Poslovni broj: 176- Ovr-1019/2025
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
I
Z A K L J U Č A K
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Danijeli Števanja, u ovršnom postupku ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. OIB 57509775367 Zagreb zastupan po punomoćniku VU odvjetnik u [adresa] protiv ovršenika ŠU OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Dragi Toliću- odvjetniku u Zadru, radi prijedloga za odgodu i proglašenje ovrhe nedopuštenom, 19. rujna 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava kojeg je ovršenik podnio ovom sudu 15. kolovoza 2025., kao neosnovan.
II
z a k lj u č i o j e
Upućuje se ovršenik da u roku do 15 dana od primitka ovog zaključka da pokrene parnični postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa tražbine nedopuštenom, sukladno odredbi čl. 52. u svezi čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona.
Obrazloženje
1.U gornjem ovršnom predmetu ovršenik je dana 25. kolovoza 2025., podnio sudu prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa tražbine nedopuštenom te prijedlog za odgodu izdavanja nalog bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava . Navodi da je ovrhovoditelj B2 Kapital d.o.o. blokirao njegov račun, te da na računu nema novčanih sredstava, a radi se o iznosu od od 3.705,78 eura. Navodi da je naknadno kod FINE utvrdio da postoji novčano potraživanje prema njemu koje potječe još iz 2011., a da on za to potraživanje nije znao sve do ove izravne naplate, jer nikad nije dobio nikakvu opomenu ili obavijest ili neku drugu ispravu kako bi znao da ima neko dugovanje. prema tadašnje vjerovniku HYPO ALPE ADRIA BANK d.o.o. Ovršenik ističe da se radi o naplati zadužnice br. OV- 9639/08 dostavljene FINA-i od strane HYPO ADRIA BANK d.d. od 14. veljače 2011, koju je on potpisao za osiguranje Ugovora o kreditu od 231-57/2008, od 7. travnja 2008., kod javnog bilježnika Emila Brkića dana 7. travnja 2008. Navodi da nije imao saznanja o neisplaćenom iznosu kredita jer je bio u ortačkom odnosu s trećom osobom koja nije ispunila obvezu plaćanja do kraja, a banka na tu činjenicu nije upozorila njega. Iz očevidnika o neizvršenim osnovama za plaćanje kojeg je izdala FINA od 21. srpnja 2025., mu je vidljivo da prema vjerovniku u trenutku završetka trajanja kredita dakle do 1. svibnja 2011., ima dugovanje u iznosu od 1.805,36 Eura. Ističe da je proteklo razdoblje od 14 godina te da je nastupila zastara provođenja ovrhe po zadužnici te stoga ističe prigovor zastare, pa predlaže da sud posebnim rješenjem odluči da je pljenidba i prijenos nedopušten ili da dostavi FINA-i rješenje o odgodi izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava. Odgodu traži jer da će mu nastati nenadoknadiva šteta, jer je došlo do uvećanja iznosa duga koji je na dan 1. svibnja 2011. iznosi 1805,36 Eura, za redovne i zatezne kamate, upravo nečijim drugim propustom a ne njegovim, jer na vrijeme nije bio obaviješten o nastalom dugovanju.
2.Zaključkom suda od 26. kolovoza 2025. pozvan je ovrhovoditelj da se očituje na podnesene prijedloge ovršenika o odgodi prijenosa i o proglašenju ovrhe nedopuštenom.
3.Ovrhovoditelj u podnesku od dana 29. kolovoza 2025. navodi da nije osnovan prigovor zastare tražbine kako to traži ovršenik. Naime, predmetna zadužnica po prvi puta je dostavljena na provedbu Financijskoj agenciji 31. svibnja 2011., odnosno unutar 5 godina od dana izdavanja iste, međutim ista je bila isknjižena iz redoslijeda naplate 11. studenog 2022., te je dostavljena ponovno Financijskoj agenciji radi provedbe 21. srpnja 2025., dakle niti 3 godine od kada je Financijska agencija prestala postupati po istoj. U odnosu na zastaru da se primjenjuje opći zastari rok od 5 godina prema odredbama Zakona o obveznim odnosima, te da je nakon poduzete radnje ponovne aktivacije zadužnice zastara ponovno počela teći, odnosno nije prošlo više od 5 godina od ponovne aktivacije, pa je prigovor zastare neosnovan. Nadalje u odnosu na navode u kojima ovršenik traži odgodu ovrhe , ističe da su neosnovani navodi o odgodi, jer da nisu ispunjeni uvjeti za određivanje odgode kako to propisuje čl. 65. Ovršnog zakona, jer da je propisano koje kumulativne pretpostavke moraju biti ispunjene da bi sud odgodio ovrhu. Ovršenik da u prijedlogu nije niti obrazložio a time učinio vjerojatnim kakva bi to nenadoknadiva šteta nastupila za njega kada bi se ovrha provela. Stoga, slijedom naprijed navedenog traži da sud donese rješenje kojim će odbiti prijedloge ovršenika, te istog uputiti u parnicu da dokaže da li je nastupila zastara potraživanja tražbine ovrhovoditelja.
4. Odredbom članka . 210. st. 2. Ovršnog zakona (NN br. 112/12, 25/13 , 93/14, 55/16, 73/17, 13120, 114/22, 06/24- dalje OZ-a) je propisano nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).
5. Ovršenik u podnesenom prijedlogu traži odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, pa je valjalo sukladno gore citiranoj zakonskoj odredbi primijeniti odredbe Ovršnog zakona koje se odnose na odgodu ovrhe.
6. Odredbom čl. 65. Ovršnog zakona propisano je da na prijedlog sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.
7. U podnesenom prijedlogu ovršenik navodi da će mu nastati nenadoknadiva šteta ako se ovrha provede, jer da je došlo do povećanja duga , a kako on za isti nije znao da to nije njegov propust nego drugih, pa traži odgodu ovrhe. Ovršenik mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu , što ovršenik u ovom postupku nije učinio jer ne dostavlja sudu niti jedan dokaz iz kojeg bi navedeno bilo vidljivo. Stoga, a budući da nisu ispunjene zakonom propisane pretpostavke za odgodu ovrhe, koje moraju biti kumulativno ispunjene, odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe, te je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.
8. Na navode ovršenika , koji se odnose na prigovor zastare, navodeći da je predmetno potraživanje ovrhovoditelja iz 2011. godine, te da je isto u zastari jer da je prošlo više od 14. godina, od kada je predmetno potraživanje nastalo, sud je ovršenika sukladno odredbi čl. 210. OZ-a , a imajući uvidu odredbu čl. 50. st. 1. toč. 11., u svezi čl. 52. OZ-a, zaključkom uputio na pokretanje parnice radi proglašenje pljenidbe i prijenosa tražbine nedopuštenom.
Zadar, 19. rujna 2025.
Sutkinja
Danijela Števanja
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 dana, žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud, pisano u tri primjerka. Žalba ne odgađa provedbu ovrhe.
U odnosu na zaključak nema upute o pravnom lijeku.
DNA:
1. Ovršeniku po pun.
2. Ovrhovoditelju po pun.
3. FINA- odmah
