1

                            Poslovni broj 5 Gž-3010/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj 5 Gž-3010/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Grgić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja M. B. iz B., OIB …, zastupanog po punomoćniku K. P., odvjetniku u S. B. i protustranke Ž. Z. iz Š., OIB …, zastupanog po punomoćniku Ž. J., odvjetniku u Z., radi uređenja međe, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj R1-32/2021 od 11. srpnja 2022., dana 13. rujna 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj R1-32/2021 od 11. srpnja 2022.

 

             

                                                        Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

„1. Uređuje se sporna međa između predlagateljeve nekretnine kat. oznake čest. zgr. 1351, zgr. kuća i dvor, površine 1358 m2, i nekretnine protustranke, kat. oznake čest. zem. 3170/3, upisane kulture pašnjak, površine 1127 m2, sve K.O. D. P., po zadnjem mirom posjedu, na način da međna linija ide vanjskim licem betonskog ogradnog zida i zida objekata predlagatelja, a koja linija je u skici vještaka mjernika A. M., ing. geod. od 04. srpnja 2022. označena slovima A-B-C-D-E.

2. Sve točke međne linije su na terenu označene crvenom bojom, a predaja posjeda je suvišna, jer predlagatelj svoju nekretninu drži u posjedu upravo do te linije.

3. Predloženik svoja prava na spornu međašnu površinu kao tužitelj može ostvarivati u posebnoj parnici u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti ovog rješenja, odnosno parnici koja je već pokrenuta.

4. Nalaže se protustranci naknaditi predlagatelju trošak ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 1.750,00 kn u roku od 15 dana.“

 

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela protustranka iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 – Odluka USRH 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), uz prijedlog da se rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak, uz naknadu troškova žalbe.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Predmet ovoga izvanparničnog postupka je uređenje međe između kčbr. 1351 ZGR kuća i dvor površine 1358 upisne u zk.ul. 3211 k.o. D. P. u vlasništvu i posjedu predlagatelja i kčbr. 3170/3, pašnjak površine 1127 m2 upisane u zk.ul. 3942 k.o. D. P. u vlasništvu i posjedu protustranke.

 

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovu donošenju, utvrđeno je da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa tako niti ona iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi ukazuje žalitelj. Izreka rješenja je jasna i razumljiva, a obrazloženje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama i može se ispitati, te nije osnovan ovaj žalbeni razlog.

 

6. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, jer time što mu je skica lica mjesta dostavljena zajedno s pobijanim rješenjem, protustranici u prvostupanjskom postupku niti na koji način nije bilo onemogućeno raspravljanje. Naime, međa se uređuje na licu mjesta i vještak mjernik je na očevidu utvrdio liniju koja predstavlja među i označio ju u skici lica mjesta, na koji očevid je protustranka bio uredno pozvan, no nije pristupio, kako niti na ijedno ročište održano u ovom postupku.

 

7. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je vještak mjernik A. M. na očevidu održanom na licu mjesta 19. svibnja 2022. identificirao nekretninu predlagatelja kao čest. zgr. 1351 kuća i dvor, površine 1358 m2 koja je nastala poništavanjem čest. zem. 3170/13 k.o. D. P. sa okućnicom, koja je u cijelosti ograđena betonskim zidovima, kao i nekretninu protustranke kao čest. zem. 3170/3, pašnjak površine 1127 m2 u naravi prizemlje i kat s okućnicom, te da je predlagatelj na očevidu pokazao betonski zid sagrađen 1966. godine koji dijeli nekretnine stranaka i u neizmijenjenom je stanju sve do danas, navodeći da je protustranka nelegalno izgradio objekt i zbog nedostatka potrebne širine udaljenosti njegova objekta od predlagateljeve nekretnine pokrenuo parnicu u kojoj tvrdi da dio predmetnog zida nije na nekretnini preglagatelja, već na njegovoj. Na skici lica mjesta vještaka mjernika predmetni betonski zid koji ujedno predstavlja među označen je slovima A-B-C-D-E.

 

8. Prema utvrđenjima vještaka točka A nalazi se na vanjskom dijelu betonskog zida visine oko 2 m i proteže se uz samu … na spoju pregradnog zida protustranke i betonskog zida predlagatelja, nakon čega se betonski zid nastavlja do točke B, koji je prekriven ukrasnim grmljem (bršljenom) i proteže se sve do točaka C i D koje se nalaze na vanjskom licu pomoćnog objekta, na kojem dijelu je zid i veći od 2 m, u koji se ulazi iz objekta predlagatelja i čini ga ljetna kuhinja, ostava, garaža i vanjski WC. Od točke D međa se proteže do točke E koja se nalazi na sjevernoj strani zida od magistrale, gdje je jasno vidljiva različitost i faza gradnje i visina zida predlagatelja i zida protustranke, i koji se u odnosu na magistralu spajaju u točki E.

 

9. Nakon što je vještak mjernik na licu mjesta nedvojbeno utvrdio da betonski zid  dijeli nekretnine stranka i da je takvo stanje posjeda još od 1966. godine kada je zid izgrađen, pravilno je sud prvog stupnja prema položaju toga zida utvrdio granicu između nekretnina stranka označenu u skici vještaka slovima A-B-C-D-E i uredio među prema posljednjem dugogodišnjem zadnjem i mirnom posjedu primjenom odredbe čl. 103. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine,“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZV).

 

10. Prigovor žalitelja da su na pasivnoj strani trebali biti obuhvaćeni i ostali suvlasnici nekretnine zkčbr. 3107/3 k.o. D. P., nije osnovan, jer u sudskom izvanparničnom postupku uređenja međe, sukladno odredbi čl. 103. st. 1. ZV uređenje međe može tražiti svaki susjed, a to može biti vlasnik zemljišne čestice, nositelj nekog drugog stvarnog prava na čestici ili posjednik nekretnine. Dakle, suvlasnik ili suposjednik može sam, bez sudjelovanja ostalih suvlasnika zahtijevati uređenje međe, time da onima koji ne sudjeluju u postupku uređenja međe upravo odredba čl. 103. st. 6. ZV daje ovlaštenje dokazivanja vlasništva u parnici i zahtjeva da se u skladu s tim označi međa i to bez ograničenja roka. Prekluzivni rok od šest mjeseci ima susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa, no ne i onaj koji u tom postupku nije sudjelovao. Stoga prigovor nepotpune pasivne legitimacije nije osnovan.

 

11. Iz sadržaja odredbe čl. 103. st. 2. i 3. ZV proizlazi da kada među nije moguće urediti prema katastarskom nacrtu i kad nema sporazuma susjeda čija međa je u pitanju, kao što je ovdje slučaj, tada je među moguće obnoviti ili ispraviti prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni suda (čl. 103. st. 3. ZV).

 

12. Kada se međa uređuje prema posljednjem mirnom posjedu, u postupku se mora utvrditi koja od stranka, odnosno susjeda ima u faktičnoj vlasti spornu međašnju površinu i do kuda seže faktična vlast kojega od susjeda (ovdje protustranaka), a tek ukoliko sud ne uspije utvrditi kome pripada posljednji miran posjed, tada će među urediti prema pravičnoj ocjeni suda. Sud uređuje među na licu mjesta i donosi rješenje o uređenju međa, a ujedno označava među međašnim znacima, jer se od toga trenutka smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati.

 

13. Sud prvog stupnja je postupio na navedeni način, jer je iz prvostupanjskog rješenja jasno da je među uredio prema posljednjem dugogodišnjem mirnom stanju posjeda (čl. 103. st. 3. ZV) utvrdivši da betonski zid izgrađen 1966. koji razdvaja nekretnine stranaka predstavlja među. Pritom je sud na licu mjesta točno odredio koji dio predstavljao liniju međe (prema skici vještaka točke A-B-C-D-E) i utvrdio da predlagatelj u naravi svoju nekretninu drži u posjedu upravo to te međašnje linije do koje i seže faktična vlast svake od stranaka.

 

14. Stoga žalbeni navodi protustranke, kojima osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja nisu osnovani, jer predstavljaju drugačiju, ali pogrešnu ocjenu provedenih dokaza, na koju je u smislu odredbe čl. 8. ZPP ovlašten jedino sud. Nepribavljanjem avionske snimke Ureda za katastar Š. za kat. čest. 3170/3 k.o. D. P. žalitelj nije doveden u nepovoljniji položaj kao stranka u postupku, kako to tvrdi u žalbi, jer je prvostupanjski sud u skladu s ovlaštenjima iz odredbe čl. 220. st. 2. ZPP odlučio koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica važnih za donošenje odluke u ovom izvanparničnom postupku.

 

15. Odluka o troškovima postupka pravilno se temelji na odredbi čl. 283. st. 1. ZV, prema kojoj troškove uređenja međe snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, u slučaju kada je uređenje međe bilo potrebno, a kako je u konkretnom slučaju bilo potrebno, pravilno je predlagatelju dosuđena polovina troškova vještačenja i sudskih pristojbi.

 

16. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP odlučiti kao u izreci ovoga drugostupanjskog rješenja.

 

             

                                                        U Zagrebu, 13. rujna 2023.

 

                                                                                                                                                       Sutkinja:

                                                                                                                                    Ksenija Grgić, v.r.