- 1 -

Broj: Jž-1758/2022

U    I M E    R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje Roberta Završkog u svojstvu višeg sudskog savjetnika zapisničara, u  prekršajnom predmetu protiv okr. M.M. zbog prekršaja iz čl. 90. st. 1. t. 4. Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja („Narodne novine“, broj: 17/70.), odlučujući o žalbi okr. M.M. podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 1. listopada 2020., broj: 52.PpJ-491/20, u sjednici vijeća održanoj 13. rujna 2023.,

p r e s u d i o    j e

I.  Odbija se kao neosnovana žalba okr. M.M. i potvrđuje prvostupanjska presuda.  

II.   Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13.,157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) okr. M.M. je obvezan naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka 20,00 eura (dvadeset eura) /150,69 kuna (sto pedeset kuna i šezdeset devet kuna)[1] u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 1. listopada 2020., broj: 52.PpJ-491/20 proglašen je krivim okr. M.M. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 90. st. 1. t. 4. Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna 3.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a oslobođen je obveze da naknadi paušalni trošak prekršajnog postupka.

2.              Protiv te presude okr. M.M. osobno je pravodobno podnio žalbu zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se novčana kazna zamijeni radom za opće dobro.

3.              Žalba nije osnovana.

4.               Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

5.               Žaleći se zbog izrečene novčane kazne okrivljenik priznaje prekršaj i iskreno se kaje zbog učinjenog, ali nije u mogućnosti platiti kaznu jer se nalaze u težoj materijalnoj situaciji, otac je nezaposlen, majka ima primanja kao roditelj odgajatelj, roditelji imaju sedmero djece, od toga petero maloljetno. U prilog žalbe okrivljenik je dostavio preslike osobne iskaznice, potvrde o visini dohotka i primitaka za sebe i oba roditelja, rješenja o ostvarivanju prava na doplatak za djecu i rješenja o pravu na pomoć za roditelja odgojitelja.  

6.              Cijeneći sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, kao i cijeneći težinu i značaj prekršaja i stupanj odgovornosti okr. M.M., ovaj sud smatra da je novčana kazna u visini izrečenoj prvostupanjskom presudom, više nego primjerena stupnju njegove krivnje, težini djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona.

6.1.              Naime, za prekršaj iz čl. 90. Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja u vrijeme počinjenja prekršaja bila je propisana novčana kazna od 5.000,00 do 50.000,00 kuna ili alternativno kazna zatvora do 30 dana, a prvostupanjski je sud, cijeneći olakotne okolnosti na strani okr. M.M. priznanje djela, njegovu mladost, korektno držanje tijekom prekršajnog postupka, iskreno kajanje te socijalne prilike okrivljenika, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, ublažio novčanu kaznu znatno ispod propisanog posebnog minimuma za počinjeni prekršaj, pri čemu je pravilno okrivljenika upozorio na pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom pobijanom presudom. Dakle, sudu su bile poznate i cijenio je prilikom odmjeravanja mjere kazne materijalne prilike, koje okrivljenik ponavlja i u žalbi.

6.2.              Stoga, uz puno uvažavanje navoda žalbe o težoj materijalnoj situaciji okrivljenika, razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da sama težina prekršaja, odnosno kriminalna količina u ponašanju okrivljenika za koju je proglašen krivim (u srednjoj školi u prostoru hodnika za vrijeme velikog odmora koristio pirotehničko sredstvo kategorije „F2“) u korelaciji sa činjenicom da je uslijed njegovog postupanja jedna osoba zadobila površinsku ozljedu glave te cijeneći da se radi o prekršaju koji predstavlja težak oblik kršenja propisa o zaštiti od opasnih tvari i uporabe pirotehničkih sredstava i s time povezanim većim stupnjem ugrožavanja zaštićenog dobra, kao i da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja te da nisu utvrđene nikakve nove naročito olakotne okolnosti, u konkretnom slučaju nema osnove za daljnju primjenu instituta ublažavanja kazne, jer se, po ocjeni ovog suda, opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići još blažim kažnjavanjem.

7.    Ovaj drugostupanjski sud je imao u vidu da je, nakon donošenja nepravomoćne presude, kao posljedica donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" br. 57/22., 88/22.), stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja ("Narodne novine" br. 114/22.), koji, zbog konverzije valute, za inkriminirani prekršaj propisuje neznatno niži posebni minimum i posebni maksimum novčane kazne. Međutim, pri ocjeni koji zakon treba primijeniti, rukovodeći se načelom konkretnosti u primjeni blažeg zakona, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da „novi“ Zakon ne daje povoljniji rezultat za počinitelja, budući da je okrivljeniku pobijanom presudom izrečena novčana kazna niža od propisanog posebnog minimuma, te da je donošenje „novog“ Zakona isključivo posljedica uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Stoga, ovaj sud smatra da u ovoj situaciji nema mjesta primjeni „novog“ Zakona, budući je novčana kazna od strane prvostupanjskog suda ublažena, zbog čega „novi“ Zakon nije povoljniji za okrivljenika.

8.              U odnosu na prijedlog okrivljenika da mu se novčana kazna zamijeni radom za opće dobro ističe se, da se u smislu čl. 34. st. 2. Prekršajnog zakona novčana kazna iznad 265,45 eura, može zamijeniti radom za opće dobro, a o čemu odlučuje prvostupanjski sud u postupku izvršenja prekršajnopravne sankcije sukladno čl. 34. i 152. st. 6. Prekršajnog zakona.

9.               Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka. Okrivljenik je mlada osoba, u spisu nema podataka da bi bio nesposoban za rad te ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 20,00 eura/150,69 kuna, dakle neznatno iznad minimalno mogućeg iznosu paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenika. 

10.              Slijedom navedenog na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

                                     Zagreb, 13. rujna 2023.

Zapisničar:                                                                                          Predsjednica vijeća:

Robert Završki, v. r.                                                                           Gordana Korotaj, v.r.             

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.