Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Ovr-1010/2024-7

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Gordani Kliček-Horvat, temeljem prijedloga višeg sudskog savjetnika-specijalista Aleksandra Drakulića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Telemach Hrvatska d.o.o., OIB: 70133616033, Ulica Josipa Marohnića 1, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Sučiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika PĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Franji Šebijanu, odvjetniku u ZOU Franjo Šebijan I Mihaela Carović Rukavina iz Varaždina, radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate, 19. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbacuje se kao nedopušten prijedlog ovršenika od 24. srpnja 2024. za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava.

Obrazloženje

1. Ovršenik je 24. srpnja 2024. ovome sudu podnio prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate tražbine po rješenju o ovrsi javnog bilježnika Koraljke Mađarić iz Varaždina, donesenog pod br. Ovrv- 184/2015 od 27. ožujka 2015. U prijedlogu ističe žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8., 9.,10. i 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014; dalje OZ), u bitnom navodeći da je ovrhovoditelj zahtjev za izravnu naplatu zatražio na temelju ovršne isprave koja uopće nije stekla svojstvo ovršnosti, da mu sporno rješenje o ovrsi nije nikada uručeno te da prema ovrhovoditelju nema nikakvih dugovanja.

2. Uzimajući u obzir da iz navoda ovršenika u predmetnom prijedlogu te priloženih isprava proizlazi da je ovrhovoditelj Financijskoj agenciji uputio zahtjev za naplatu novčane tražbine iz navedenog rješenja o ovrsi javnog bilježnika, sud utvrđuje da se radi o izvansudskoj ovrsi koja se provodi sukladno čl. 284. OZ-a, a ne postupku izravne naplate prema čl. 209. st. 1. OZ-a.

3. Naime, OZ jasno razlikuje postupak ovrhe izravnom naplatom kod Financijske agencije i izvansudsku ovrhu; temelj razlikovanja su vrste ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti naplata na računima ovršenika , a koje su taksativno navedene u čl 209. st. 1. odnosno čl. 284. st. 1. OZ-a.

4. Iz navedenog proizlazi da posebne pravne lijekove iz čl. 210. OZ-a nije dopušteno podnositi u postupku izvansudske ovrhe, stoga što bi se na taj način izjednačili postupak izravne naplate i izvansudske ovrhe, a što sasvim sigurno bila namjera zakonodavca kada je razdvojio normiranje tih instituta (u tom smislu:

Županijski sud u Bjelovaru u Gž Ovr-262/2021 od 28. travnja 2021., Županijski sud u Varaždinu – Stalna služba u Koprivnici u Gž Ovr -739/2021 od 10. prosinca 2021. i Županijski sud u Zadru u Gž Ovr-54/2023 od 28. ožujka 2023.).

5. Naime, ovršeniku su u konkretnom slučaju na raspolaganju pravna sredstva propisana u čl. 284. st. 5. OZ-a ("Narodne novine" br. 112/2012., 25/2013., 93/2014.), koji se u ovoj pravnoj stvari primjenjuje s obzirom na datum početka ovršnog postupka, i to podnošenjem ovršnog prijedloga javnom bilježniku (sukladno stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske u rješenju br. Rev-1188/21 od 12. travnja 2022.). Pritom valja naglasiti da se navedena odredba zakona nije mijenjala kasnijim izmjenama zakona, te je ostala jednaka i u trenutno važećem Ovršnom zakonu ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24.).

6. Prema čl. 284. st. 1. OZ-a, na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika, ovrhovoditelj može izravno zatražiti od Agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi, odnosno na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe. Odredbom čl. 284. st. 5. OZ-a propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu iz članka 287. Zakona protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka, zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu, odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

7. Slijedom iznesenog ovaj je sud zaključkom od 25. lipnja 2025. pozvao ovršenika da se očituje podnosi li žalbu nakon proteka roka u odnosu na postupak izvansudske ovrhe ili prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u odnosu na postupak izravne naplate. Istim zaključkom ovršenik je upozoren da će sud, ukoliko se ne očituje, s njegovim podneskom postupiti kao s prijedlogom za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, uzimajući u obzir da to ovršenik izričito navodi u svom podnesku.

8. Ovršenik se na poziv suda nije očitovao u ostavljenom mu roku niti je to učinio do dana donošenja ovog rješenja.

9. Stoga, kako se u ovome predmetu ne radi o izravnoj naplati u smislu čl. 209. OZ-a, već izvansudskoj ovrsi prema čl. 284. OZ-a, valjalo je odbaciti prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava u postupku izravne naplate nedopuštenim te odlučiti kao u izreci.

Varaždin, 19. rujna 2025.

Sutkinja

Gordana Kliček-Horvat

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana, računajući od dana primitka pismenog otpravka rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. ovrhovoditelj - po punomoćniku Hrvoju Sučiću, odvjetniku iz Zagreba

2. ovršenik - po punomoćniku Franji Šebijanu, odvjetniku u ZOU Franjo Šebijan i

PĐO iz Varaždina