Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-3867/22-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i Jelene Rajić, članica vijeća te više sudske savjetnice Ane Matacin, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Z. C. i M. C., oboje iz V., koje zastupa opunomoćenica K. K., odvjetnica u V., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda R., Službe građevinske inspekcije, Ispostava P1., P1., radi uklanjanja, odlučujući o žalbama tužitelja protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 11 Us I-265/2022-11 od 7. srpnja 2022., na sjednici vijeća održanoj dana 13. rujna 2023.
I Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 11 Us I-265/2022-11 od 7. srpnja 2022.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda R., Službe građevinske inspekcije, Ispostave u P1., KLASA: UP/I-362-02/21-02/48, URBROJ: 443-02-02-17-22-13 od 28. siječnja 2022. te se, ujedno, odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovog spora.
2. Pobijanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-362-02/21-02/48, URBROJ: 443- 02-02-17-22-13 od 28. siječnja 2022., naloženo je vlasnicima, ovdje tužiteljima, uklanjanje bespravne dogradnje nad postojećom zgradom, a koja dogradnja se sastoji
od 1) vanjskog nenatkrivenog dvokrakog stubišta s podestom između dva kraka, tlocrtnih gabarita podesta od 3,80 m x 3,20 m, širine donjeg kraka stubišta od 1,35 m,
a gornjeg od 1,85 m, ispod kojeg podesta i stubišta je izveden prostor dvaju spremišta
i WC-a, visine od 2,05 m, odnosno 2,60 m; 2) metalne nadstrešnice u prizemlju zgrade,
djelomično zatvorene – ostakljene, ukupnih tlocrtnih dimenzija 14,50 m x 4,70 m, visine
od 2,70 m u nižem dijelu, sve izgrađeno na k.č. 205* zgr. k.o. Ž., bez odobrenja za građenje, unutar građevinskog područja naselja B., u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja (toč. 1.), s ostalim upozorenjima (toč. 2.- 5.).
3. Tužitelji ovakvu presudu pobijaju iz svih zakonom propisanih razloga.
3.1. U žalbi navode da je člankom 33. st. 3. ZUS-a propisano da stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali da sud nije vezan tim prijedlozima, a da je člankom 60. st. 4. ZUS-a propisano da u obrazloženju presude sud izlaže, između ostalog, i činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, koje je činjenice utvrđivao, zašto i kada ih je utvrdio i koje je dokaze izvodio i kako ih je ocijenio. Iz obrazloženja presude proizlazi da je sud proveo samo dokaze uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu, dok je odbio dokazne prijedloge tužitelja da se saslušaju tužitelji, svjedoci, da se provede očevid i građevinsko vještačenje. Pojašnjavaju da je o ovoj stvari već vođen upravni spor i donesena presuda, broj UsI-289/2021 od 06. listopada 2021.g. iz koje proizlazi da nisu utvrđene odlučne činjenice, a to je vrijeme kada su izgrađene predmetne građevine, a također i da se prema ortofoto snimkama nije moglo s izvjesnošću utvrditi da li su predmetne dogradnje na slici vidljive. Nasuprot tome, u ovdje pobijanoj presudi sud je naveo da iz uvjerenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar P2.- P2., Odjela za katastar nekretnina P3.-P3., KLASA: 935-08/21-02/353, URBROJ: 541-29-05/4-21-2 od 07. prosinca 2021.g., jasno proizlazi kako sporni dijelovi zgrade nisu vidljivi na snimci iz zraka iz 1968.g., niti su ikada evidentirani u katastarskom operatu.
3.2. Indikativno je da se uz samo stepenište nalazi i zidana čatrnja (spremište za vodu) veličine oko 3x4 m, a koja je zidana i izgrađena prije cca 300 godina, koja također nije evidentirana u katastru. Baš zbog toga na ortofoto snimci, kako za stepenište tako i za ovu čatrnju, je vidljivo da postoji osjenčenje koje ukazuje da se radi o građevini pa tvrde da je i stepenište izgrađeno prije snimanja ortofoto snimke, negdje oko 1960. godine.
3.3. Što se tiče navoda da sporni dijelovi zgrade nisu nikada evidentirani u katastarskom operatu, ovo nije sporno, ali to nije ni predmet ovoga postupka. Sporno je da li su predmetni dijelovi zgrade evidentirani na snimci iz zraka iz 1968. pa s tim u vezi navode da uvjerenje Državne geodetske uprave od 07. prosinca 2021., na koje se poziva sud u obrazloženju pod toč.16., se temelji na istoj ortofoto snimci koja je dostavljena i u prethodnom sudskom postupku br. UsI-289/2021. Ako je Upravni sud u Rijeci u svojoj presudi br. UsI-289/2021 od 06. listopada 2021.g. zaključio da nisu utvrđene odlučne činjenice i da se prema ortofoto snimkama ne može sa sigurnošću utvrditi da li su na snimci vidljive predmetne dogradnje, tada se u tom smislu nije ništa promijenilo u pogledu utvrđenja relevantnih činjenica.
3.4. Nije sporno da uvjerenje Državne geodetske uprave predstavlja javnu ispravu na koju se odnosi zakonska presumpcija o dokaznoj snazi javnih isprava, međutim sud gubi iz vida činjenicu da se radi o oborivoj presumpciji i da je dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice. Slijedom toga, budući da se iz ortofoto snimke iz 1968.g. ne može sa sigurnošću utvrditi da li su postojale predmetne dogradnje, a da se uvjerenje Državne geodetske uprave od 07. prosinca 2021.g. temelji na istoj ortofoto snimci koja se nalazi i u spisu Upravnog suda u Rijeci br. UsI-289/2021, tužitelji i dalje tvrde da su predmetne dogradnje izvršene prije 15. veljače 1968. g., i imaju pravo dokazivati da su u uvjerenju Državne geodetske uprave od 07. 12. 2021. g. neistinito utvrđene činjenice. Na tu okolnost su predložili dokaze koje je sud odbio s obrazloženjem (toč.17.) da je odlučna činjenica dokazana ispravom, uvjerenjem Državne geodetske uprave pa da se radi o bitnoj povredi pravila sudskog postupka jer je sud u svojoj ranijoj presudi (br. UsI-289/2021 od 06. listopada 2021.g.) zaključio da se prema ortofoto snimci iz 1968. g. ne može sa sigurnošću utvrditi da li su vidljive predmetne dogradnje, a da se ovo predmetna presuda temelji upravo na ovoj ortofoto snimci odnosno uvjerenju katastra na temelju ove ortofoto snimke, smatraju da je nužno provesti i geodetsko vještačenje uvećanja ortofoto snimke. Drže da je u inspekcijskom postupku pogrešno primijenjen čl. 40. Zakona o izgradnji investicijskih objekata i objekata građana i građanskih pravnih osoba (NN SRH 09/69) te navode da se sud pozvao na druge materijalno pravne odredbe pa je obrazloženje suda je nejasno, zbog čega je počinjena bitna povreda pravila sudskog postupka. U konkretnom slučaju rješenjem tuženika je naloženo uklanjanje vanjskog nenatkrivenog dvokrakog stubišta s podestom između dva kraka, tlocrtnih gabarita podesta 3,80 m x 3,20 m, širine donjeg kraka stubišta 1,35 m, a gornjeg od 1,85 m, ispod kojeg podesta i stubišta je izveden prostor dvaju spremišta i WC-a, visine od 2,05 m odnosno 2,60m i metalne nadstrešnice u prizemlju zgrade, djelomično zatvorene - ostakljene, ukupnih tlocrtnih dimenzija 14,50 m x 4,70 m, a visine od 2,70 m u nižem dijelu, koji su izgrađeni oko 1960. godine te, stoga, sukladno odredbi čl. 175. st. 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13,20/17,39/19,125/19, dalje: ZoG) smatraju da su predmetne dogradnje legalne. Pri tome napominju da je podest stepeništa izgrađen na način da je na dijelu ovoga podesta još uvijek cisterna za vodu (čatrnja) koja se više ne upotrebljava, te je čatrnja iskorištena za izgradnju stepeništa. Čatrnja je stara kao i kuća negdje oko 300 godina. Međutim, opreza radi, uzimajući u obzir da je prvostupanjski sud a priori zaključio da predmetni dijelovi zgrade nisu vidljivi na ortofoto snimci iz 1968. g. te da se u konkretnom slučaju ne može primijeniti čl. 174. st. 4. Zakona o gradnji, navode da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, pri čemu se pozivaju na odredbe čl. 2. st. 1. toč. 3.c Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19 – dalje: Pravilnik) jer, suprotno stavu suda da je predmetna nadstrešnica izvedena kao jedna cjelina koja se ne može djelomično ukloniti do dozvoljenih 20 m2, prema navedenoj odredbi Pravilnika, smatraju da se nadstrešnica može djelomično ukloniti. Što se tiče vanjskog nenatkrivenog stubišta s podestom, čl. 3. toč. 4. Pravilnika je propisano da na uređenju čestice postojeće građevine nije potrebna građevinska dozvola za stube oslonjene cijelom površinom neposredno na tlo s pripadajućim rukohvatima, što je ovdje slučaj. Predlažu poništiti pobijanu presudu i potražuju trošak spora i sastava žalbe.
4. Tuženik osporava navode žalbe pozivom na obrazloženje svojeg rješenja i činjenice koje su utvrđene. Predlaže odbiti žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno
odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 20/10., 143/12.,152/14., 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, te da time nije povrijedio zakon na njegovu štetu.
7. Vezano na prigovore postupovne naravi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud u tijeku spora pravilno primijenio odredbe ZUS-a, kojima je uređeno procesno postupanje suda u upravnom sporu, jer je, pravilnom primjenom ovlaštenja iz članka 36. točke 4. ZUS-a, osnovano zaključio da se predmetni spor može riješiti bez izvođenja predloženih dokaza, na temelju javno dostupnih podataka (uvjerenja DGU, snimke, fotografija i zapisnika u inspekcijskom postupku).
8. Ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud, na osnovi uvjerenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar P2.-P2., Odjela za katastar nekretnina P3.-P3., KLASA: 935-08/21-02/353, URBROJ: 541-29-05/4-21-2 od 7. prosinca 2021., a koje je pribavljeno nakon što je presudom suda, poslovni broj UsI-289/21-9 od 6. listopada 2021., predmet vraćen na ponovni postupak, pravilno utvrdio da sporni dijelovi zgrade koji su predmetom pobijanog rješenja, a koji su na priloženoj skici uz zahtjev označeni narančastom bojom, nisu vidljivi na snimci iz zraka
iz 1968. godine, niti su ikada evidentirani u katastarskom operatu.
9. Legalnost građevine dokazuje se bilo uporabnom dozvolom, bilo uvjerenjem katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave da je zgrada evidentirana do 15. veljače 1968. ili uvjerenjem upravnog tijela da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968., što je sve propisano čl. 175. st. 4. ZoG-a, a što je i prvostupanjski sud pravilno obrazložio.
10. Prema tome, u nedostatku takve javne isprave, štoviše uz javnu ispravu iz koje proizlazi da dijelovi zgrada na koje se rješenje tuženika odnosi uopće nikada nisu u katastru evidentirani, nije moguće zaključiti da se radi o legalnim dijelovima građevine.
11. Zbog toga, prigovori glede primjene propisa o gradnji koji su važili prije, nisu od utjecaja na činjenicu da u službenim javnim podacima predmetna nadstrešnica i stubište nisu postojali prije 15. veljače 1968., što je građevinska inspektorica utvrdila, fotografirala i detaljno opisala u zapisniku s inspekcijskog očevida i u dopisu uz odgovor na tužbu tuženika.
12. Nadalje, prigovori o potrebi primjene odredbi Pravilnika, također ne utječu na pravilnu ocjenu prvostupanjskog suda da se radi o objektima koji se ne mogu graditi bez ikakve dozvole za gradnju, a tužitelji nisu dokazali da posjeduju glavni projekt, niti se gradnja stubišta može podvesti pod odredbu o uređenju građevinske parcele, što je u pobijanoj presudi, također, valjano obrazloženo.
13. Uvažavajući sve izloženo, razvidno je da tužitelji u žalbi ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na donošenje drukčije odluke u ovoj stvari, radi čega ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
14. Na kraju, a imajući u vidu odredbu članka 79. stavka 4. ZUS-a, Sud nije našao
osnovanim niti zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe, jer tužitelji nisu uspjeli
sa žalbom u ovom sporu pa im ne pripada pravo na naknadu tog troška, radi čega je
navedeni zahtjev valjalo odbiti.
15. Trebalo je stoga, temeljem odredbe članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6.
ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 13. rujna 2023.
Predsjednik vijeća
Evelina Čolović Tomić