog postupka, te prethodno citirane zakonske odredbe, ovaj sud je stava kako je pravilno tuženik donio rješenje kojim je tužiteljici naložio uklanjanje predmetnog dograđenog dijela.

16. Naime, tijekom trajanja postupka tužiteljica nije sporila da je upravo ona vlasnica predmetnih građevina, odnosno nekretnine na kojoj su izgrađene, s time da iz zemljišnoknjižnog izvatka za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nedvojbeno proizlazi da je upravo ona upisana kao vlasnica predmetne nekretnine.

17. Nadalje, nije sporno da su na navedenoj čestici, prije 1968. godine postojale dvije zgrade (2,00x2,00 i 3,30X2,70m). Također nije sporno da su zgrade rekonstruirane i da su na istima vršene dogradnje nakon 1968. (po navodima same tužiteljice dio građevina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] građen je 1985.). Također nije sporno da za građevinske radove vršene nakon 1968. nije ishođen akt o gradnji, a nesporno je i to da je zahtjev tužiteljice za ozakonjenjem nezakonito izgrađenih dijelova, odbijen rješenjem Klasa: UP/I-361-03/13-04/4088 urbroj: 2181-01-03-02/30-21-3 od 19. listopada 2021.

18. Obzirom na navedene nesporne činjenice te uzimajući u obzir da se uklanjanje nezakonito izgrađenih zgrada može, u skladu s odredbom čl. 106. Zakona o državnom inspektoratu, naložiti kako investitoru, tako i vlasniku, to je u cijelosti neosnovan tužbeni navod prema kojem se tužiteljici nije moglo narediti uklanjanje građevina jer da je vlasnicom postala tek 2010., a ona sama nije bila investitor navedene gradnje već je to bio njen djed sada pokojni ŠG.

19. Nadalje, a u odnosu na navode tužiteljice o tome da iz obrazloženja osporenog rješenja nije jasno zašto je naloženo uklanjanje baš tih određenih dijelova građevine, budući da je veći dio građevina izgrađen prije 1968., pogotovo kada se uzme u obzir da u postupku nije provedeno vještačenje kojim bi se utvrdila starost građevina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], valja reći kako je sama tužiteljica u spis predmeta priložila dio snimke izvedenog stanja (koja snimka je izrađena za potrebe postupka ozakonjenja građevina na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) a u kojoj je jasno označen dio zgrade građen prije 1968. godine ( a koji dio nije predmetom rješenja o uklanjanju). Stoga je po ocjeni ovog suda pravilno postupio tuženik kada je naložio uklanjanje onih dijelova građevine za koje nikada nije ishođen akt o gradnji, koji su građeni nakon 1968. i legalizacija kojih je odbijena rješenjem od 19. listopada 2021. Dakle, kraj postojanja navedene snimke izvedenog stanja u kojoj je jasno naveden i označen dio zgrade izgrađen do 1968., nije ni bilo potrebe provoditi vještačenje na okolnost vremena gradnje. Jednako tako neosnovano je pozivanje tužiteljice na uvjerenje Zavoda za katastar i geodetske poslove od 12.06.1991. godine, kao i na "Katalog postojećeg stanja nelegalnih građevina", iz kojih je razvidno da je na čestici 9178 K. O. [katastarska općina] postojao objekt prije 15. veljače1968., budući da tuženik osporenim rješenjem nije niti naložio uklanjanje dijela objekta koji je postojao prije 1968., već je naloženo uklanjanje građevina izgrađenih nakon 1968.

Nadalje, obzirom na činjenicu da je sama tužiteljica navela kako su radovi obavljani prije 1968., odnosno ostatak 1985. godine, valja reći kako građenje građevina kojih je naloženo uklanjanje nije bilo dozvoljeno graditi bez građevinske dozvole i po odredbama tada važećeg Zakona o izgradnji objekata (Narodne novine 52/81) 20. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir da je, po ocjeni ovog suda, tuženik na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, te donio na zakonu osnovano rješenje, to je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, trebalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

21. Isto tako, po mišljenju ovog suda nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporenog rješenja iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09, 110/21), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.

22. U odnosu na prijedlog tužiteljice za određivanjem odgodnog učinka u ovom predmetu valja reći kako je člankom 42. stavkom 1. ZUS-a propisano da tužba nema odgodni učinak, osim kad je to zakonom propisano. Stavkom 2. istog članka propisano je da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

U konkretnom slučaju, obzirom na prirodu ove upravne stvari, a po ocjeni ovog suda, odgoda bi bila protivna javnom interesu, pa nisu ispunjene pretpostavke za donošenjem traženog rješenja, ovo tim prije što je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

23. Obzirom da tužiteljica nije uspjela u ovom sporu, to je i njezin zahtjev za naknadu troška spora valjalo odbiti i riješiti kao pod točkom II. izreke rješenja

U Splitu, 18. rujna 2025.

SUTKINJA

Ana Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. O žalbi odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA: - opun. tužiteljice,

- tuženiku,

- u spis.