Poslovni broj: UsI-2222/2024-15

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Meri Dominis Herman, uz sudjelovanje Slobodanke Gorsensky, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja DINOP d.o.o. iz Soblinca, Prigorska ulica 9, OIB: 0042324329, kojeg zastupaju opunomoćenice Jadranka Sloković, odvjetnica iz Zagreba, Đorđićeva 5 i Jasna Matičević, odvjetnica iz Zagreba, Horvaćanska 168, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Republike Austrije 20, radi izdavanja građevinske dozvole, nakon objave presude, 19. rujna 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/23-02/607, URBROJ: 531-03-4-24-3 od 21. ožujka 2024.

II Poništava se rješenje Varaždinske županije, Grada Varaždina, Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja, KLASA: UP/I-361-03/23-01/000027, URBROJ: 2186- 1-05-06/8-23-0029 od 27. studenoga 2023.

III Nalaže se tuženiku da u roku 60 dana od dana dostave pravomoćne presude donese odluku o zahtjevu tužitelja te da u ponovljenom postupku postupi u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama izraženim u obrazloženju presude.

IV Nalaže se tuženiku (OIB: 95093210687) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke nadoknadi tužitelju (OIB: 0042324329) troškove upravnog spora u iznosu od 3.750,00 eura (tritisućesedamstopedeseteura).

V U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troškova spora i sudske pristojbe se odbija.

Obrazloženje

1. Rješenjem Varaždinske županije, Grada Varaždina, Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja, KLASA: UP/I-361-03/23-01/000027, URBROJ: 2186-1-05-06/8- 23-0029 od 27. studenoga 2023., odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje građevinske dozvole za građenje zgrade mješovite namjene (stambeno poslovna), 2. b skupine, višestambena zgrada s 26 stambenih jedinica i s jednim poslovnim prostorom na novoformiranoj građevnoj čestici 3957/ k. o. [katastarska općina] (formira se spajanjem postojećih kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) k. o. [katastarska općina] (Varaždin, Zagrebačka 139).

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-361-03/23-02/607, URBROJ: 531-03-4- 24-3 od 21. ožujka 2024., odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv označenog prvostupanjskog rješenja.

3. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog akta i u bitnome navodi da su opće mjere zaštite očuvanja karakterističnih elemenata slike grada Varaždina propisane odredbama točke 9.3.1. podtočke 2. GUP-a primjenjuju na zaštitu karakterističnih elemenata prostora relevantnih u doživljaju slike grada, a to su: krajolik, i reljef, prisustvo vodotoka i zelenilo okoliša, tokovi povijesnih komunikacija, karakteristični potezi i mjerilo izgradnje uz povijesne komunikacije i povijesni simboli i akcenti grada i vrijedna kulturna dobra. Smatra stoga da bi se opće mjere zaštite očuvanja karakterističnih elemenata slike grada mogle, odnosno morale primijeniti mora se raditi o gradnji koja utječe ili može utjecati na neki od pobrojanih karakterističnih elemenata. Navodi da u obrazloženju rješenja nije naveden niti jedan od naprijed nabrojanih karakterističnih elemenata, pa smatra da time nije utvrđeno radi li se o gradnji koja bi bila ili bi mogla biti od utjecaja na koji od navedenih elemenata. Smatra da to što je [adresa] jedna od osnovnih prilazni pravca centru grada ne znači da je ista zbog toga i dio tokova povijesnih komunikacija i/ili povijesna prilaznica gradu“. Vezano za tvrdnju o neispunjavanju mjera koje se odnose na sprječavanje interpoliranja i dograđivanja prenaglašenih volumena izvan karakterističnog mjerila ulice i očuvanja naslijeđenih regulacijskih i građevinskih pravaca navodi da se u predmetnom slučaju ne radi o interpolaciji niti dogradnji već i izgradnji nove zgrade umjesto postojeće zgrade tj. da se radilo o izgradnji zamjenske zgrade te da se ovi uvjeti ne odnose na predmetnu zgradu. Napominje da su u [adresa] izgrađene stambene zgrade, poslovne zgrade i sportske zgrade kao i druge građevine različitih volumena – od malih prizemnica do velikih zgrada čiji je volumen 5 do 10 puta veći od volumena predmetne zgrade, a udaljenost njihova uličnog pročelja od regulacijske linije je različita. Ističe da tuženik kao i prvostupanjsko tijelo zaključak o karakterističnom mjerilu [adresa] izvode na temelju mjerila samo jednog njezinog dijela, umjesto na temelju mjerila u cijeloj ulici. Navodi i da predmetna zgrada ne može biti smještena na građevinskom pravcu dijela ulice u kojemu se nalazi, jer na tom mjestu prema posebnim uvjetima HEP-a mora biti smještena trafostanica, a što je kako navodi razlog za iznimku od opće mjere očuvanja u smislu zadnje alineje točke 9.3.1. podtočke 2. GUP-a kojim su dopuštene pojedine iznimke od mjera očuvanja, a da takve iznimke već postoje uz ostale i navedenim slučajevima nedavno izgrađenih zgrada u [adresa]. Poziva se na odredbu točke 9.3.1. podtočke 2. alineja 5. GUP-a prema kojoj su dopuštena odstupanja od općih mjera zaštite očuvanja karakterističnih elemenata slike grada propisanih alinejama 1., 2., 3. i 4 iste podtočke uz konzultaciju nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. Smatra da su tijela bila dužna u svezi navedenog odstupanja konzultirati tijelo nadležno za zaštitu kulturnih dobara, kao i u odnosu na utvrđenje je li [adresa], odnosno njezin dio u kojem se nalazi predmetno zemljište predstavlja povijesnu komunikaciju, odnosno karakteristični potez povijesne komunikacije koje imaju u vidu odredbe točke 9.3.1. podtočke 1. GUP-a. Poziva se na praksu prvostupanjskog tijela u kojoj su na temelju GUP-a uz ostale slučajeve izdane dvije građevinske dozvole za grdnju zgrada u [adresa] koje su volumenom iste ili veće od predmetne zgrade i nisu smještene na građevinskom pravcu te ulice za koji se tvrdi da postoji u predmetnom slučaju.

4. Predlaže da Sud poništi prvostupanjsko i osporeno rješenje te potražuje troškove upravnog spora.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako je ista neosnovana iz razloga iznesenih u obrazloženju osporenoga rješenja i predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

6. Podneskom dostavljenim ovome sudu 6. prosinca 2024., tužitelj dodatno obrazlaže i dostavlja ovome sudu dokaze o osnovanosti tužbe. Poziva se na odredbe članka 98. stavka 5. i članka 120. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku. Navodi kako se tuženik osim citiranja odredbi GUP-a nije naveo niti jednu činjenicu na kojoj je utemeljio svoj zaključak. Poziva se na dva suglasna nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka za graditeljstvo od 8. listopada 2024. i 3. listopada 2024. koji su izvršili uvid u dokumentaciju spisa i nedvojbeno utvrdili da predmetna gradnja u cijelosti respektira trasu i profil [adresa], da između ostaloga predloženi zahvat prema definiciji GUP-a ne predstavlja niti interpolaciju niti nadogradnju jer da toč. 0.38 GUP- a definira interpolaciju kao gradnju na preostaloj neizgrađenoj građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito dovršenom predjelu. Naime isti su naveli da se radi o gradnji nove zagrade na građevnoj čestici postojeće zgrade, zbog čega smatraju da nema mjesta primjeni pravila o sprječavanju interpoliranja i dograđivanja prenaglašenih volumena izvan karakterističnog mjerila ulice. Napominje i da mišljenje Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti nema nikakvu obvezujuću snagu za prvostupanjsko tijelo niti može determinirati odluku o zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole (Usoz-35/16-5 od 13. lipnja 2016.).

7. Sud je 5. rujna 2025., održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a bez uredno pozvanog tuženika, čime je u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24., dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud ocjenjuje da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Prema podacima spisa proizlazi da je tužitelj podnio 20. veljače 2023., zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za građenje zgrade mješovite namjene (stambeno poslovna) 2. b skupine, višestambena zgrada s 26 stambenih jedinica i s jednim poslovnim prostorom na novoformiranoj građevnoj čestici 3957/1 k. o. [katastarska općina] (formira se spajanjem postojećih kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) k. o. [katastarska općina] (Varaždin, Zagrebačka 139), a prema glavnom projektu oznake 05-02- MMXXII od rujna 2022.

10. Prvostupanjsko je tijelo odbilo zahtjev tužitelja za izdavanje građevinske dozvole, obrazlažući da tužitelj nije ispunio sve uvjete navedene u zaključku KLASA: UP/I-361-03/23-01/000027, URBROJ: 2186-1-05-06/8-23-0020 od 7. rujna 2023., odnosno da nije dostavio glavni projekt na način da je isti usklađen sa odredbama 1.1.1.1., 6.3.6. i točke 9.3.1. Generalnog urbanističkog plana uređenja Grada Varaždina (Službeni vjesnik Grada Varaždina, broj 1/07., 6/08., 3/12., 7/16., 5/19., 7/19. i 9/22., u daljnjem tekstu GUP). Naime, tijelo je nakon što je tužitelj dostavio ispravak arhitektonskog projekta od rujna 2023., zaključilo da suprotno napomeni iz zaključka i suprotno točki 9.3.1. GUP-a, u ispravljenoj projektnoj dokumentaciji nisu prikazane nikakve izmjene zgrade (smanjenje tlocrtne dimenzije, smanjenje visine...), a kojim izmjenama bi se direktno utjecalo na usklađenost zgrade s navedenom točkom plana. Naime tijelo je navelo kako projektna dokumentacija za građenje višestambene zgrade predviđa interpolaciju prenaglašenog volumena izvan karakterističnog mjerila ulice, a koji volumen niti ne poštuje naslijeđeni građevni pravac u [adresa] koja je jedan o osnovnih prilaznih pravaca centu grade te da takav zahvat u prostoru ne pridonosi očuvanju karakterističnih elemenata slike grada Varaždina kako je to propisano točkom 9.3.1. GUP-a.

10.1. Isto tako tijelo je navelo kako suprotno od napomene iz prethodnog zaključka, dječje igralište koje mora biti uređeno na čestici višestambene zgrade ili u neposrednoj sredini sukladno točki 1.1.1.1. GUP-a, je u prikazanoj ispravljenoj projektnoj dokumentaciji prikazano na ozelenjenoj površini što prema ocjeni tijela nije u skladu s napomenom iz zaključka. Zaključilo je da ispravljeni arhitektonski projekt nije u skladu s točkom 1.1.1.1. GUP-a kojom je propisana obveza uređenja dječjeg igrališta, kao što nije niti u skladu s točkom 6.3.6. GUP-a kojom je propisana obveza ozelenjivanja minimalno 20% površine građevne čestice na prirodnom ili nezastrtom terenu.

10.2. Nadalje proizlazi da je tijelo predmetni ispravak arhitektonskog projekta dostavilo Povjerenstvu na ocjenu arhitektonske uspješnosti, a s obzirom da za predmetni zahvat u prostoru postojeće planske norme nisu u potpunosti jasno i nedvosmisleno napisane, jer se planom na predmetnom području obvezne primjene oblika korištenja prostora oznake 4A u zoni mješovite namjene dozvoljava gradnja višestambene zgrade visine do podrum, prizemlje 2 kata i potkrovlje (točka 10.3.1. podtočka 1. GUP-a), dok se točkom 9.3.1. GUP-a istovremeno zabranjuje interpolacija prenaglašenih volumena.

10.3. Navedeno je povjerenstvo donijelo je negativno mišljenje od 2. studenoga 2023., i potvrdilo je zaključak tijela da se predmetni zahvat ne uklapa u okolni izgrađeni prostor, odnosno planirana višestambena zgrada svojim gabaritima i smještajem u dubini parcele nije u skladu s lokalnim uvjetima i prostornim mogućnostima.

11. Ovakva utvrđenja prvostupanjskog tijela prihvatio je tuženik obrazlažući i odgovarajući samo na jedan žalbeni navod odnosno, samo dio koji se odnosi na neispunjavanje uvjeta propisanih točkom 9.3.1. GUP-a, za koje je naveo kako je analizom izgrađene strukture duž južnog dijela predmetne [adresa] (do Varteksove odnosno Gospodarske) utvrđeno da na istom području prevladavaju stambene zgrade u približno istom omjeru prizemnice i katnice, iznimno sa stambenim potkrovljem pa da stoga planirana izgradnja zgrade katnosti P+2 kata, tlocrtnih dimenzija 5,95 m x 23,00 m sa 26 stambenih jedinica predstavlja interpolaciju prenaglašenih volumena izvan karakterističnog mjerila ulice.

12. Odredbom točke 10.4.1. GUP-a, određeno je da će se oblik korištenja prostora 4A - Nova gradnja i dogradnja zona u području Biškupca primjenjivati:

Gradnjom novih ulica s drvoredima, trgova i parkova te pretežno stambenih građevina visine do podrum, prizemlje, 2 kata i potkrovlje u zonama mješovite namjene. Stambene građevine mogu biti obiteljske kuće, višeobiteljske i višestambene građevine. Točkom 6.3. GUP-a, propisan je način gradnje višestambenih zgrada a što se odnosi i na predmetnu zgradu.

12.1. Odredbom članka 9.3.1. GUP-a propisano su mjere zaštite u očuvanju kvalitetnih i karakterističnih elemenata slike grada Varaždina prema kojima se propisuje između ostaloga sprječavanje interpoliranja i dograđivanja prenaglašenih volumena, izvan karakterističnog mjerila ulice, kao i očuvanje naslijeđenih regulacijskih i građevinskih pravaca. U osnovnim prilaznim pravcima centru grada u GUP-u se navodi i [adresa].

13. Uvidom u spis predmeta razvidno je da istom prileži izrađena građevinska dozvola KLASA: UP/I-361-03/23-01/000027, URBROJ: 2186-1-05-06/8-23-0019 od 7. srpnja 2023., kojim se tužitelju dozvoljava u ovomu upravnom sporu sporna gradnja, a koja dozvola iz ovome sudu nepoznatog razloga nije konzumirana i po kojoj tužitelj nije mogao postupati. Stoga s obzirom na sve naprijed navedeno, a poglavito nedovoljno obrazložene razloge odbijanja izdavanja građevinske dozvole, prema ocjeni suda za sada se ne mogu ocijeniti zakonitim rješenja upravnih tijela.

13.1. Naime, prema ocjeni ovoga suda izostalo je valjano i na zakonu utemeljeno obrazloženje u odnosu na gradnju dječjeg igrališta, koje je tužitelj nesporno predvidio svojom projektnom dokumentacijom na zelenoj površni za koju gradnju i opremanje na navedenoj površini tijelo tvrdi da nije u skladu s točkom 1.1.1.1. GUP-a. Naime, navedenom odredbom na koju se poziva tijelo propisano je između ostaloga da kod višestambenih građevina treba na vlastitoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini urediti dječje igralište. Naime nejasno je zašto dječje igralište ne može biti na ozelenjenoj površini kako to obrazlaže tijelo, kada se, kao što je to u konkretnom slučaju isto nalazi na privatnoj površini te kako uređenje dječjeg igrališta može utjecati na status zelene površine. Ovdje treba imati u vidu odredbe GUP-a, koje se odnose na postavljanje dječjih igrališta, zelene površine i izgrađenost građevne čestice.

13.2. Nadalje, u odnosu na neispunjavanje uvjeta propisanih naprijed navedenom odredbom članka 9.3.1. GUP-a, valja navesti da je tijelo trebalo u odnosu na prenaglašenost predmetne zgrade u cijelosti sagledati sve parametre koji se odnose na „prenaglašeni volumen“ iste navesti u obrazloženju rješenja, a sve u odnosu i u usporedbi sa svim građevinama izgrađenim u istoj ulici kao to pravilno ističe tužitelj, a kako bi se sa sigurnošću mogla primijeniti navedena odredba GUP-a, koja se odnosi na sprječavanje interpoliranja i dograđivanja prenaglašenih volumena, izvan karakterističnog mjerila ulice.

14. Osim toga stvara se dojam u ovom predmetu da je prvostupanjsko tijelo između ostaloga utemeljilo svoju odluku i na ocjeni Povjerenstva za ocjenu arhitektonske uspješnosti od 2. studenoga 2023., a čije mišljenje prema ocjeni ovoga suda kao i stava Visokog upravnog suda Republike Hrvatske nije odlučno za izdavanje građevinske dozvole. Naime tijelo može samo ocijeniti sadržaj navedenog mišljenja, ali uz sve druge dokaze koji se prilažu uz zahtjev, odnosno tijekom postupka, a sve u cilju zakonitog rješavanja konkretnog zahtjeva, a ne može na istome utemeljiti svoju odluku.

15. S obzirom na sve naprijed navedeno, prema ocjeni ovoga suda osporavanim i prvostupanjskim rješenjem povrijeđen je zakon na štetu tužitelja te Sud za sada nije mogao otkloniti prigovore iznesene u tužbi. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, Sud nije prihvatio prijedloge tužitelja za građevinskim i geodetskim vještačenjem te njegovim saslušanjem kao stranke u postupku. U ponovljenom postupku tijelo je dužno postupiti po primjedbama i pravnim shvaćanjima ovoga suda, a sve radi donošenja zakonite odluke o zahtjevu tužitelja.

16. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe čl. 117. st. 1. ZUS-a, odlučiti kao u točki I., II i III izreke.

17. Točkom IV izreke, tužitelju je s obzirom na potpuni uspjeh u sporu na temelju članka 144. stavak 1. i 2. ZUS-a i odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23.), dosuđen trošak za sastav tužbe u ukupnom iznosu od 1.000,00 eura, obrazloženog podneska od 6. prosinca 2024. u iznosu od 1.000,00 eura te za zastupanje po opunomoćeniku odvjetniku na ročištu od 5. rujna 2025., u iznosu od 1.000,00 eura, što ukupno iznosi 3.000,00 eura (Tbr. 27 u svezi s Tbr. 54), uvećano za iznos PDV-a, što ukupno iznosi 3.750,00 eura.

18. Sud je nadalje na temelju odredbe članka 144. stavka 1. ZUS-a, odbio zahtjev tužitelja za naknadu troškova u preostalom iznosu (točka V izreke), za podneske od 17. lipnja 2024., 20. rujna 2024., 1. listopada 2024., 12. veljače 2025 i 26. kolovoza 2025., u ukupnom iznosu od 4.000,00 eura, jer isti ne predstavljaju opravdan izdatak, a navedenim podnescima kojima se požuruje rješavanje predmetne upravne stvari, dostavlja punomoć za zastupanje u upravnom sporu te iznose navodi o postupanju službenih osoba u upravnom postupku nisu bili potrebni radi uspjeha tužitelja u upravnom sporu. Nije priznat ni trošak pristupa na ročište za objavu presude, budući da tbr. 27. Tarife koji se odnosi na upravne sporove ne predviđa trošak ročišta za objavu presude, već samo trošak zastupanja na raspravi, koja odredba se ne može primijeniti na ročište za objavu presude, s obzirom da je u tom trenutku rasprava već zaključena, a osim toga tužitelj i nije pristupio objavi presude. Nije priznat trošak sudskih pristojbi, jer za tužitelja nije niti nastala obveza plaćanja sudske pristojbe, koje se u upravnom sporu plaćaju samo kada sud odbije ili odbaci tužbeni zahtjev (članak 22. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama, Narodne novine, broj 118/18., 51/23.).

U Zagrebu, 19. rujna 2025.

Sutkinja

Meri Dominis Herman

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv točke I, II i III ove presude žalba nije dopuštena. Protiv točke IV i V dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Odvjetnica Jadranka Sloković, Zagreb, Đorđićeva 5,

2. Odvjetnica Jasna Matičević, Zagreb, Horvaćanska 168,

3.Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Republike Austrije 20,

4. Varaždinska županija, Grad Varaždin, Upravni odjel za gradnju i komunalno gospodarstvo, Odsjek za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja,

Varaždin, Petra Preradovića 10,

5. U spis