Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3104/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EMA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Morisa Mikić, odvjetnica iz Donjeg Miholjca, protiv tuženika Hrvatske poštanske Banke d.d. Zagreb, Jurišićeva ulica 4, OIB 87939104217, kojeg zastupa punomoćnik Mihovil Granić, odvjetnik iz Zagreba, radi ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj P-3354/2019-42 od 10. travnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 16. rujna 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, poslovni broj P-3354/2019-42 od 10. travnja 2024. u točki I. izreke i u dijelu točke II. izreke kojim je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak te se predmet u navedenom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

II O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

- u točki I. izreke odbijen su tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu br. [broj kredita] i osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su upisane u zemljišnim knjigama od 16. studenoga 2006., isplate i izdavanja tabularne isprave, zatim evenutalno kumulirani zahtjev radi utvrđenja djelomične ništetnosti tog ugovora i isplate te zahtjev za naknadu troškova postupka,

- u točki II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.250,00 eura, dok je zahtjev tuženika za naknadu troška u iznosu od 250,00 eura odbijen.

2. Protiv ove presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu sukladno žalbenim navodima, ili istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odlučivanje. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 1.566,25 eura.

2.1. Iako tužitelj u žalbi navodi da pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti, iz sadržaja žalbe proizlazi da tužitelj pobija presudu u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev i naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak, pa je ovaj sud sukladno odredbi čl. 365. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) uzeo da tužitelj pobija prvostupanjsku presudu u dijelu i to u točki I. izreke i u dijelu točke II. izreke kojim je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak.

3. Prvostupanjski sud je utvrdio, odnosno ocijenio nespornim među strankama:

- da je tužitelj s prednikom tuženika Volksbank d.d. sklopio 16. studenoga 2006. Ugovor o kreditu br. [broj kredita] i osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su upisane u zemljišnim knjigama,

- da je tužitelju isplaćen iznos 495.890,00 kn za refinanciranje kredita koji je tužitelj imao kod PBZ d.d., a ostatak za adaptaciju, na rok otplate od 26 godina,

- da je toč. 4. Ugovora o kreditu ugovorena promjenjiva kamatna stopa koja se obračunava mjesečno po proporcionalnoj dekurzivnoj metodi, a korisnik kredita je uplaćuje mjesečno zajedno sa glavnicom;

- da kamata na dan sklapanja ugovora iznosi 5,89 %;

- da je toč. 5. Ugovora o kreditu propisano da se korisnik kredita obvezuje kreditoru platiti temeljem ugovora naknade i troškove sukladno Odluci o kamatama i naknadama Kreditora;

- da je toč. 7.2. Ugovora propisano da je se iznos anuiteta obračunao primjenom kamatne stope koja važi da dan zaključenja ugovora, a u slučaju promjene kamatne stope korisnik kredita pristaje da kreditor povisi ili snizi iznos anuiteta;

- da korisnik kredita može kredit vratiti prijevremeno uz uvjete dogovorene s kreditorom sukladno Odluci o kamatama i naknadama kreditora;

- da je kredit prijevremeno otplaćen.

4. Obrazlažući zaključak o neosnovanosti istaknutih tužbenih zahtjeva, prvostupanjski sud je, u bitnome, naveo da u cijelosti prihvaća navode tuženika iz odgovora na tužbu i tijekom postupka, pri čemu je dodao da što se tiče ugovorne kamate da je izmjena stope vršena izmjenama Odluke o kamatnim stopama banke, što je po shvaćanju prvostupanjskog suda jasno, uočljivo i lako razumljivo, pa kako odredba o promjenjivoj kamatnoj stopi nije zabranjena, ona nije ništava jer nije protivna prinudnom propisu, a niti ne prelazi zakonom najvišu dopuštenu stopu ugovorne kamate, kao i da je tužitelj mogao odustati od zaključenja predmetnog ugovora prije solemnizacije kod javnog bilježnika, a što nije učinio.

5. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

6. Žalba tužitelja je osnovana.

7. Osnovano tužitelj u žalbi ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP, navodeći da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer je prvostupanjski sud propustio dati razloge o odlučnim činjenicama.

8. Naime, polazeći od nesporne činjenice između stranaka da je predmetni ugovor sklopljen između tužitelja i prednika tuženika kojim je tužitelju isplaćen iznos od 495.890,00 kuna u kojoj valuti je ugovor i sklopljen, tužitelj u bitnome tvrdi da taj ugovor sadrži ugovorne odredbe o kojima se nije pojedinačno pregovaralo smatrajući da su te ugovorne odredbe nepoštene jer uzrokuju značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja kao potrošača, dok tuženik takve navode osporava, po ocjeni ovog suda izostali su valjani i jasni razlozi o tim činjenicama, pri čemu se ne mogu se prihvatiti kao valjani, jasni i potpuno navedeni razlozi kojima sud, u bitnome, prihvaća navode tuženika iz odgovora na tužbu i tijekom postupka, kao i da je tužitelj mogao odustati od zaključenja predmetnog ugovora prije solemnizacije kod javnog bilježnika, a što nije učinio.

9. Valja ukazati da u ovom postupku tužitelj osporava valjanost Ugovora o kreditu sklopljenog 16. studenog 2006. kojim je tužitelju odobren i isplaćen kredit u kunama, ističući glavni tužbeni zahtjev:

· radi utvrđenja ništetnosti cijelog Ugovora o kreditu broj [broj kredita] i osiguranje novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama od 16. studenoga 2006. (dalje: Ugovor o kreditu)

· radi isplate iznosa od 83.195,96 eura na temelju stjecanja bez osnove sa zateznom kamatom na svaki pojedini iznos kako je to navedeno u izreci · izdavanja tabularne isprave za brisanje upisanog založnog prava u korist tuženika, te eventualno kumulirani zahtjev:

· radi utvrđenja djelomične ništetnosti Ugovora o kreditu u točkama 4.1., 4.3., 5., 7.2., 9.2., 9.5. i 9.14.,

· radi isplate iznosa od 9.340,91 eura na temelju ništetnosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamati sa zateznom kamatom na svaki pojedini iznos kako je to navedeno u izreci,

· radi isplate iznosa od 322,78 eura na ime naplaćenog troška za vođenje računa sa zateznom kamatom na svaki pojedini iznos kako je to navedeno u izreci, · radi isplate iznosa od 248,86 eura na ime naplaćenih troškova opomene sa zateznom kamatom na svaki pojedini iznos kako je to navedeno u izreci, · radi isplate iznosa od 64,90 eura na ime redovnih i zateznih kamata stečenih po osnovi koja je naknadno otpala zbgo pada tuženika u vjerovničko zakašnjenje sa zateznom kamatom na svaki pojedini iznos kako je to navedeno u izreci.

10. Polazeći od navedenih tvrdnji tužitelja u vezi nevaljanosti predmetnog Ugovora o kreditu, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da se obzirom na činjenicu da je sklopljen ugovor o kreditu u kunama, učinci odluka donesenih u kolektivnom sporu povodom tužbe udruge Franak za zaštitu kolektivnih interesa i prava ne odnose na tužitelja koji je korisnik kredita u valuti kuna, ali tim su odlukama postavljeni standardi za ocjenu ništetnosti po odredbama Zakona o zaštiti potrošača koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o kreditu, a što sud mora imati u vidu kada utvrđuje i ocjenjuje pretpostavke za ništetnost predmetnog ugovora.

11. Stoga kada se ima u vidu da tužitelj tvrdi da se u konkretnom slučaju radi o potrošačkom ugovoru, prvostupanjski sud je propustio utvrditi i ocijeniti činjenične navode tužitelja u vezi istaknutog tužbenog zahtjeva radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu u cijelosti i zahtjeva za isplatu kao posljedice ništetnosti cijelog ugovora, kao i navode istaknute u vezi eventualno kumuliranog zahtjevu koji se odnose na djelomičnu ništetnost tog ugovora i isplatu iznosa kao posljedice djelomične ništetnosti, pri čemu tužitelj tvrdi da se radi o odredbama o kojima ugovorne stranke nisu pojedinačno pregovarale te da iste uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja.

12. Ovaj sud ukazuje sudu i strankama da je u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora bio na snazi Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 96/03 - dalje: ZZP/03), koji je čl. 81. st. 1. propisivao da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom, ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, dok je čl.84. istog Zakona bilo propisano da nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive. Od 7. kolovoza 2007. na snazi je Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 15/07 i 79/09 - ZZP/07), koji u odredbama čl. 96. st. 1. i čl. 99. propisuju identično kao i odredbe čl. 81. st. 1. i čl. 84. ZZP/03.

12.1. Pri razmatranju jesu li spomenute odredbe predmetnog Ugovora o kreditu nepoštene ili nisu mora se imati u vidu da su prema odredbi članka 295. ZOO opći uvjeti ugovora ugovorne odredbe sastavljene za veći broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavljač) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlaže drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadržani u formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva. Opći uvjeti ugovora dopunjuju posebne pogodbe utvrđene među ugovarateljima u istom ugovoru, i u pravilu obvezuju kao i ove, dok je odredbom članka 270. ZOO određeno da je ugovor ništetan kad je činidba neodređena ili neodrediva.

12.2. Odredbe ZZP/03 u glavi 10. reguliraju pitanje nepoštenih odredbi u potrošačkim ugovorima te se u odredbi čl. 81. st. 2. (vezano za odredbu čl. 81. st. 1. ZZP/03) smatra da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je ta odredba bila unaprijed formulirana od strane trgovca te zbog toga potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranoga standardnog ugovora trgovca, a prema st. 3. činjenica da se o pojedinim aspektima neke ugovorne odredbe, odnosno o pojedinoj ugovornoj odredbi pojedinačno pregovaralo ne utječe na mogućnost da se ostale odredbe tog ugovora ocijene nepoštenima, ako cjelokupna ocjena ugovora ukazuje na to da se radi o unaprijed formuliranom standardnom ugovoru trgovca.

12.3. Prilikom ocjene je li određena ugovorna odredba poštena, prema odredbi čl. 83. ZZP/03, uzimat će se u obzir narav robe ili usluge koja predstavlja predmet ugovora, sve okolnosti prije i prilikom sklapanja ugovora, ostale ugovorne odredbe, kao i neki drugi ugovor koji, s obzirom na ugovor koji se ocjenjuje, predstavlja glavni ugovor.

12.4. Odredbom čl. 87. ZZP/03 propisane posljedice nepoštene ugovorne odredbe, te je određeno da je nepoštena ugovorna odredba ništetna, time da ništetnost pojedine odredbe ugovora ne povlači ništetnost i samog ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe.

13. Stoga u kontekstu citiranih odredaba sud prvog stupnja je dužan u konkretnom slučaju razmotriti tvrdnje tužitelja koje se odnose na okolnost da je sporna odredba o promjenjivosti kamatne stope odlukom kreditora, u konkretnom slučaju ništetna.

13.1. Pri tome sud mora imati u vidu i opće načelo savjesnosti i poštenja u zasnivanju obveznih odnosa, time da je kod ocjene postupanja suprotno načelu savjesnosti i poštenja, koje podrazumijeva da su svi sudionici u obveznom odnosu dužni međusobno postupati obzirno i uvažavati interese obiju strana vodeći računa o smislu i svrsi obveznog odnosa, te uzrokuje li se spornom ugovornom odredbom značajna neravnoteža u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, odlučno razmotriti ne samo kvantitativnu ocjenu odnosa iznosa kredita i iznosa ugovorene naknade za obradu i odobravanje kredita, već i okolnost da li bi neprihvaćanjem te odredbe od strane potrošača, on bio ograničen u ostvarivanju svog prava (zahtjeva za kredit ili sadržaja ugovora o kreditu ili nametanjem neke druge dodatne obveze ili naknade), a o kojim okolnostima u pobijanoj presudi nisu navedeni nikakvi razlozi.

14. Kako slijedom navedenog prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, počinjena je bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tužitelji ističe u žalbi, pa je na temelju odredbe čl. 369. st.1 ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

15. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržana u točki III. izreke.

16. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti utvrđenu bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem na način da će pažljivo razmotriti i ocijeniti činjenice na kojima tužitelj temelji istaknute tužbene zahtjeve (radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu u cijelosti, isplate kao posljedice ništetnosti cijelog ugovora te izdavanja tabularne isprave za brisanje upisanog založnog prava u korist tuženika, odnosno radi djelomične ništetnosti tog ugovora u točkmaa 4.1, 4.3, 5., 7.2., 9.2, 9.5. i 14.) te će ocijeniti provedene dokaze u vezi tih činjenice, a osobito ispitati jesu li predmetne odredbe ugovora o kreditu uzrokovala suprotno načelu savjesnosti i poštenja znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, uzimajući u obzir sve okolnosti prije i prilikom sklapanja ugovora te ostale ugovorne odredbe, sve u smislu odredbi čl. 81. st. 1. ZZP/03 u vezi odredbi čl. 83. i 85. ZZP/03 (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u presudi broj Rev- 673/2023-2 od 13. veljače 2024.)

16.1. Nakon što postupi kako mu je ukazano ovim rješenjem, prvostupanjski sud će biti u mogućnosti donijeti novu odluku o glavnom i eventualno kumuliranom tužbenom zahtjevu kao i o troškovima postupka te za svoju odluku dati jasne, potpune i valjane razloge.

17. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.

U Zagrebu, 16. rujna 2025.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić