REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I -3321/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perica, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja UH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Branka Šojić Mićunović, odvjetnica u Zagrebu, Mažuranićev trg 4, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa opunomoćenica OH, radi invalidske mirovine, 19. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/23-03/03411684665, URBROJ: 341-99-06/2- 23-1559 od 12. lipnja 2023.

II. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/22-03/03411684665, URBROJ: 341-25-06/2-22-86667 od 4. ožujka 2023.

III. Tužitelju NH, rođ. **.**.1974., hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata utvrđuje se, počevši od 13. listopada 2021. potpuni gubitak radne sposobnosti nastao dijelom kao posljedica 50% bolest zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom kao posljedica 50% izvan tih okolnosti.

IV. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak radi donošenja rješenja kojim se tužitelju određuje iznos invalidske mirovine.

V. O troškovima spora sud će odlučiti posebnim rješenjem.

Obrazloženje

1.

Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/23-03/03411684665, URBROJ: 341-99-06/2- 23-1559 od 12. lipnja 2023. odbijena je žalba izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141- 02/22-03/03411684665, URBROJ: 341-25-06/2-22-86667 od 4. ožujka 2023.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata (dalje: HRVI) kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti dijelom kao posljedica 30% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (RH), a dijelom kao posljedica 70% izvan tih okolnosti određena je invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti od 13. listopada 2021. u iznosu navedenom u izreci. Istim rješenjem određuje se da isplata mirovine pripada tužitelju od dana nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti odnosno od 13. listopada 2021., a isplaćivat će je Zavod iz sredstava državnog proračuna RH mjesečno unazad, uz obračun isplaćenih svota mirovine na temelju rješenja Područne službe u Zagrebu, broj: 680616 od 16. studenog 2010. koje se zamjenjuje tim rješenjem. Nadalje, rješenjem se određuje da je kontrolni pregled potreban i obavit će se u prosincu 2024., da se rješenje donosi u izvršenju rješenja Središnje službe broj: 565333 od 08. lipnja 2022. a da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.

2.1. Navedeno prvostupanjsko rješenje od 4. ožujka 2023. ispravljeno je rješenjem Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/23-03/03411684665, URBROJ: 341-25-06/2-23-86413 od 29. ožujka 2023. u dijelu pogrešno navedenog obrazloženja rješenja koje se odnosi na tijek vještačenja, na način kako je u izreci navedeno, pozivom na odredbe članka 104. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

3. Pravodobno podnesenom tužbom i tijekom spora tužitelj osporava zakonitost odluke tuženika u bitnome navodeći da je u trenutku ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad imao status hrvatskog branitelja, ali ne i status HRVI, a da mu je pravomoćnim rješenjem Gradskog ureda za branitelje Grada Zagreba, KLASA: UP/I 564-01/21-31/59, URBROJ: 251-24-02/1-21-12 od 15.07.2021. priznat status HRVI X skupine sa 20% oštećenja organizma za stalno, počevši od 01.06.2021., s pravom na osobnu invalidninu.

3.1. Navodi kronologiju donesenih odluka u predmetnom upravnom postupku počevši od podnesenog zahtjeva 13. kolovoza 2021. do donošenja osporenog rješenja, pri tom pozivajući se na sadržaj nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja, pa tako i onog pribavljenog u žalbenom postupku u obrazloženju kojeg viši vještaci citiraju postupak vještačenja koji je prethodio i zaključuju da je isti pravilan jer je sukladan dokazima u spisu i da bolesti: psihoze, epilepsija, hepatitis C, i paranoidnost nisu u svezi s sudjelovanjem u Domovinskom ratu jer nisu obuhvaćene statusom HRVI. Zaključke tijela vještačenja tužitelj drži takvima da su potpuno pogrešni jer nisu sve bolesti koje mogu biti posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu nužno i bolesti temeljem kojih se može priznati status HRVI, a visina priznatog statusa HRVI nije od utjecaja na uzrok invalidnosti u postupku ocjene radne sposobnosti.

3.2. Tužitelj smatra da su njegovi prigovori u cijelosti opravdani i na zakonu osnovani stoga zahtjeva da sud poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje uz naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je vijeće vještaka Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda u Zagrebu uskladilo svoje mišljenje sa mišljenjem Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti Ministarstva hrvatskih branitelja te je donijelo novi nalaz i mišljenje, evidencijski broj vještačenja 865797 od 7.2.2023., kojim je utvrđeno da je kod tužitelja dana 13.10.2021. nastao potpuni gubitak radne sposobnosti, dijelom kao posljedica pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (30%), a dijelom kao posljedica bolesti nastala izvan okolnosti vezanih uz obranu suvereniteta Republike Hrvatske (70%).

4.1. Nadalje navodi da je u povodu žalbe pribavljeno mišljenje Vijeća viših vještaka, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 910019 od 24.5.2023. u obrazloženju kojeg je navedeno da povodom žalbe, nakon uvida u priloženu dokumentaciju kao i navode žalbe, vijeće viših vještaka smatra kako je utvrđen datum opće nesposobnosti za rad kao i omjer vezan uz sudjelovanje u Domovinskom ratu pravilan i bez osnova za promjenom.

4.2. Tuženik predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.

5. Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje: ZUS), strankama je na raspravi održanoj 29. studenog 2024., 6. lipnja 2025. i 12. rujna 2025. dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5.1. Na navedenoj raspravi stranke spora u bitnome navode kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

5.2. Tužitelj predlaže provesti dokazni postupak sudsko medicinskim vještačenjem radi utvrđivanja činjenica koje su s medicinskog aspekta relevantne za odluku, a kojem prijedlogu se tuženik protivi.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen sudu uz odgovoru na tužbu.

6.1. Provedeno je sudsko medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Prim dr. sc. Mariji Zavalić, dr. med., specijalisti medicine rada, a zadatak vještaka određen je rješenjem suda od 11. prosinca 2024. (str. 316. spisa).

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovog spora, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev osnovan.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno u ponovljenom postupku, odnosno u izvršenju rješenja tuženika KLASA: 141-02/22- 03/03411684665, URBROJ: 341-99-06/2-22-536, broj spisa: 565333 od 08. lipnja 2022. kojim je poništeno prvostupanjsko rješenje Područne službe u Zagrebu, broj: 680616 od 5. siječnja 2021. i predmet vraćen na ponovni postupak, uz napomenu u obrazloženju rješenja kako se u navedenom predmetu radi o odlučivanju o pravima obuhvaćenim posebnim zakonom, Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOHBDR), stoga da je neispravno shvaćeno da je zahtjev od 13. kolovoza 2021. podnesen za određivanje invalidske mirovine koja je ranije ostvarena po općem propisu.

8.1. Prvostupanjsko je rješenje doneseno nakon provedenog postupka vještačenja u kojemu je po usuglašavanju prvostupanjskog tijela vještačenja nalazom broj: 865797 od 7. veljače 2023. sa revizijskim nalazom Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti Ministarstva hrvatskih branitelja broj: izražen zaključak kako kod tužitelja postoji potpuni gubitak radne sposobnosti sa omjerom 30% u vezi sa ZOHBDR-om i 70% bolest izvan tih okolnosti.

9. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje da je u drugostupanjskom postupku sukladno članku 133. stavku 3. ZOMO pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, KLASA: 141-02/21-01/8666, URBROJ: 426-04-03/33-23-22 od 24. svibnja 2023., broj spisa: 910019 od 24. svibnja 2023., Vijeće vještaka je nakon usuglašavanja sa Mišljenjem vještaka revizora iz Povjerenstva za reviziju ocjene radne sposobnosti u Ministarstvu hrvatskih branitelja; KLASA: 141-02/08-01/2252, URBROJ: 522-4/4-23-5 od 1. veljače 2023. utvrdilo da postoji trajni gubitak radne sposobnosti sa danom 13. listopada 2021. i utvrđenim uzrokom bolest u vezi Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ broj: 121/17, 98/19 i 84/21, dalje: ZOHBDR) 30%, te bolest po općim propisima 70%, uz obvezu kontrolnog pregleda u prosincu 2024. (dakle, utvrđeni omjer 50% u svezi ZOHBDR-a) od 23. prosinca 2022., nije prihvaćen). Nakon provedene revizije Vijeće mijenja ocjenom od 1. veljače 2023. utvrđeni uzrok nastanka invalidnosti na 30% u svezi ZOHBDR i u većem omjeru od 70% bolesti koje nisu u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, a to su psihoza, epilepsija i hepatitis C. Paranoidnost, hepatitis C i epilepsija ne dovode u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, nisu obuhvaćeni statusom HRVI.

9.1. Žalba je odbijena pozivom na odredbe članka 116. ZUP-a.

10. U ovom predmetu, prema navodima tužbe sporna je ocjena zdravstvenog stanja tužitelja i zaključci nadležnih tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom da je potpuni gubitak radne sposobnosti tužitelja uzrokovan bolestima u vezi sa Domovinskim ratom u omjeru od 30% prema 70% za koje tijela utvrđuju kako je uzrokovan bolešću izvan okolnosti iz ZOHBDR-a.

11. Činjenice koje su s medicinskog aspekta relevantne u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđene su na temelju nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja u dva stupnja, sukladno odredbama članka 125. stavka 3. i 133. stavka 3. ZOMO te članka 53. ZOHBDR-a.

12. Budući da se radi o primjeni stručno medicinskog znanja, proveden je dokazni postupak vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Prim dr. sc. Mariji Zavalić, dr. med., specijalisti medicine rada, koja u svom pisanom nalazu i mišljenju, na temelju uvida u sudski spis kojemu je priložen spis tuženika, navodi konstatacije iz medicinske dokumentacije spisa, opisa poslova tužitelja, te druge dokumentacije spisa upravnog postupka i spora, te iznosi slijedeći nalaz:

12.1. „Prema priloženoj dokumentaciji tužitelj je rođen 1974., SSS prehrambeni radnik u Zvijezdi, radio je poslove pomoćnog radnika na pripremi proizvodnje margarina i delikatesa. Tužitelj je kao osamnaestogodišnjak otišao u DR, prije toga nema podataka da je imao bilo kakvih zdravstvenih problema uključujući i psihičke probleme. U DR je bio od 05.08.1993. do 07.01.1994. i od 31.07.1995. do 20.08.1995. godine, nema podataka daje bio ranjavan.

Tužitelj je zbog nasilja u obitelji 27.10.2005. priveden u KB Vrapče u pratnji policije, anamnestički je tada dao podatak da je bio na već jednom razgovoru kod psihijatra, nije htio govoriti o razlozima tom razgovoru. Na slijedeći se psihijatrijski pregled prema anamnestičkim podacima i citatima iz dokumentacije javlja 2006. godine, kada se saznaje da još od sudjelovanja u DR u kojem je bio do završetka Oluje, ima nesanice, anksiozan je, impulzivan u reagiranju, uz učestala sjećanja i proživljavanja traumatskih ratnih događaja. Tada je na tom psihijatrijskom pregledu već ordiniran antidepresiv uz anksiolitik, upućen na psihologijsko testiranje, zabilježena dg. PTSP-a. U studenom 2007. uz PTSP navedena je i sumnja na sumanuti poremećaj, predložena hospitalizacija. U psihologijskom je testiranju u prosincu 2007. navedeno da ima tegobe iz kruga PTSP-a i da je osoba sa smetnjama u strukturi i dinamici ličnosti. Hospitaliziran je na Klinici za psihološku medicinu od 28.01. do 22.02.2008. uz otpusne dijagnoze pojedinačno navedene: DG: PTSP (Trajni poremećaj osobnosti F62.0); Povratni depresivni poremećaj F33.3 sa suicidalnim porivima, što je već tada rezultiralo potpunim iscrpljenjem kapaciteta tužitelja. I na toj su hospitalizaciji zabilježene povremene dekompenzacije psihičkog stanja koje su i dalje povremeno psihotičnog intenziteta što je po nadležnom psihijatru prognostički nepovoljno. U daljnjem je liječenju počevši od 28.01.2009. postavljena dijagnoza kompleksnog PTSP (uz trajne promjene osobnosti), entiteta i oblika PTSP-a opisanog već 1994., a uvrštenog u MKB

-11. Kompleksni PTSP je nerijetko opisan u literaturi kod hrvatskih branitelja. Karakteristika kompleksnog oblika PTSP-a je prateći sumanuti poremećaj ili neorganska psihoza, od psihoza je isključena shizophrenija, kao komorbiditetna i uzrokovana ratom. Za stanje tužitelja 2009. godine psihijatrica koja ga liječi navodi uz teški stres i sumanuti poremećaj, povezanu dijagnozu kompleksnog PTSP ( PTSP + psihotično ponašanje) cit:” Radi se o komorbiditetu sumanutog poremećaja i PTSP-a koji su posljedica ratne traume”. Ovakav opis ukazuje da su PTSP i sumanutost uzrokovani istim etiološkim faktorom, strahotama rata. U kliničkoj slici, što je također karakteristika kompleksnog PTSP-a javljaju i simptomi paranoidnog poremećaja koji su također opisani kod tužitelja. Tijekom 2016. godine nakon relativne četverogodišnje stabilne remisije, uz redovito uzimanje terapije, 2 antipsihotika, antidepresiv i anksiolitik, dolazi do pogoršanja psihičkog stanja s tendencijom progresije što se očituje osjećajem neadekvatnosti, prisutnim svakodnevnim intruzivnim slikama rata, gotovo da tužitelj i ne izlazi iz stana, funkcionira, prema psihijatru koji ga liječi praktički na autističnoj razini. Tijekom psihijatrijskog liječenja bez obzira na promjene terapije kod tužitelja ne dolazi ni nadalje do bitne promjene zdravstvenog stanja i tužitelj je i dalje potpuno radno i socijalno nefunkcionalan, opisano pogoršanje psihičkog stanja u 2021. i 2022. godini, kao osnovni uzrok naveden je PTSP, u manjem obimu prisutni elementi neorganske psihoze, što psihijatra jasno ističe u nekoliko nalaza. Tužitelj je dana 28.01.2008. upućen na hitni neurološki pregled zbog napada koji je ocijenjen epileptičkim napadom tipa grand mal. Prema nalazu od 28.01.2008. tužitelj se liječi od epilepsije od 1994. godine, navedeno daje zadnjih mjeseci imao senzacije koje bi se mogle shvatiti malim napadajima, uglavnom nije gubio svijest. Nema u spisu podataka o prijašnjim epileptičkim napadima. Nakon ovog napada 2008. više nisu zabilježeni napadi, tužitelj je čak prestao nakon nekoliko godina uzimati antiepileptike, napade nema zadnjih 15 godina. Anamnestički navodi daje poslije jakog udarca u glavu na ratištu 1994. godine dobio prvi epileptički napad tipa grand mal taj napad nije zabilježen u dokumentaciji i ne postoji podatak da bi se radilo o ratnoj ozljedi. U zadnjih 15-tak godina tužitelj nema zabilježen nijedan oblik epileptičkog napada. Tužitelju je 2010. godine utvrđen kronični C hepatitis, tužitelj anamnestički navodi da sije za vrijeme rata u nekoliko navrata intravenozno aplicirao heroin špricom suboraca te bolest kronični C hepatitis povezuje sa tim aplikacijama. U dokumentaciji iz rata nema nikakvih zabilježbi da bi C hepatitis po bilo čemu bio povezan sa sudjelovanjem u DR, niti ima podataka da je tijekom rata uzimao heroin, odnosno bilo kakvih podataka koji bi potvrđivali korištenje iste igle koju je koristila osoba zaražena virusom hepatitisa. Iz Otpusnog pisma iz 2010. vidljivo je da ima povišene pokazatelje jetrenih funkcija, po specifičnoj terapiji nalazi sa kontrola 2016. i 2017. godine pokazuju uredne testove jetrenih funkcija. Na UZV pregledima 2016. i 2017. godine je jetra bez žarišnih lezija, bez znakova fibroze. Prema navedenim nalazima za tužitelja kod tako utvrđenog funkcionalnog stanja jetre nisu kontraindicirani poslovi koji su lakog ili srednje teškog fizičkog opterećenja kakvi su bili njegovi poslovi prije umirovljenja.

Prema nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka u postupku revizije o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata tužitelju je dana 24.05.2021. priznato oštećenje organizma sukladno Uredbi o metodologijama vještačenja prema T238b iz Liste II Uredbe o metodologijama vještačenja sa 20% za stalno, druge bolesti nisu priznate posljedicom sudjelovanja u DR. Vidljivo je da vještaci nisu uzeli PTSP i psihozu kao komorbiditetne bolesti prema točki 238d iz Liste II Uredbe o metodologijama vještačenja. Tužitelju je u nekoliko navrata vještačena invalidnost/radna sposobnost; 2008. godine utvrđena je profesionalna nesposobnost za rad uz kontraindikacije obavljanja poslova na kojima bi u slučaju gubitka svijesti mogao ugroziti svoj ili tuđi život ili imovinu, te za poslove koji zahtijevaju odgovornost i rad sa strankama. Ove kontraindikacije proizlaze iz Epilepsije i PTSP-a sa sumanutošću. Uzrok invalidnosti nije tada ocijenjen ni dijelom kao bolest u svezi čl.2.st.2. ZOPHBDR-a. Glavne dijagnoze po kojima je vještačena radna sposobnost tada su bile PTSP, epilepsija i hepatitis, po hepatitisu nije postavljena nikakva kontraindikacija. Kod tužitelja od 2008. do 2010. dolazi do pogoršanja psihičkih tegoba, za druge navedene bolesti nema podataka da je u navedenom razdoblju došlo do njihovog pogoršanja. Dana 12.05.2010. na vještačenju su kao Glavne bolesti koje utječu na radnu sposobnost navedene PTSP, Paranoja, Hepatitis chr. virosa C i Epi grand mal nespecificirani. Zbog navedenog pogoršanja sada postoji opća nesposobnost za rad; uzrok invalidnosti je 100%bolest; ni jedna od navedenih bolesti ni tada nije povezana sa sudjelovanjem u DR, niti je po bilo kojoj od njih ostvario status HRVI. Kontraindikacije su iste kao na prethodnom vještačenju. Važno je napomenuti da su u dijagnozama psihičkih bolesti razdvojene dg. PTSP i paranoja, nisu uzete zajedno kao entitet kompleksnog PTSP, tj. bolest koju karakteriziraju obje ove dijagnoze i koje potječu iz istog uzroka, u MKB 10 nema posebne dg. za kompleksni PTSP.

Na vještačenju radne sposobnosti 15.10.2021. godine kao uzrok opće nesposobnosti za rad su sada navedene bolesti PTSP, Nespecificirana neorganska psihoza i kronični C virusni hepatitis. Kako tužitelj više nije imao epileptičkih napada, ova bolest nije ni razmatrana tada kao bolest koja utječe na radnu sposobnost tužitelja, nema nikakvih naznaka da se radi o bolesti trajnog karaktera. Sada su i jetreni testovi tužitelja u granici normalnih vrijednosti, nema ni znakova fibroze jetre na specifičnim pretragama i tada se može s medicinskog stanovišta smatrati daje kronični hepatitis C u mirnoj fazi bez ikakvog znaka aktiviteta. Kao uzroci invalidnosti su navedene bolest u svezi ZOPHBDR 20% (PTSP) i ostale bolesti 80% (Nespecificirana neorganska psihoza i kronični C virusni hepatitis). Tužitelju je priznat status HRVI prema točki 238b- PTSP srednjeg stupnja za stalno. Slijedom navedenog vijeće vještaka je tada mišljenja da i nadalje postoji opća nesposobnost za rad uz promjenu uzroka invalidnosti; sada je uzrok 20% bolest u svezi ZOPHBDR, a ostale bolesti sa 80% i to od datuma 13.10.2021 godine, s čim je suglasno i Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti MHB od 10.11.2021. godine.

Dana 23.12.2022. na ponovnom Prvostupanjskom vještačenju, koje traži tužitelj vijeće vještaka sa danom 13.10.2021. godine utvrđuje da postoji potpuni gubitak radne sposobnosti kojoj je uzrok 50 % bolest u svezi ZOPHBDR (trajna promjena ličnosti nakon katastrofičnog iskustva) i 50% bolest koja nije u svezi ZOPHBDR (Nespecificirana neorganska psihoza). Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti MHB dana 01.02.2023. godine nije suglasno s omjerom uzroka koji su ocijenili vještaci ZOSI-ja. Prema nalazu i mišljenju Povjerenstva MHB uzrok je: 30% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i u svezi s člankom 30. ZOHBDR-a (trajne promjene ličnosti nakon PTSP-a), 70% bolest koja nije predmet ocjene sukladno s odredbama članka 30. ZOHBDR-a (psihoza, epilepsija, hepatitis C) te je sukladno tome i prihvaćen Nalaz i mišljenje Povjerenstva MHB, i Nalaz i mišljenje usuglašeno s istim.

Dana 07.02.2023. provedeno je novo vještačenje radne sposobnosti na zahtjev tužitelja, (navedeno je da je pregledan dana 22.12.2022). DG koje su sada cijenjene uzrokom opće nesposobnosti za rad su PTSP, Neorganska nespecificirana psihoza i Kronični C hepatitis. Ocjena je da počevši od 13.10.2021. postoji potpuni gubitak radne sposobnosti; uzrok invalidnosti je bolest u svezi ZOPHBDR 30% (PTSP) i Bolest koja nije u svezi 70% (psihička bolest ( psihoza I i tjelesna bolest ( epilepsija i hepatitis C ) koje nisu posljedica sudjelovanja u DR..

Na Drugostupanjskom vještačenju 24.05.2023. vještačen po dg. PTSP, Nespecificirane neorganske psihoze i kroničnog C hepatitisa. Vijeće vještaka je utvrdilo da postoji potpuni gubitak radne sposobnosti počevši od 13.10.2021. a uzrok je bolest u svezi ZOPHBDR 30% ( PTSP) i bolest koja nije u svezi 70% (Nespecificirana neorganska psihoza, epilepsija i kronični C hepatitis). Navodim daje tužitelj prije umirovljenja zbog opće nesposobnosti za rad radio poslove pomoćnog radnika na pripremi proizvodnje margarina i delikatesa. Tužitelj je u nekoliko navrata imao epileptičke napade tipa grand mal. Već je 15 godina bez napada, zadnjih desetak godina i bez antiepileptičke terapije. Tužitelj koji je imao znakove aktivne bolesti jetre unazad 7 godina ima urednu jetrenu funkciju, UZV ne pokazuje znakove fibroze te kronični C hepatitis kojeg je uspješno liječio ne utječe na opću nesposobnost za rad ni u kojem udjelu. Nema sigurnih podataka da su epileptički napadi povezani da sudjelovanjem u DR, a što tvrdi tužitelj, ali nema o tome dokumentaciju. Tužitelj po psihijatru koji gaje liječio dugi niz godina boluje od kompleksnog PTSP-a,. Ova bolest nije se kao takva cijenila pri ocjeni stupnja oštećenja organizma već su uzete u obzir dijagnoze PTSP-a, za koji je ocijenjeno da je srednjeg stupnja, ali u pogoršanju u zadnje dvije godine, a neorganska psihoza nije uzeta u ocjeni kao bolest vezana uz DR u sklopu kompleksnog PTSP-a .

Praktički 2021. ali i sada na radnu sposobnost tužitelja utječu samo dvije bolesti: PTSP kao bolest koja se prema psihijatru koji ga kontrolira u zadnje vrijeme pogoršava, a koja je posljedica sudjelovanja u DR te neorganska psihoza koju povjerenstvo za ocjenu HRVI ne povezuje sa sudjelovanjem u DR pa i ne cijeni PTSP sa komorbiditetom po točki 238 d. Epilepsija kod tužitelja, obzirom na poslove koje je radio ne utječe na opću nesposobnost za rad; i u slučaju ponovnih napada oni se mogu uspješno kupirati antiepileptičkom terapijom.“

12.2. Odgovarajući na zadatak suda sudski vještak iznosi slijedeći zaključak: „Uzimajući u obzir poslove koje je tužitelj obavljao prije umirovljenja, a sukladno prilazećoj medicinskoj dokumentaciji, uključujući i psihijatrijsku dokumentaciju iz 2021. godine i nekoliko nalaza iz 2022. koji to potvrđuju te drugim ispravama u spisu, prateći dinamiku bolesti tužitelja, mišljenja sam da je PTSP koji je prema Povjerenstvu za ocjenu statusa HRVI bolest u svezi sudjelovanja u DR uzrok 50% opće nesposobnosti za rad, a bolest Nespecificirana neorganska psihoza, koju Povjerenstvo nije povezalo sa sudjelovanjem u DR uzrok također 50% opće nesposobnosti za rad tužitelja i to od 13. listopada 2021., a sve u vezi s člankom 3. stavkom 2. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 121/17., 98/19. i 84/21.).

Kronični virusni hepatitis C koji je nakon liječenja specifičnom terapijom bez znakova bolesti, i bez trajnog oštećenja jetrene funkcije ili dokazanog oštećenja morfologije jetre te epilepsija bez napada zadnjih 15 godina ne utječu na radnu nesposobnost za poslove koje je obavljao tužitelj prije umirovljenja zbog opće nesposobnosti za rad.“

13. Nalaz i mišljenje sudskih vještaka dostavljen je strankama na očitovanje.

13.1. Tužitelj se na isti očitovao podneskom u kojemu navodi kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka.

13.2. Tuženik se na nalaz i mišljenje sudskih vještaka očitovao podneskom u prilogu kojega je očitovanje Sektora za vještačenje, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 141- 02/21-01/8666 URBROJ: 426-5-1/27-25-25 od 12.05.2025, a uvidom u isto utvrđuje se kako navedeno tijelo iznosi sadržaj donesenih nalaza i mišljenja u postupku koji je prethodio ovom sporu, te iznosi podatke vezano za činjenicu da je tuitelj rođen 1974., SSS prehrambeni radnik kod kojeg je od 2010. utvrđena opća nesposobnost za rad zbog psihičkih tegoba iz kruga PTSP-a uz paranoidnost, hepatitisa C i epilepsije. U tretmanu je psihijatra od 2006. Sudionik je Domovinskog rata, u 7 mjesecu 2021. je ostvario status HRVI 20 % trajno, temeljem bolesti PTSP. Slijedom navedenog nakon pregleda i uvida u opsežnu med. dok sadržanu u spisu HZMO vijeće vještaka je mišljenja da kod osiguranika od 13.10.2021.postoji potpuni gubitak radne sposobnosti. Po obavljenoj reviziji Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti svojom ocjenom od 01.02. 2023. mijenja ranije utvrđeni uzrok nastanka invalidnosti (na 30 % u svezi ZOPHBDR- a) i u većem omjeru (70% bolesti koje nisu u vezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu a to su psihoza, epilepsija i hepatitis C. Paranoidnost, hepatitis C i epilepsija se ne dovode u vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu, nisu obuhvaćeni statusom HRVI, a taj je omjer potvrđen pravilnim i u drugostupanjskom vještačenju.

U odnosu na zaključke stalnog sudskog vještaka prim.dr.sc. Marije Zavalić koja je u svom nalazu i mišljenju zaključila kako je uzrok invalidnosti 50% PTSP i 50% nespecifična neorganska psihoza, ističe se da s obzirom na nesrazmjer ocjene neuroze (PTSP) / psihoze (nespecifična neorganska psihoza) vijeće viših vještaka nema osnove za promjenom utvrđenog uzroka invalidnosti.

14. Na ročištu je saslušana sudska vještakinja kako bi obrazložila svoj nalaz i odgovorila na prigovore tijela vještačenja.

14.1. Ispitana pred sudom sudska vještakinja je iskazala "Ostajem u potpunosti kod nalaza i mišljenja od 2.2.2025. godine a što se tiče primjedbi vještaka ZOSI-a navodim da se kolege uopće nisu očitovale o tome da tužitelj ima po psihijatru utvrđen kompleksni PTSP znači PTSP kojemu je sastavni dio kliničke slike i neorganska psihoza odnosno može biti sumanutost, a jedina psihička bolest koja nije sastavni dio PTSP-a kompleksnog jest šizofrenija koju nikad ni jedan psihijatar stavio kao dijagnozu. Prema tome simptomi psihoze koje tužitelj ima razvijene nakon rata su djelomično dio kliničke slike navedenog PTSP-a te sam uzimajući u obzir i da je neorganska psihoza uz kompleksni PTSP ostavljena kao posebna dijagnoza procijenila utjecaj pola pola svake od ovih bolesti.

Na poseban upit suda da li iz zaključka iznesenog u nalazu i mišljenju sudskog vještaka proizlazi da je i PTSP u vezi s Domovinskim ratom 50% te neorganska nespecificirana psihoza također 50% u vezi s Domovinskim ratom iskazujem da liječnik psihijatar koji liječi tužitelja piše dijagnozu kompleksnog PTSP-a kao jedne bolesti, a dijagnozu neorganske nespecificirane psihoze kao drugu dijagnozu bolesti a iz nalaza psihijatra se vidi da se spominje od psihotičnih simptoma i sumanuti poremećaj ali i drugi simptomi psihotičnog ponašanja koji se ne povezuju sa sumanutim poremećajem. Zbog toga sam, a sljedeći nalaze psihijatra uzela da se radi o dvjema bolestima od kojih je dio psihotičnih simptoma dio kliničke slike ratnog PTSP-a dok uz to tužitelj ima i posebnu dijagnozu neorganske psihoze. I to je bio razlog zbog čega sam PTSP sa svojim simptomima stavila pod bolesti izazvane sudjelovanja u Domovinskom ratu a drugu dijagnozu koju ni povjerenstvo nije uzelo u obzir pri ocjeni komorbiditetne bolesti uzrokovane Domovinskim ratom nisam ni ja cijenila sukladno zakonu posljedicom tog sudjelovanja. Dakle ostajem pri mišljenju da je ratni PTSP sa svojim kliničkom slikom uzrok 50% opće nesposobnosti za rad tužitelja, a da neorganska psihoza koja nije u svezi sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu uzrokuje drugih 50% opće radne nesposobnosti tužitelja.“

15. Člankom 49. stavkom 1. ZUS-a propisano je da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice.

15.1. Prema stavku 2. članka 49. ZUS-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke

15.2. Prema stavku 3. članka 49. ZUS-a sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio.

16. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja osporenog rješenja, sud cijeni kako je navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, izvedenim dokazima, prvenstveno sudsko medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku odgovarajuće specijalnosti, dovedena u pitanje, a slijedom toga i primjena materijalnog prava. Ovo zato, jer je u upravnom sporu, pravno relevantna činjenica utvrđenja okolnosti koje se odnose na omjer uzroka nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti tužitelja, utvrđena na drugačiji način, nego u postupku koji je prethodio sporu.

17. Cijeneći provedene dokaze posebno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, ovaj Sud je prihvatio osnovanima navode tužbe, te je razmatrajući cjelokupnu spisu priležeću medicinsku dokumentaciju i ostale isprave poklonio vjeru nalazu i mišljenju sudskog vještaka te isti prihvatio valjanim, detaljno obrazloženim i prema pravilima struke napravljenim, a utemeljenim na medicinskoj i drugoj pregledanoj dokumentaciji spisa, te je na tako napravljenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka kojim se utvrđuje da je kod tužitelja potpuni gubitak radne sposobnosti sa utvrđenim uzrokom i to 50% u svezi sa ZOHBDR-om i 50% bolest izvan tih okolnosti, temeljio odluku u predmetnoj upravnoj stvari.

17.1. Pri tom se ističe da je uvidom u spis utvrđeno kako je upravo navedeni omjer uzroka nastanka gubitka radne sposobnosti (50% - 50%) bio utvrđen i prvostupanjskim vještačenjem KLASA: 141-02/21-01/8666, URBROJ: 426-04-08-01/2-22-16, broj vještačenja: 849098 od 23. prosinca 2022. međutim, na taj nalaz nije dana suglasnost od strane revizijskog tijela u postupku po članku 35. ZOHBDR-a.

18. Napominje se da je svojim usmenim izlaganjem i očitovanjem na ročištu sudski vještak u cijelosti odgovorio na sva pitanja, na način da je prema ocjeni suda valjano s uporištem u medicinskoj dokumentaciji i detaljno, stručno i argumentirano obrazložio zaključak o postojanju potpunog gubitka radne sposobnosti tužitelja uzrokovanog bolestima koje su u vezi sa Domovinskim ratom 50% i bolestima izvan tih okolnosti 50%. Obrazloženi zaključci i u pogledu utjecaja bolesti PTSP osnovom kojeg je tužitelj stekao status HRVI (20%) a koja bolest prema navodima sudskog vještaka u svojoj kliničkoj slici sadrži i simptome psihoze, kao i utjecaja drugih bolesti, odnosno posebne dijagnoze neorganske psihoze na gubitak radne sposobnosti prihvatljivi su i za sud. Ovo tim više, jer nadležno tijelo vještačenja u drugom stupnju u upravnom postupku ne iznosi konkretne prigovore kojima bi iznesene zaključke sudskog vještaka doveo u pitanje.

19. Dan s kojim je tužitelju utvrđen gubitak radne sposobnosti pravilno je utvrđen u skladu s odredbom članka 128. stavka 1. ZOMO prema kojemu kada se rješava o pravu osiguranika, odnosno osigurane osobe, kao dan nastanka smanjene radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno tjelesnog oštećenja uzima se dan kada je na temelju pregleda područne ustrojstvene jedinice Zavoda za vještačenje dano mišljenje u smislu članka 125. stavka 2. ovoga Zakona ili mišljenje središnjeg ureda Zavoda za vještačenje iz članka 125. stavka 4. ovoga Zakona.

19.1. Budući da je tužitelju potpuni gubitak radne sposobnosti s promijenjenim uzrokom (20% bolest u vezi s Domovinskim ratom, 80% bolest izvan tih okolnosti) utvrđen nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda Zagreb, KLASA: 141-02/21- 01/8666, URBROJ: 426-04-08-01/2-21-6, broj vještačenja: 667787 od 15. listopada 2021. (datum vještačenja 13. listopada 2021.), nema osnova za zaključak da bi tužitelju pravo trebalo priznati s danom ostvarivanja statusa HRVI (1. lipnja 2021.) rješenjem nadležnog tijela Gradskog ureda za branitelje Grada Zagreba od 15. srpnja 2021.

20. Slijedom navedenog, sud je prihvatio osnovanima navode tužbe da u postupku činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, pa slijedom toga niti primijenjeno materijalno pravo.

20.1. Osporenim i prvostupanjskim rješenjem uz obrazloženje koje je dano, povrijeđen je zakon na štetu tužitelja, pa se ta rješenja ne mogu ocijeniti zakonitima, stoga je odlučeno kao u izreci, pod točkama I. i II.

21. Nadalje, odredbom članka 117. stavka 1. ZUS-a propisano je da ako sud utvrdi da je pojedinačna odluka javnopravnog tijela nezakonita, presudom će usvojiti tužbeni zahtjev, poništiti pobijanu odluku i sam riješiti stvar, osim kada to ne može učiniti s obzirom na prirodu stvari ili je tuženik rješavao po slobodnoj ocjeni.

21.1. Imajući u vidu citiranu odredbu, sud je na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka utvrdio uzrok nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti tužitelja, na način kako je navedeno u izreci, pod točkom III.

22. Budući da pravo na invalidsku mirovinu podrazumijeva utvrđivanje i određenog iznosa mirovine, predmet je vraćen na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu radi donošenja rješenja o pravu na invalidsku mirovinu, cijeneći da je činjenica potpunog gubitka radne sposobnosti sa omjerom kako je utvrđeno od strane sudskog vještaka, a prihvaćeno od strane suda utvrđena u upravnom sporu, kako je odlučeno, pod točkom IV. izreke.

23. Napominje se da je odredbom članka 151. ZUS-a propisano da je izvršenje presude dužan osigurati tuženik odnosno tijelo nadležno za izvršenje, s tim da je obvezno postupiti sukladno izreci presude, najkasnije u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude i povrata spisa ako je spis vođen u fizičkom obliku, pri čemu je vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama suda (stavak 1. i 2.).

24. O zahtjevu tužitelja za naknadom troškova spora sud će odlučiti posebnim rješenjem u skladu s odredbom članka 148. stavka 4. ZUS-a.

U Zagrebu 19. rujna 2025.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnica Branka Šojić-Mićunović, [adresa] Zagreb, Mažuranićev trg 4

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Mihanovićeva

3. U spis